Kategorija: Svijet

  • MIP Rusije: Broj Bošnjaka stradalih u Srebrenici falsifikovan i nedokaziv

    MIP Rusije: Broj Bošnjaka stradalih u Srebrenici falsifikovan i nedokaziv

    Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je da je broj Bošnjaka stradalih u Srebrenici falsifikovan i nedokaziv, kao i da izvještaj nezavisne Međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine predstavlja nov, nepristrasan pogled na tragične događaje za vrijeme sukoba u BiH.

    Iz Ministarstva su naglasili da je ogromna većina Bošnjaka koji su učestvovali u povlačenju iz Srebrenice na teritoriju pod muslimanskom kontrolom u julu 1995. godine bili pripadnici Armije BiH i, prema tome, vojnici, a ne civili, kako je predstavljeno.

    Ocijenjeno je da je Komisija, na čijem čelu je izraelski naučnik Gideon Grajf, u svom radu uživala potpunu samostalnost, kao i da zaključci nisu bili dirigovani, već su ih usaglasili i podržali svi članovi Komisije.

    Iz Ministarstva su istakli da se Komisija Gideona Grajfa oslanjala na obiman dokazni materijal, među kojim su bili fizički dokazi, iskazi očevidaca i prikupljena arhiva, uključujući i one od Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Јugoslaviju – MKSЈ/, a sprovela je i sopstvena istraživanja.

    Iz ruskog ministarstva su napomenuli da su zvanične bošnjačko-muslimanske strukture i javne organizacije koje su imale pristup informacijama i analizama događaja u Srebrenici odbile da sarađuju sa Komisijom i nisu joj dale nikakve informacije.

    – Glavni rezultat rada Grajfove komisije su neoborivi podaci do kojih su došli, a koji mijenjaju percepciju u društvu o samom sukobu, a posebno o tome šta se dešavalo u Srebrenici, nametnutu od Zapada /uključujući i MKSЈ/ i njihovih medija – navedeno je u saopštenju.

    – Na osnovu presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Јugoslaviju, bošnjački zvaničnik uz pomoć zapadnih zemalja uporno je u svjetsku javnu svijest unosio mit o kolektivnoj odgovornosti srpskog naroda za “genocid” nad bošnjačkim narodom u BiH – naveli su iz Ministarstva i istakli da su tako Bošnjaci prepoznati isključivo kao “žrtve”, a Srbi isključivo kao “zločinci”.

    U saopštenju je naglašeno da su informacije koje promovišu Bošnjaci i zapadnjaci o navodno 8.273 identifikovane žrtve “genocida” u Srebrenici u velikoj mjeri falsifikovane i nisu potkrijepljene nikakvim dokumentovanim dokazima, već su namjerno izmišljene.

    Iz Ministarstva su naveli da su mnogi stradali od eksplozija mina, unutrašnjih sukoba u redovima Armije BiH, te da je bilo i samoubistva.

    – Sve to je dokazano proučavanjem lokacija na kojima je dolazilo do stradanja i mjesta gdje su sahranjeni – navedeno je u saopštenju.

    Iz Ministarstva spoljnih poslova Rusije istakli su da je pouzdano utvrđeno da je nekoliko desetina lica, koja se zvanično vode kao ubijena u Srebrenici od 11. jula do 19. jula 1995. godine, zapravo u tom periodu bilo živo ili su još živa.

    – Istovremeno, bošnjački zvaničnici svaku činjenicu nasilne smrti predstavnika muslimana iz BiH tokom sukoba klasifikuju kao slučaj “genocida”, uz podršku zapadnih zemalja u tom pogledu – naglašava se u saopštenju.

    Iz ruskog Ministarstva navode da je operacija vojnih snaga Republike Srpske protiv vojnih formacija Republike BiH lociranih u Srebrenici bila opravdana sa stanovišta ratovanja, da se zaustavi agresija na srpska naselja na tom području.

    Međutim, ističu iz Ministarstva, Bošnjaci su svoje napade, praćene istrebljenjem civila na etničkoj osnovi, izvodili iz enklave koja je zvanično proglašena “zonom bezbjednosti UN” i koja je bila pod zaštitom holandskog kontingenta UN koji je, ispostavilo se, zataškavao akcije bošnjačke vojske protiv Srba, sprečavajući mjere odmazde.

    Ukazano je da MKSЈ tokom dugogodišnje istrage o događajima u Srebrenici nije želio da uzme u obzir sve okolnosti i ograničio se na dokaze koji idu u korist bošnjačkog tumačenja događaja u Srebrenici, prenosi Raša tudej Balkan.

    – Utvrđene razmjere pogibije vojnih lica i civila bošnjačke nacionalnosti tokom sukoba od 1992. do 1995. godine i lokalna priroda opisanih događaja ne može da podrži upotrebu termina “genocid” u smislu međunarodno-pravnih normi. Komisija Gideona Grajfa ne poriče da su počinjeni ratni zločini u Srebrenici, ali tvrdi da nijedan narod u BiH nije isključivo žrtva, niti je isključivo zločinac – navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

  • Medvedev: Šolc i Makron su poslati na smetlište istorije

    Medvedev: Šolc i Makron su poslati na smetlište istorije

    Izbori za Evropski parlament, na kojima su snage koje su opozicija sadašnjem rukovodstvu Francuske i Njemačke odnijele ubjedljivu pobjedu i poslali njemačkog kancelara Olafa Šolca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona “na smetlište istorije”, napisao je na Iksu zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    Prema riječima Medvedeva, izbori za EP “oslikavaju nesposobnu, idiotsku ekonomsku i migracionu politiku” Šolca i Makrona, koji podržavaju “nacističku vlast u bivšoj Ukrajini po cijeni života sopstvenih građana“.

    – Sačekajte i vidite šta će se dalje desiti. Vrijeme je da podnesete ostavku i odete na smetlište istorije – pozvao je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, obraćajući se Šolcu i Makronu.

    Na izborima za Evropski parlament održanim u nedjelju u Njemačkoj, opozicioni blok desnog centra Hrišćansko-demokratske i Hrišćansko-socijalne unije odnio je ubjedljivu pobjedu, drugo mjesto pripalo je desničarskoj Alternativi za Njemačku (AfD ), dok je Socijaldemokratska partija Olafa Šolca zauzela tek treće mjesto.

  • Volodin: Makron i Šolc su sramota za Evropu

    Volodin: Makron i Šolc su sramota za Evropu

    Predsjednik Državne dume Rusije Vjačeslav Volodin naveo je da su njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron “sramota za Evropu” i ukazao na katastrofalne rezultate njihovih stranaka na evropskim izborima.

    – Makron i Šolc se svim silama drže vlasti, a ispravno bi bilo da podnesu ostavke i prestanu da se rugaju građanima svojih država – rekao je Volodin.

    On je ocijenio da su na krah Makronove i Šolcove politike uticali stagnacija ekonomije, migrantska kriza, te činjenica da su njihove zemlje, suprotno svojim nacionalnim interesima, uvučene u rat u Ukrajini, prenosi “Sputnjik”.

    Na izbore za Evropski parlament izašlo je 52,5 odsto birača, što je najveća izlaznost od 1994. godine.

    Partija Nacionalno okupljanje, čiji je nekadašnji lider Marin le Pen, dobila je skoro 32 odsto glasova, a Makronova partija Renesansa dva puta manje – 15,2 odsto.

    Šolcova stranka SDP ostvarila je najslabiji rezultat u svojoj istoriji.

    Socijaldemokrate su osvojile oko 14 odsto glasova, opozicioni demohrišćani 30 odsto, a Alternativa za Njemačku 16 odsto.

  • Ko su pobjednici i gubitnici izbora za Evropski parlament

    Ko su pobjednici i gubitnici izbora za Evropski parlament

    Stotine miliona građana Evropske unije su glasali da bi izabrali 720 članova Evropskog parlamenta, a jedan od glavnih utisaka jučerašnjeg izbornog dana jeste to što je sve veća podrška krajnjoj desnici navela predsjednika Emanuela Makrona da raspiše vanredne izbore u Francuskoj.

    Dok se sabiraju utisci poslije evropskih izbora, postaje jasno ko su pobednici, a ko gubitnici u 27 država članica EU, piše Euronews.

    Italijanska premijerka Đorđa Meloni je učvrstila svoju ulogu moćnog posrednika u EU sa 28 odsto osvojenih glasova, dok je stranka predsednika Francuske Emanuela Makrona pokazala toliko loše rezultate da je morao da raspiše vanredne izbore.

    Pobjednici:
    Francusko Nacionalno okupljanje – njihov rezultat bio je okidač za vanredne izbore

    Evropska narodna partija (EPP) – ostala je najveća snaga u Evropskom parlamentu i dobila je 13 mjesta više u odnosu na 2019. godinu

    Italijanska premijerka Đorđa Meloni – osigurala je svoju ulogu važne ličnosti koja odlučuje o vlasti i vrši politički uticaj

    Gubitnici:
    Zeleni u Austriji i Njemačkoj – prošli su mnogo gore nego što se očekivalo

    Liberalna grupa Obnovimo Evropu u različitim državama članicama – izgubila je 20 mjesta u odnosu na prethodne izbore.

    Socijaldemokrate u Njemačkoj – partija Olafa Šolca je podijelila drugo mjesto sa krajnjom desnicom AFD.

    Prve procjene izbornih rezultata u EU su pokazale da su Zeleni i liberalne partije iz grupe Obnovimo Evropu izgubili oko 20 poslaničkih mesta, što je potencijalno ugrozilo proevropsku većinu koja je potrebna za izbor najviših funkcionera EU i za podršku važnim zakonima.

    Projekcija koja je napravljena nešto poslije ponoći nakon zatvaranja svih biračkih mjesta je pokazala da Zeleni imaju 53 poslanika, u poređenju sa dosadašnjih 72. Grupa Obnovimo Evropu, na čelu sa Emanuelom Makronom je spala sa 102 mesta na 83, što je predsjednika Francuske navelo na iznenađujući potez raspuštanja nacionalnog parlamenta.

    Kolaps ovih partija je praćen sve većom podrškom krajnje desnim strankama, iako neke od njih još nisu svrstane u veće političke grupacije u Evropskom parlamentu. U Francuskoj projekcije sugerišu da je Nacionalno okupljanje osvojilo neverovatnih 31,5 odsto glasova – dvostruko više od Makronove partije.

    Francuski predsjednik je poslije toga objavio poruku na Tviteru: “Francuskoj je potrebna jasna većina da bi funkcionisala mirno i usklađeno. Razumio sam vašu poruku i vaše preokupacije, i to neće ostati bez odgovora”.

    Predviđa se i da će krajnje desničarski FPO osvojiti najviše glasova u Austriji, odnosno da će udvostručiti broj poslanika na šest, nakon što je osvojio 25 odsto podrške u zemlji.

    Kada je riječ o Njemačkoj, CDU i CSU će osvojiti nešto više od 30 odsto glasova, što je sličan rezultat kao i na prethodnim izborima. Prema najnovijoj prognozi, krajnje desni AFD je treći sa 14,2 odsto glasova u odnosu na 11 odsto iz 2019. godina. Oni su odmah iza Socijaldemokrata kancelara Olafa Šolca.

    Ankete sugerišu da su Braća Italije Đorđe Meloni, koji pripadaju desničarskoj grupi Evropskih konzervativaca i reformista, postigli mnogo bolje rezultate od opozicije levog centra, koja ima podršku od oko 23,7 odsto birača. Forca Italija i Liga, druge dvije stranke iz vladajuće koalicije, izgleda da nisu prošle tako dobro sa 10,5 i osam odsto.

    Trendovi skretanja udesno su potvrđeni i u Španiji, gdje se očekuje da će Voks povećati svoju zastupljenost za dva do tri poslanika u Evropskom parlamentu, dok će novajlije “Žurka je gotova” koje takoše određuju kao desničarske populiste, dobiti dva ili tri poslanika. Međutim, poslije četiri dana glasanja, projekcije još nisu konačne.

    Nizozemska već potvrdila zaokret udesno
    U Nizozemskoj je glasanje održano još u četvrtak, a najnovije projekcije sugerišu da će desničarska partija Gerta Vildersa osvojiti šest mandata. Taj zamah udesno nije bio tako ekstreman kao što su neki očekivali, što je omogućilo savezu zelene ljevice i laburista da odnesu pobjedu i osvoje osam mjesta.

    Evropski izbori, najveća svjetska “demokratska vježba” u kojoj učestvuje više država, određuju kojih 720 poslanika će zauzeti mesta u Evropskom parlamentu sa zadatkom da raspravljaju o zakonodavstvu EU u narednih pet godina.

    Glasanje je održano poslije turbulentnog perioda u kojem su dominirali pandemija kovida i ruska invazija na Ukrajinu. Sve to pratili su rastući troškovi života koji su dominirali kao faktor zabinutosti kod birača.

    Šta sada predstoji?
    Prvi zadatak za nove evroposlanike će biti da izaberu šeficu Evropske komisije, a aktuelna predsjednica Ursula fon der Lajen se nada da će obezbediti drugi mandat.

    NIjedna pojedinačna grupa nema većinu u Evropskom parlamentu, zbog toga će i ovoga puta za važne odluke biti potrebna koalicija. Parlamentom obično dominiraju dvije velike grupe, a to su Evropska narodna partija desnog centra i Socijalisti lijevog centra. Ove dvije grupe su na izborima 2019. godine izgubile zajedničku većinu, i zbog toga su morale da formiraju saveze sa strankama kao što su Zeleni i Liberali.

    Poslanici Evropskog parlamenta će takođe morati da odobre ili da se usprotive novim zakonskim prijedlozima – zbog čega je neizvjesna sudbina i Zelenog dogovora EU, ambicioznog seta zakona sa smanjenje emisije štetnih gasova.

    Svakoj zemlji članici pripada određeni broj poslanika u Evropskom parlamentu u skladu sa brojem stanovnika. Njemačka ima čak 96 poslanika, dok Kipar, Malta i Luksemburg imaju po šest.

    Prvi put od kad se poslanici biraju na direktnim izborima, u konačan zbir neće biti uključena Velika Britanija, čijih je 73 poslanika napustilo Evropski parlament poslije Brexita u februaru 2020. godine.

  • Okupacija je počela

    Okupacija je počela

    Čini se da ruske snage napreduju prema ostvarenju svog dugotrajnog cilja, zauzimanja strateškog ukrajinskog grada Časiv Jara, prema nedeljnim izveštajima obe zaraćene strane.

    Časiv Jar smešten je na visini oko 20 km zapadno od Bahmuta, grada koji su ruske snage zauzele pre godinu dana kada su prolivene reke i reke krvi, sa obe strane.

    Časiv Jar sada i Rusija i Ukrajina ga vide kao potencijalnu polaznu tačku za rusko napredovanje prema ključnim gradovima Kramatorsku i Slovjansku.

    Ukrajinska Pravda citirala je vojni izvor i blogera prema kojima su ruske snage započele okupaciju dela grada uz kanal.

    Ruske jurišne jedinice nastavljaju s čišćenjem područja kanala, objavila je ruska 98. padobranska divizija na Telegramu.

  • Pobjeda EPP na izborima, desnica i krajnja desnica povećali broj mandata

    Pobjeda EPP na izborima, desnica i krajnja desnica povećali broj mandata

    Evropska narodna partija desnog centra osvojila je najviše 189 poslaničkih mjesta na izborima za Evropski parlament, pokazuju prvi preliminarni rezultati koji su objavljeni u Briselu.

    Ovi rezultati pokazuju da će EPP i Progresivna alijansa socijalista i demokrata ostati najveće grupacije u EP, ali i da su desničarske partije povećale broj mandata u EP.

    EPP je povećao broj mandata sa 176 na 189, dok je Progresivna alijansa socijalista i demokrata pretrpila blagi pad i imaće 135 poslanika u novom sazivu EP, dok je u prethodnom imala 139 poslanika.

    Najveće gubitke pretrpjele su grupacije Obnovimo Evropu, kojoj pripada i partija Preporod francuskog predsjednika Emanuela Makrona, kao i grupacija Zeleni-Evropski slobodarski savez.

    Obnovimo Evropu će u novom sazivu EP imati 80 poslanika, dok je ranije imala 102 poslanika, a Zeleni će imati 52 poslanika, dok su ranije imali 72 poslanika.

    Prvi preliminarni rezultati ukazuju da su desničarske stranke povećale broj mandata na izborima, pa će tako Identitet i demokratija, koji okuplja stranke desnice poput Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen, imati 58 poslanika, dok je ranije imala 49, a Evropski konzervativci i reformisti, kojima pripadaju i Braća Italije italijanske premijerke Đorđe Meloni, imaće 72 poslanika, dok su ranije imali 69.

    Ljevica će u novom sazivu imati 36 poslanika, partije koje se ne dovode u vezu ni sa jednom političkom grupacijom 46, a ostali 52 poslanika.

    Preliminarni rezultati objavljeni su nakon što su zatvorena birališta na izborima za Evropski parlament u svim državama članicama.

  • Zbog rezultata izbora za EP pada i vlada Belgije

    Zbog rezultata izbora za EP pada i vlada Belgije

    Belgijski premijer Aleksandar de Kro najavio je večeras da će od sutra biti predsjednik vlade u ostavci, pošto je njegova partija desnog centra zabilježila pad na evropskim izborima.

    „Za nas je posebno teško veče, izgubili smo. Od sutra ću biti premijer u ostavci“, rekao je svojim pristalicama De Kro, pošto je prema izlaznim anketama njegova stranka zabilježila rezultat od 5,7 odsto, odnosno pad od 2,9 odsto u odnosu na izbore 2019. godine.

    Predsjednik stranke Tom Ongena takođe je najavio ostavku.

    De Kro će ostati na funkciji privremenog premijera do formiranja nove vlade.

    Signal birača je jasan, rekao je De Kro i istakao da je zemlji potrebna nova vlada brzo, sa punim ovlašćenjima.

    Večeras je, poslije rezultata evropskih izbora, vladu raspustio i predsjednik Francuske Emanuel Makron.

  • Fon der Lajen ostaje na čelu EU još 5 godina

    Fon der Lajen ostaje na čelu EU još 5 godina

    Aktuelna predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen biće na čelu Evropske unije još pet godina, poručio je večeras u Briselu lider Evropske narodne partije (EPP) Manfred Veber, nakon što je ta stranka desnog centra osvojila najviše glasova na izborima za Evropski parlament.

    On je naglasio da EPP želi demokratsku Evropu i da “pobjednik izbora sada ima pravo da imenuje predsjednika EK, prenosi Frankfurter algemajne cajtung.

    Fon der Lajen je naglasila da će EPP izgraditi bastion protiv ekstrema i sa ljevice i desnice.

    Nijedna većina ne može da se formira bez EPP i zajedno ćemo izgraditi bastion protiv ekstrema sa ljevice i desnice – rekla je fon der Lajen.EPP je osvojila najviše glasova na izborima za Evropski parlament, ali su desničarske i krajnje desničarske grupacije povećale broj mandata, pokazuju prvi rezultati novog saziva EP, koji su objavljeni na osnovu izlaznih anketa nekoliko država članica EU.

    Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola predstavila je prve rezultate izbora na osnovu izlaznih anketa, koje pokazuju da će EPP imati 181 poslanika, dok je u prethodnom sazivu imala 176.

     

  • Trijumf krajnje desnice u Njemačkoj

    Trijumf krajnje desnice u Njemačkoj

    Stranke vladajuće koalicije u Njemačkoj, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), Zeleni i Liberalno demokratska stranka (FDP) gubitnici su izbora za Evropski parlament danas u Njemačkoj, a krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) postala je druga stranka po broju glasova, a na istoku Njemačke najjača politička snaga.

    “Uspjeh AfD-a je istorijski događaj. Na istoku Njemačke smo najjača snaga. Snažniji vjetar u leđa ne možemo poželjeti”, rekao je potpredsjednik AfD-a Tino Chrupalla nakon objavljivanja nepotpunih rezultata izbora za Evropski parlament.

    Prema izlaznim anketama, pobjednik evropskih izbora je demohrišćanska Unija CDU/CSU s 30 posto glasova iza koje slijedi AfD sa 16 posto. AfD je u saveznim pokrajinama koje su nekad pripadale Istočnoj Njemačkoj s 27 posto najjača politička snaga.

    Vladajući SPD kancelara Olafa Scholza je s 14 posto ostvarila slabiji rezultat od očekivanog. Zeleni su s 12 podsto najveći gubitnici u poređenju s izborima prije pet godina kada su osvojili 20 posto. Također vladajući FDP je osvojio pet posto glasova.

    Stranka Savez Sahra Wagenknecht (BSW), koja se odcijepila od stranke Ljevice, dobila je 5,5 posto, a Ljevica tri posto glasova. Predsjednik Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz pozvao je na promjenu političkog vodstva u Njemačkoj nakon današnjih izbora.

    “Potrebna je promjena”

    “Njemačkoj je potrebna politička promjena”, rekao je Merz. Glavni sekretar CDU-a Carsten Linnemann je od kancelara Olafa Scholza zatražio da ponudi mandat na raspolaganje.

    “Stranka kancelara je osvojila 14 posto, Unija CDU/CSU više nego dvostruko više. Vlada više ne može nastaviti s radom kao da se ništa nije dogodilo”, rekao je Linnemann.

    AfD je uprkos padu popularnosti zbog brojnih skandala u koje su upleteni njeni političari, uspio, prema prvim analizama, profitirati od nezadovoljstva građana radom koalicijske vlade. AfD ali i BSW su isto tako profitirali i od uvjerenja brojnih birača da ni Unija CDU/CSU također ne bi obavljala bolji posao da je u vladi.

    Šefica AfD-a traži mirovne pregovore i prestanak “demoniziranja” Putina

    AfD i BSW su se tokom predizborne kampanje isticali i po kritici podrške savezne vlade Ukrajini.

    Odmah nakon objavljivanja rezultata, predsjednica AfD-a Alice Weidel i predsjednica BSW-a Sahra Wagenknecht su se založile za početak mirovnih pregovora u Ukrajini. Weidel je rekla kako treba prestati “demoniziranje” Vladimira Putina, a Wagenknecht zatražila “zamrzavanje bojišnice” u Ukrajini.

  • HDZ osvojio šest mandata za EP, iza njih SDP sa četiri

    HDZ osvojio šest mandata za EP, iza njih SDP sa četiri

    HDZ je sa šest mandata pobjednik izbora za Evropski parlament u Hrvatskoj, slijedi ga SDP koji je postigao vrlo solidan rezultat s četiri mandata.

    U Evropski parlament ulaze i Domovinski pokret i Možemo! koji su dobili po jedan mandat.

    Obrađeno je čak 99 posto glasačkih listića, a ovo su prvi neslužbeni rezultati.

    HDZ – 34,60 posto (6 mandata)

    SDP – 25,96 posto (4)

    DP – 8,82 posto (1)

    Možemo! – 5,92 posto (1)

    IDS, SDSS i drugi – 4.70%

    Nina Skočak – 4.57%

    Most – 3.57%