VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Ukrajinci kažu da je teroristički napad u Moskvi isplanirao Kremlj da podstakne antiukrajinsku histeriju

    Ukrajinci kažu da je teroristički napad u Moskvi isplanirao Kremlj da podstakne antiukrajinsku histeriju

    Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine kazalo je da je teroristički napad u Moskvi planirana provokacija Kremlja da podstakne antiukrajinsku histeriju.
    Nakon pucnjave, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Dmitro Medvedev pomenuo je Ukrajinu u svojoj objavi, napominjući da “ako se utvrdi da su teroristički napad počinili teroristi režima u Kijevu, onda moraju biti pronađeni i nemilosrdno uništeni”.
    Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine u odnosu na to naglašava da je pucnjava u Crocusu planirana provokacija Kremlja kako bi se dodatno raspirila antiukrajinska histerija u ruskom društvu. Također, prema riječima diplomata, Kremlj želi povećati mobilizaciju među građanima i diskreditirati Ukrajinu u očima međunarodne zajednice.

    Iz SAD-a su vrlo brzo nakon što se dogodio napad objavili kako Ukrajinci nisu krivi za počinjeni terorizam.

    Ministarstvo je kazalo da ruski režim ima “dugu istoriju krvavih provokacija poput terorističkog napada na Kaširski autoput 1999. godine”.

    “Ne postoje crvene linije za Putinovu diktaturu. Spremna je da ubija svoje građane u političke svrhe, kao što je tokom rata protiv Ukrajine ubila hiljade miroljubivih Ukrajinaca usljed raketnih napada, artiljerijskog granatiranja i torture”, ističu u Ministarstvu vanjskih poslova Ukrajine.

    Ranije je i Glavna obavještajna uprava Ministarstva odbrane Ukrajine navela da je teroristički napad u muzičkom centru u blizini Moskve namjerna provokacija ruskih specijalnih službi po nalogu šefa Ruske Federacije Vladimira Putina.

    Uveče 22. marta nepoznate osobe u kamuflaži otvorile su vatru u koncertnoj dvorani muzičkog centra Crocus City Hall u predgrađu Krasnogorsku kod Moskve. Kasnije je tamo izbio požar usljed eksplozija.

    Od posljedica terorističkog napada poginulo je oko 40 ljudi, a više od 100 je povrijeđeno.

  • Oružani napad u Moskvi: Najmanje 40 ubijenih, oko 130 ranjenih

    Oružani napad u Moskvi: Najmanje 40 ubijenih, oko 130 ranjenih

    U današnjem terorističkom napadu u kojem je, prema izvještajima ruskih medija, ubijeno najmanje 40 civila u moskovskoj koncertnoj hali “Krouks”, a ranjeno više od 100 ljudi, moglo je da bude i do 6.200 ljudi, prenijela je Neksta na platformi Iks. Bjeloruski portal navodi da hala ima kapacitet za 9.500 ljudi. Dodaje se da su skoro sve karte za koncert rok grupe “Piknik” bile prodate.

    Prema nezvaničnim izvještajima, više od 40 ljudi je ubijeno, a oko 130 ranjeno nakon što su naoružani ljudi u borbenoj uniformi otvorili vatru i detonirali eksploziv na velikom koncertnom prostoru u Moskvi, objavila je Raša tudej.

    Prema podacima Ministarstva za vanredne situacije, oko 100 ljudi je odvedeno na bezbjedno u pratnji vatrogasaca.

    Najmanje trojica naoružanih napadača, u borbenoj odeći, upala su u Krokus siti hol i pucala iz automatskog oružja, ranivši desetine posjetilaca i ubivši značajan broj njih, prenose ruski mediji.

    • Ljudi u sali su legli na pod da bi se spasili od pucnjave, ležali su tako jedno 20 minuta, a zatim su puzeći počeli da izlaze. Mnogi su uspjeli da izađu – naveo je novinar Sputnjika.

    Evakuisano je oko 100 ljudi iz podruma koncertne sale, a u toku je akcija spasavanja ljudi sa krova zgrade, saopštilo je regionalno Ministarstvo za vanredne situacije.

    • Glavni napori su usmjereni na traženje i spasavanje ljudi. Vatrogasci su evakuisali oko 100 ljudi iz podruma zgrade. U toku su radovi na spasavanju ljudi sa krova zgrade pomoću kranova – saopštilo je Ministarstvo.

    U međuvremenu, Interfaks je javio da se u sali dogodila i druga eksplozija.

    Ministarstvo inostranih poslova Ruske Federacije nazvalo je krvavim terorističkim aktom napad u “Krokus siti holu” u Krasnogorsku.

    Mediji izvještavaju o upotrebi eksploziva, a video prikazuje crni dim i vatru koji se dižu iznad zgrade. Državna informativna služba TASS sugeriše da je do trećine ogromnog kompleksa zahvaćeno plamenom.

    Agencija je dodala da su na lokaciju stigli pripadnici specijalaca Ruske garde. U međuvremenu, postoje nepotvrđene tvrdnje da su helikopteri poslati da ugase požar.

    • Sjedili smo u centru sale. Koncert je počeo, prošlo je samo nekoliko minuta, jedna-dvije granate su eksplodirale u sredini, počeo je da sipa sivi dim. Počela je panika – rekao je očevidac za RIA Novosti.

    Članovi rok grupe “Piknik”, koji su nastupali u sali, nisu povrijeđeni, izjavio je šef benda.

    Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin naložio je gradskim službama da pruže svu neophodnu pomoć svima koji su povrijeđeni. On je izrazio saučešće porodicama poginulih.

    Više od 50 ekipa hitne pomoći upućeno je na lice mjesta.

    Krokus siti hol se nalazi u Moskovskoj oblasti, odmah izvan administrativne granice ruske prestonice. Kompleks uključuje koncertnu dvoranu, akvarijum i mjesto za vjenčanje, kao i mnoge prodavnice i restorane.

  • Rusija šalje 100.000 vojnika

    Rusija šalje 100.000 vojnika

    Komandant Ukrajinskih kopnenih snaga Oleksandr Pavljuk izjavio je da Rusija priprema 100.000 vojnika koji bi mogli da budu iskorišćeni za moguću novu letnju ofanzivu u Ukrajini.”To neće nužno biti ofanziva. Možda će popuniti jedinice koje su izgubile borbenu sposobnost, ali postoji mogućnost da početkom leta imaju određene snage za vođenje ofanzivnih operacija”, rekao je Pavljuk, prenosi Rojters.

  • Putin: NATO bombardovanje SRЈ bilo nedopustivo

    Putin: NATO bombardovanje SRЈ bilo nedopustivo

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da je NATO bombardovanje SRЈ 1999. godine bilo nedopustivo.

    To što je Zapad uradio je zapravo nedopustivo. Oni su, u suštini, pokrenuli rat u centru Evrope – rekao je Putin u dokumentarnom filmu “Beograd” koji je snimio ruski novinar Andrej Kondrašov za televiziju “Rusija 1”.

    Svjetska premijera dokumentarnog filma “Beograd” biće održana u Ruskom domu 24. marta, tačno 25 godina nakon što su prve bombe agresora pale na srpsko tlo. Film će istog dana biti emitovan i na ruskoj državnoj televiziji “Rusija 1”.

    U filmu učestvuju očevici i političari, posmatrači i neposredni učesnici tih tragičnih događaja. Film prikazuje njihov odnos prema bombardovanju Srbije koji se desio prije tačno dve i po decenije.

    Prvi put nakon pobjede na predsjedničkim izborima za film govori predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin. U filmu učestvuju i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril, ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov i drugi.

  • Kremlj: Sad i zvanično – rat!

    Kremlj: Sad i zvanično – rat!

    Ono što je počelo kao “specijalna vojna operacija” sada je eskaliralo nakon što je Zapad postao učesnik, izjavio danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Ruska vojna operacija u Ukrajini pretvorila se u punopravni rat nakon što se Zapad uključio i podržao Kijev”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u intervjuu nacionalnim medijima objavljenom u petak.

    Moskva će nastaviti da sledi svoj cilj da obezbedi da ukrajinska vojska ne može da predstavlja pretnju ruskim građanima ili teritoriji, rekao je portparol listu Argumenti i fakti, napominjući da zemlja sada ima četiri nova federalna subjekta koji moraju biti zaštićeni i potpuno oslobođeni od kijevske snage, preneo je Raša tudej.

    Peskov je naglasio da Rusija ne može da dozvoli postojanje na svojim granicama države koja javno tvrdi da će zauzeti poluostrvo Krim, kao i nove ruske teritorije, misleći na Donjecku i Luganjsku Narodnu Republiku i Zaporošku i Hersonsku oblast.

  • Vapaj Zelenskog

    Vapaj Zelenskog

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski poslao poruku Rusima, nakon žestokih udara ruskih snag ana njegovu zemlju.

    On je, u objavi na društvenoj mreži X, pohvalio američki PVO sistem “Patriot” postavljen za zaštitu KIjeva, koji je juće zasut ruskim raketama.

    “Ruski teroristi nemaju rakete koje mogu da zaobiđu ‘Patriot’ i druge vodeće svetske sisteme”, napisao je Zelenski.

    Zatim je u drugoj objavi pozvao na isporuku novog sistema za zaštitu cele zemlje, navodeći da ruski dronovi i rakete nemaju “odlaganje”, misleći na odlaganje i kašnjenje pomoći SAD i EU namenjene Ukrajini.

    “Naši partneri znaju tačno šta nam je potrebno. Definitivno nas mogu podržati. To su neophodne odluke.. Život mora biti zaštićen od ovih divljaka iz Moskve”, stoji na kraju njegove objave na kojoj je podelio i snimak poslednjih napada Rusije na civilne objekte.

  • Orban: Moguće slanje zapadnih vojnika u Ukrajinu za dva do tri mjeseca

    Orban: Moguće slanje zapadnih vojnika u Ukrajinu za dva do tri mjeseca

    Zapadne zemlje mogle bi da odluče da pošalju vojsku u Ukrajinu za dva do tri mjeseca, izjavio je premijer Mađarske Viktor Orban.

    “Najalarmantnija stvar je to da ono što je bilo nezamislivo prije dva do tri mjeseca postaje svakodnevni događaj dva do tri mjeseca kasnije”, rekao je Orban za “Kosut radio”.

    On je podsjetio da su njemačke vlasti prvobitno govorile da neće slati smrtonosno oružje, a da sada govore da će Njemačka poslati Ukrajini raketne sisteme koji se mogu koristiti za napade na rusku teritoriju, pa čak i na Moskvu.

    “Ono što je sada apsurdno i nemoguće postaće realnost za dva ili tri mjeseca”, naveo je Orban, a prenosi Srna.

  • Objavljeni detaljni podaci: Koliko je do sada milijardi evra ЕU izdvojila za pomoć Ukrajini?

    Objavljeni detaljni podaci: Koliko je do sada milijardi evra ЕU izdvojila za pomoć Ukrajini?

    Еvropski savjet je objavio detaljne podatke o finansijskoj pomoći ЕU koja je od početka ruske Specijalne vojne operacije dodijeljena Ukrajini.


    ЕU je do sada dodijelila Kijevu 138 milijardi evra, u obliku finansijske, humanitarne i vojne pomoći.

    Еvropska unija je kao izraz podrške Ukrajini za privredu izdvojila 93,3 milijarde evra.


    Samo za jačanje sposobnosti ukrajinske vojske izdvojeno je 28 milijardi evra pomoći (do aprilu 31 milijardu). Šest milijardi iz Еvropskog instrumenta mirovne pomoći, a 22 milijarde evra u obliku bilateralnih doprinosa država članica.

    Istovremeno 40.000 ukrajinskih vojnika, između 2022. i 2023. godine osposobljeno je u okviru misije ЕU za vojnu pomoć.

    Za prihvatanje izbjeglica na raspolaganje je stavljeno 17 milijardi evra. Više od 4,2 miliona ljudi koji su pobjegli iz Ukrajine uživalo je privremenu zaštitu u ЕU-u.


    U obliku humanitarne pomoći do februara je izdvojeno za Ukrajinu tri milijarde evra.

    Visoki predstavnik ЕU za spoljnu politiku Žozep Borelj izjavio je da će Ukrajina dobiti još 20 milijardi evra vojne pomoći od evropskih institucija.

    “Od početka rata dali smo 31 milijardu evra vojne pomoći, a za ovu godinu planirano je još 20 milijardi evra”, rekao je Borelj.

    20 milijardi eura je procijenjeni iznos koji zemlje članice planiraju izdvojiti ove godine za vojnu pomoć Ukrajini, ali to je samo procjena jer nisu sve navele svoje brojke.

    Skupština UN usvojila Rezoluciju o vještačkoj inteligenciji
    Skupština UN usvojila Rezoluciju o vještačkoj inteligenciji
    Pet milijardi evra koje su ministri spoljnih poslova formalno dogovorili ove sedmice u novom paketu ЕPF-a za Ukrajinu, Fondu za pomoć Ukrajini, nije uključeno u 31 milijardu evra ili 20 milijardi evra, piše Kliks.

  • Iz Kine poručili: Postoji značajan jaz

    Iz Kine poručili: Postoji značajan jaz

    Velike razlike između Ukrajine i Rusije oko mirovnih pregovora i dalje postoje, izjavio je danas u Pekingu kineski izaslanik za ukrajinsko pitanje Li Hui, govoreći o svojoj poseti nekoliko zemalja u Evropi.

    Kina, koja se predstavlja kao neutralna strana, ali čiji se odnos sa Rusijom produbio od početka sukoba, redovno poziva na političko rešenje za okončanje borbi u Ukrajini.

    Da bi postigao taj cilj, diplomata Li Hui je početkom marta boravio u desetodnevnoj poseti Rusiji, Evropskoj uniji i Ukrajini.

    “Sve stranke prepoznaju opasnost da će se trenutna situacija nastaviti da se pogorša”, rekao je Li na konferenciji za novinare.

    Međutim, “postoji značajan jaz (između njih) po pitanju mirovnih pregovora”, dodao je Li.

    Ali svi se slažu da se rat mora rešiti pregovorima, a ne oružjem, rekao je diplomata, dodajući da “očekuju da Kina igra veću konstruktivnu ulogu” po ovom pitanju.

    Zapadne zemlje, posebno Evropska unija, kritikovale su Kinu po pitanju Ukrajine.

    Kina, koja poziva na poštovanje teritorijalnog integriteta svih zemalja, uključujući Ukrajinu, nikada nije javno osudila Rusiju.

    Pod velikim sankcijama Zapada zbog invazije na Ukrajinu, Rusija nastoji da ojača svoje i inače veoma bliske veze sa Kinom.

  • Varhelji: BiH naporno radila da iskoristi ovu istorijsku priliku

    Varhelji: BiH naporno radila da iskoristi ovu istorijsku priliku

    Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji čestitao je Bosni i Hercegovini na otvaranju pristupnih pregovora sa EU i ocijenio da je BiH naporno radila da iskoristi “ovu istorijsku priliku”.

    “Posvećenost evropskom putu i otvaranje pregovora je pravedno priznanje realizacije reformi. BiH je naporno radila da iskoristi ovu istorijsku priliku i otvaranje pristupnih pregovora dodatno će podstaći reforme u skladu sa evropskim pravilima i standardima”, naveo je Varhelji na platformi Iks.

    Evropski savjet donio je sinoć odluku da otvori pristupne pregovore sa BiH.