VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Vidjećemo novi proces proširenja EU u bliskoj budućnosti”

    “Vidjećemo novi proces proširenja EU u bliskoj budućnosti”

    Ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil ocijenio je danas u Briselu da će se u bliskoj budućnosti vidjeti novi proces proširenja EU, što je, kako je naglasio, veoma važno za Srbiju.

    Hil je rekao da je Vašington na raspolaganju Briselu, ukoliko želi njegovu pomoć u procesu dijaloga Beograda i Prištine, ali da tim pitanjem u suštini treba da se bavi EU.

    Ambasador, koji je u Briselu učestvovao na Samitu EU-Zapadni Balkan, u organizaciji tink tenka “Prijatelji Evrope”, ocijenio je da je prilično jasno da je EU “veoma ozbiljna u vezi sa novom fazom proširenja” i da je ta politika poznata već nekoliko mjeseci.

    – Mislim da je to veoma važno za Srbiju jer mislim da je ovo prava prilika. Srbija je dugo čekala. Ljudi pričaju o razvijanju evropske perspektive Srbije. Mislim da jeste (to uradila), ali smatram da ono što ćemo vidjeti u bliskoj budućnosti, ne u novoj generaciji, već za samo nekoliko mjeseci i godina, to je novi proces proširenja. Mislim da je to veoma važno za Srbiju – naveo je Hil.

    “Nadam se da će iskoristiti ovu priliku”

    Ad
    Report this ad as:
    Animated
    Offensive
    Misleading
    On je dodao da je na srpskom narodu da odluči da li će Srbija biti dio EU, ali je naglasio da je njegov lični stav, i da je iz njegove perspektive, to “veoma važno za Srbiju”.

    – Nadam se da će iskoristiti ovu priliku – poručio je Hil.

    Na pitanje kako SAD mogu da sarađuju sa EU kako bi se ostvario napredak u dijalogu Beograda i Prištine, za koji su mnogi američki i evropski zvaničnici više puta istakli da je važan za put Srbije ka EU, kao i da li postoji mogućnost većeg angažovanja SAD, Hil je naglasio da je dijalog, prije svega, proces koji se u osnovi obavlja uz organizaciju EU.

    – Ako EU želi našu pomoć, naravno da smo dostupni. Ali u suštini, to treba da uradi Evropa, jer je ovaj dijalog od suštinskog značaja za sveukupno pitanje aspiracija Srbije ka (pridruživanju) Evropskoj uniji – naveo je Hil.

    “Evropske aspiracije Beograda ne zavise od Prištine”
    On je ocijenio da je ono što je veoma važno u vezi sa dijalogom to da je EU “na neki način stvorila situaciju da jedna strana ne može da stavi veto na težnje druge”, odnosno da ako Beograd uradi ono što EU od njega traži, to će “definitivno pomoći evropskim aspiracijama Beograd”.

    – To ne zavisi od Prištine. Na isti način funkcioniše za Prištinu – naveo je Hil.

    On je ocijenio da obje strane u dijalogu “imaju izvjesno jasno razumijevanje” o tome kako treba da napreduju u dijalogu.

    – Mislim da je napredak u tome veoma važan za Srbiju – podvukao je ambasador.

    On je rekao da je u Briselu, gdje je razgovarao “sa mnogim ljudima o Srbiji”, stvorio utisak da postoji naklonost prema Srbiji, ali da ljudi “nemaju veliku naklonost prema problemima Srbije”.

    Na pitanje da li SAD planiraju bilo kakvu podršku ili saradnju sa Srbijom u ekonomskom pogledu, kako bi podstakli proces integracije Srbije u EU, Hil je ukazao na podršku koju SAD pružaju Srbiji, ne samo kada je riječ o njenim težnjama da se pridruži EU, već i u drugim naporima Srbije, naročito u ekonomskoj sferi.

    – Mislim da trenutno bolje, da prilično dobro razumijemo potrebu da se riješi situacija u Ukrajini. Veoma sam zadovoljan što smo vidjeli da je ostvaren napredak između Srbije i Ukrajine. Bilo je sastanaka na najvišem nivou. I zato mislim da postoji pravi napredak – zaključio je Hil.

  • Taker Karlson “udara”: Lagali su, neće ih pobjediti

    Taker Karlson “udara”: Lagali su, neće ih pobjediti

    Administracija Bajdena je lagala kada je saopštavala da postoji mogućnost da Rusija bude poražena u sukobu u Ukrajini, izjavio Taker Karlson.

    “U početku su nam govorili da će podrška omogućiti Oružanim snagama Ukrajine da pobede Rusiju i spreče invaziju Moskve u ostale evropske zemlje ili nešto u tom smislu”, rekao je on u svom programu na društvenoj mreži Iks (X).

    “Prošlo je gotovo dve godine i ispostavilo se da je to sve neistina. Ukrajina neće pobediti Rusiju. Ako je neko i potučen, to su Sjedinjene Države“, ocenio je on.

    Karlson je dodao da administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena nikada neće priznati da se podrška Ukrajini pretvorila u tragediju, preneo je Sputnjik.

  • Zakazani predsjednički izbori u Rusiji!

    Zakazani predsjednički izbori u Rusiji!

    Gornji dom ruskog parlamenta odredio je 17. mart 2024. kao zvanični datum za sljedeće predsjedničke izbore.

    Odluka je donesena na današnjoj sednici i stupa na snagu od dana javnog objavljivanja.


    “Od momenta kada odluka stupi na snagu, odnosno od njenog javnog objavljivanja, faktički počinje izborna kampanja”, rekao je za Sputnjik prvi zamjenik predsjednika Ustavnog komiteta SF Rusije Vladimir Poletajev.

    Predsjednik Vladimir Putin odbio je ranije da komentariše mogućnost da se kandiduje za još jedan mandat, rekavši da će se vratiti na temu nakon što parlament odluči kada će zakazati glasanje.


    “Kada odluka bude donesena, biće objavljeni izbori, određen datum, onda ćemo razgovarati”, rekao je Putin na plenarnoj sjednici Istočnog ekonomskog foruma u septembru.

  • Tri vojske na granicama

    Tri vojske na granicama

    Nakon što je venecuelanski predsednik objavio da namerava da pripoji dve trećine Gvajane, Brazil počeo da raspoređuje vojsku na granicu s Venecuelom.

    Podsetimo, NIkolas Maduro je u javnom obraćanju nakon nedeljnog refernduma o pripajanju regiona Esekibo pokazao mapu na kojoj je ta teritorija Gvajane na venecuelanskoj strani.

    Regija Esekibo bogata je naftom i sporna je teritorija još od 19. veka kada je Gvajana bila britanska kolonija.

    Venecuela je obnovila svoja potraživanja za tim zemljištem nakon što su pre nekoliko godina otkrivene rezerve nafte i gasa na moru.

    Tenzije u regionu su stigle na vrhunac nakon referenduma na kom su Venecuelanci glasali o pet pitanja i svako se ticalo pripajanju Esekiba Venecueli. Prema rezultatima glasanja, 95 odsto izašlih je glasalo za pripajanje Esekiba.

    Planovi Madura izazvali su strah u celom regionu. Gvajana je odavno raspodelila trupe na granici s venecuelom, a sada je i brazilska vojska saopštila da premešta više vojnika u pogranični grad Boa Vista, glavni grad države Roraima, kao i da dovodi više naoružanih vozila.

    Međutim, svaki vojni upad Venecuele u Esekibo će biti logistički veoma izazovan, jer venecuelanski vojnici moraju da prođu kroz brazilsku teritoriju, ako uđu u Esekibo, zbog nepristupačnog terena na drugim mestima, navodi BBC.

    Prema novinskoj agenciji AFP, brazilska vojska je saopštila da pojačava svoje prisustvo u regionu kao deo napora da se “garantuje nepovredivost teritorije“.

    U međuvremenu, helikopter gvajanske vojske sa sedam ljudi u njemu je u sredu nestao u blizini granice sa Venecuelanom. Međutim, načelnik štaba Gvajane Omar Kan rekao je da nema “informacija koje sugerišu da je Venecuela umešana“.

  • Guterresov poziv na Član 99. zabolio Izraelce

    Guterresov poziv na Član 99. zabolio Izraelce

    Izraelski ministar vanjskih poslova Eli Cohen uputio je oštru kritiku generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterresu te je poručio kako on podržava Hamas.

    Nakon što je Guterres zatražio hitan prekid vatre te se pozvao na Član 99. Povelje UN-a, što predstavlja izuzetno rijedak potez, Cohen je naglasio kako je upravo Guterres najveća prijetnja po svjetsku sigurnost.
    “Guterresov mandat je opasnost za svjetski mir. Njegov zahtjev da se aktivira Član 99. i poziv na prekid vatre u Gazi predstavlja podršku terorističkoj organizaciji Hamas i odobravanje ubistava staraca, otmice beba i silovanja žena. Svako ko podržava mir u svijetu mora podržati oslobađanje Gaze od Hamasa”, rekao je Cohen.

    Od početka rata u Gazi, Guterres je više puta pozivao na prekid vatre, a u svom pismu Vijeću sigurnosti UN-a prvi put se pozvao i na Član 99. Povelje UN-a. To je prvi put da je neki generalni sekretar koristio ovaj član Povelje još od 1989. godine.
    Inače, Član 99. dozvoljava generalnom sekretaru UN-a da skrene pažnju Vijeću sigurnosti na bilo koji problem za koji vjeruje da ugrožava međunarodni mir i sigurnost.”Humanitarni uslovi u Gazi usred rata između Hamasa i Izraela brzo pogoršavaju katastrofu s potencijalno nepovratnim implikacijama za Palestince u cjelini. Međunarodna zajednica ima odgovornost da iskoristi sav svoj utjecaj kako bi spriječila dalju eskalaciju i okončala ovu krizu”, poručio je Guterres.

  • Biden: Ako Putin zauzme Ukrajinu, američke trupe će se boriti protiv ruskih

    Biden: Ako Putin zauzme Ukrajinu, američke trupe će se boriti protiv ruskih

    U govoru u srijedu, američki predsjednik Joe Biden pozvao je članove Kongresa da podrže dodatno finansiranje Ukrajine prije božićnih praznika izjavljujući da će se američke trupe, ako Putin preuzme Ukrajinu, boriti protiv ruskih.

    Biden je kazao da odobrenje dodatne pomoći ne može čekati.

    “Kongres mora odobriti dodatna sredstva za Ukrajinu prije nego odu na odmor. To je jednostavno”, rekao je Biden.

    Odbijanjem da to učini, dodao je Biden, Kongres je voljan dati Putinu najveći poklon kojem se mogao nadati.

    On je podsjetio na ruske ratne zločine u Ukrajini, od otmice djece do uništavanja civilne infrastrukture.

    “Ako Putin zauzme Ukrajinu, neće stati na tome. Ovdje je važno vidjeti dugoročan put. On će nastaviti dalje. To je prilično jasno rekao. Ako Putin napadne NATO saveznika, a mi smo se obavezali, kao članica NATO-a, da branimo svaki pedalj teritorije NATO-a, onda ćemo imati nešto što ne tražimo, a što danas nemamo, američke trupe borba protiv ruskih trupa”, rekao je Biden.

    Američki predsjednik je naglasio da SAD ne mogu dozvoliti da Rusija pobijedi, a njen neuspjeh da pomogne Ukrajini “jasno jača Putinovu poziciju”.

    U međuvremenu Senat je odbio usvojiti prijedlog o pomoći Ukrajini i i Izraelu u vrijednosti od 105. milijardi dolara.

  • Blokada za Ukrajinu i Izrael

    Blokada za Ukrajinu i Izrael

    Paket nove bezbednosne pomoći Ukrajini i Izraelu vredan milijarde dolara blokirali su u sredu republikanci u američkom Senatu.

    Oni insistiraju na strožijim merama kontrole imigracije na granici SAD sa Meksikom.

    Za paket pomoći glasalo je 49 senatora protiv 51 protiv, što znači da je mjera od 110,5 milijardi dolara manja od 60 glasova potrebnih u Senatu od 100 članova da otvori put za debatu.

    Glasanje je bilo po partijskoj liniji, a svi republikanci u Senatu su glasali protiv, zajedno sa senatorom Bernijem Sandersom, nezavisnim kandidatom koji inače glasa sa demokratama, ali je izrazio zabrinutost zbog finansiranja trenutne izraelske “nehumane vojne strategije” protiv Palestinaca.

    Lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer takođe je glasao protiv kako bi mogao da podnese zahtev za ponovno razmatranje.

    Posle glasanja, Šumer, demokrata, rekao je da je to “ozbiljan trenutak koji će imati trajne posledice po 21. vek”, rizikujući pad zapadne demokratije.

    Republikanci su rekli da je glasanje od suštinskog značaja da bi se podvukao njihov zahtev za strožom imigracionom politikom i kontrolom južne granice.

    “Današnje glasanje je ono što je potrebno lideru demokrata da prepozna da republikanci u Senatu misle ono što mi kažemo. Onda hajde da glasamo. A onda hajde da konačno počnemo da ispunjavamo prioritete američke nacionalne bezbednosti, uključujući i ovde kod kuće”, rekao je lider republikanaca u Senatu Mič Mekonel u govoriti ranije u sredu.

    Republikanci i demokrate u Kongresu mesecima raspravljaju o tome kako da odgovore na zahtev demokratskog predsednika Džoa Bajdena za milijarde dolara finansiranja Ukrajine za borbu protiv ruskih osvajača, Izraela nakon napada islamističkih militanata Hamasa 7. oktobra, američkih interesa u Indo-Pacifiku i međunarodnu humanitarnu pomoć.

    Dva zahteva Bele kuće da Kongres usvoji zakone o potrošnji, međutim, nisu uspela da prođu, a u američkom Kongresu se širi nervoza jer zastoj preti da se produži do 2024. Demokrate tvrde da je pomoć saveznicima od suštinskog značaja za podršku globalnoj demokratiji i odbijanje autokratija.

    “Da ne bude greška, današnje glasanje će se dugo pamtiti. Istorija će biti oštro suđena… ne možemo dozvoliti (ruskom predsedniku Vladimiru) Putinu da pobedi”, rekao je Bajden ranije u obraćanju u Beloj kući.

    Grupa demokrata u Senatu sazvala je konferenciju za novinare da bi tvrdila da bi blokiranje zakona poslalo poruku i protivnicima i saveznicima SAD da Sjedinjene Države ne stoje uz svoje međunarodne partnere.

    “Vreme ističe. Imamo samo nekoliko dana da napravimo jasan, pozitivan napredak ka razradi konačnih detalja potrebnih da se pokaže da su Sjedinjene Države pouzdan saveznik”, rekao je senator Kris Kuns.

    Republikanci tvrde da je prekomerna ilegalna imigracija preko južne granice sa Meksikom izuzetno važan bezbednosni problem i kažu da žele više odgovornosti nego što dobijaju od Bajdenove administracije za sredstva američkih poreskih obveznika koja idu u inostranstvo.

    Šumer je u utorak rekao da će pokušati da izađe iz ćorsokaka tako što će republikancima ponuditi šansu da dodaju amandman na graničnu politiku na zakon.

    Do srede uveče takav amandman nije najavljen.

  • Fajzer tuži Mađarsku

    Fajzer tuži Mađarsku

    Slučaj se odnosi na plaćanje 3 miliona doza vakcina BioNTech/Pfizer, u vrednosti od oko 60 miliona evra.

    Naime, sudski dokument, do kojeg su došli novinari Politica, pokazuje da je Fajzer, zajedno sa partnerom BioNTechom, pokrenuo pravni postupak protiv mađarske vlade još u januaru ove godine vezano uz isporuku vakcina protiv kovida-19.

    Portparol Pfizera potvrdio je slučaj koji se odvija na belgijskom sudu.

    “Razgovori s vladom u Budimpešti se nastavljaju”, poručio je. Dokument pokazuje da se slučaj odnosi na plaćanje 3 miliona doza vakcina BioNTech/Pfizer, u vrednosti od oko 60 miliona evra. Spor je započeo kada je Mađarska u novembru prošle godine obavestila Pfizer da ne namerava da plati sporne doze farmaceutskoj kompaniji, navodeći kao razlog sukob u Ukrajini.

    Sudija je održao prvo ročište o slučaju u martu i odbacio Pfizerov zahtev za brzom presudom. Od tada slučaj nije napredovao. Pfizerova tužba protiv Mađarske paralelna je s onom koju je farmaceutska kompanija pokrenula protiv Poljske. U oba slučaja, zemlje su tužene na građanskom sudu zbog odbijanja da preuzmu i plate isporuke vakcina protiv kovida-19.

    U slučaju Poljske dogovoreno odlaganje ročišta

    Juče je prvostepeni sud u Briselu održao kratko prvo ročište u vezi s Pfizerovim slučajem protiv Poljske. Obe strane dogovorile su odlaganje ročišta do 30. januara. Spor se u slučaju Poljske vodi oko isporuke 60 miliona doza koje je zemlja odbila da prihvati u aprilu prošle godine.

    U to vreme, Varšava se pozvala na višu silu – navodeći kao razlog pritisak na svoje finansije nakon priliva izbeglica u jeku ruske invazije na Ukrajinu. Prošlog meseca, nedugo nakon izbora u Poljskoj, Pfizer je objavio da tuži Varšavu na sudu zbog propuštene isplate, koju je Politico procenio na oko 1,2 milijarde evra.

    Nemački BioNTech takođe se pridružio tim postupcima. Ova dva slučaja priključuju se rastućem broju pravnih postupaka povezanih s naporima Evropske unije u nabavi vakcina u doba pandemije. U Rumunjskoj tužioci žele da ukinu imunitet bivšem premijeru Florinu Čituu i dvojici bivših ministara zdravstva, tvrdeći da su kupili previše vakcina i time naneli štetu državi od više od milijardu evra.

    Sporne poruke Ursule fon der Lajen

    Belgijski lobista Frederik Baldan podneo je krivičnu prijavu protiv predsednice Komisije Ursule fon der Lajen zbog njene navodne uloge u posredovanju u najvećem ugovoru o vakcinama u Evropskoj uniji, za 1,1 milijardu doza. Mala belgijska politička stranka Vivant i tri njena lokalna zastupnika takođe su se pridružila tom postupku, potvrdio je zastupnik Alan Mertes.

    U međuvremenu, New York Times tuži Komisiju jer je odbila da otkrije tekstualne poruke spomenute u intervjuu s Von der Lajen za NYT u april 2021. U članku je predsednica Komisije govorila o svojim naporima oko kupovine vakcina i porukama koje je razmijenila s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Burlom.

    Konačno, evropski nadzornik finansijskog kriminala, Ured evropskog javnog tužioca, objavio je u kratkom saopštenju za medije prošlog oktobra kako je otvorio istragu o nabavci vakcina. Nije navedeno koga istražuje.

  • Duma usvojila zakon: Putin dobija veća ovlaštenja

    Duma usvojila zakon: Putin dobija veća ovlaštenja

    Ruska Duma usvojila je zakon kojim se proširuju ovlaštenja ruskog predsjednika, Vladimira Putina.

    Time se ruskom predsjedniku omogućava da preduzima mjere u slučaju neprijateljskih aktivnosti stranih država.

    Usvojenim dokumentom se mijenja zakon o mjerama protiv neprijateljskih akcija Sjedinjenih Američkih Država i drugih stranih država, prenosi agencija “RIA Novosti”.

    Sada se takve mjere mogu primjeniti i na zemlje koje vrše neprijateljske akcije protiv Rusije, kao i na organizacije, zvaničnike i građane ovih zemalja koji su uključeni u takve akcije.

    Novi zakon proširuje ovlašćenja predsjednika Ruske Federacije da preduzima adekvatne mjere, uz istovremeno pojašnjenje da će se one sada koristiti i za obezbjeđivanje ekonomskog suvereniteta i ekonomske bezbjednosti zemlje, kao i za obezbjeđenje finansijske stabilnosti.

    Predsjedniku je, između ostalog, ovim zakonom dodijeljeno pravo da uvede privremeno upravljanje pokretnom i nepokretnom imovinom koja se nalazi na teritoriji Ruske Federacije, kao i hartijama od vrijednosti, udjelom u ovlašćenom (akcionarskom) kapitalu ruskih pravnih lica i imovinom lica iz neprijateljskih stranih država.

    Šef države će takođe moći da pokrene poseban postupak za oduzimanje sredstava, hartija od vrijednosti i druge imovine koja, u okviru odgovarajućih mjera, podliježu kreditiranju posebnih računa, uključujući i zaplijene i preduzimanje drugih mjera.

    Ove izmjene stupaju na snagu odmah po zvaničnom objavljivanju zakona i primjenjivaće se retroaktivno od 24. februara 2022. godine, navodi “b92”.

  • Bajden uvjeren da će SAD pomoći Ukrajini, ali još nema odluke Kongresa

    Bajden uvjeren da će SAD pomoći Ukrajini, ali još nema odluke Kongresa

    Američki lider Džo Bajden uvjeren je da će pomoć Ukrajini biti odobrena od stranje Kongresa o čemu je već razgovarao sa nekim od članova.

    “Odbijanje prijedloga da pomognemo Ukrajini je čista ludost”, rekao je Džo Bajden novinarima i dodao da je to “protiv interesa SAD”.

    Nastavio je:

    “Uradićemo to”, obećao je, prenosi “The New York Times”.

    Prethodno je ministar finansija Dženet Jelen izjavila da je situacija po pitanju pomoći Kijevu jako loša i, prema njenim riječima, ukoliko Vašington ne izdvoji nova sredstva onda će odgovornost za poraz Ukrajine pasti na SAD.

    U utorak su republikanski senatori napustili brifing o pomoći Ukrajini i Izraelu jer nisu dobili odgovor demokrata na svoje prijedloge.

    Svoje učešće na događaju je u posljednjem trenutku otkazao i predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski.

    Američki predsjednik je ranije tražio od Kongresa 106 milijardi dolara za pomoć ove dvije dražave, ali nije dobio podršku. Predstavnički dom, u kojem većinu imaju republikanci, glasao je za, ali je Senat, pod kontrolom demokrata, glasao protiv.

    Bajden je rekao da neće potpisati nikakav nacrt zakona o dodjeli pomoći ukoliko ona uključi Izrael bez Ukrajine ako Kongres odobri takav dokument. Međutim, republikanci u Predstavničkom domu insistiraju na odvojenom razmatranju podrške Kijevu.

    Američka administracija je priznala da ranije izdvojeni novac ponestane, stoga se i paketi naoružanja koji se šalju Kijevu smanjuju. Početkom novembra Bijela kuća je saopštila da je Vašington potrošio 96 odsto svih sredstava izdvojenih za podršku Kijevu od početka ruske specijalne vojne operacije.

    Planirano glasanje, koje predstoji samo nekoliko dana nakon što je Bijela kuća upozorila da će Sjedinjene Države uskoro ostati bez novca za slanje oružja Ukrajini, dolazi u možda najneizvjesnijem trenutku.

    Ukoliko Kongres sada ne uspije da se dogovori o pomoći Ukrajini, to će se dogoditi nakon praznika koji počinju 14. decembra za kongresmene i 15. decembra za senatore. Predstavnički dom nastaviće sa radom 9. januara, a Senat 8. januara.

    Ukrajini je hitno potrebno više municije i drugog oružja kako bi pokušala da preokrene tok na bojnom polju. Protivofanziva zemlje protiv ukorijenjenih ruskih snaga na jugu Ukrajine do sada nije ispunila svoje ciljeve, a moskovske snage su krenule u ofanzivu na istoku, prenosi “Telegraf”.