Novinska agencija Rojters izvještava da je Hamas pristao na rezoluciju o prekidu vatre koju je juče usvojio Savjet bezbjednosti UN, izjavio je visoki funkcioner grupe Sami Abu Zuhri.
Dodao je da je na Vašingtonu da osigura da ga se Izrael pridržava, prenose Vijesti.ba.
Hamas je u ponedjeljak brzo pozdravio rezoluciju.
U saopštenju nakon glasanja, Hamas je rekao da je spreman sarađivati s posrednicima i ući u indirektne pregovore o implementaciji principa sporazuma.
Unutar NATO-a postoje neslaganja u vezi sa ulogom Alijanse u pomoći Ukrajini, a očekuje se da će zajedničko rješenje biti postignuto tokom predstojećeg samita u SAD, izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
“Postoje različiti stavovi unutar Alijanse dok se pripremamo za nove važne odluke na samitu u Vašingtonu”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.
On je izrazio uvjerenje da će članice Alijanse uspjeti da se dogovore o tačnom okviru podrške Ukrajini, prenosi Srna.
Samit NATO-a biće održan od 9. do 11. jula u Vašingtonu.
Ukrajinski lider Vladimir Zelenski, kao i njemačka Vlada, navodno su razočarani što je Kina odlučila da ne prisustvuje takozvanoj mirovnoj konferenciji u Švajcarskoj, piše list “Špigl”.
Berlin je ranije lobirao da Peking učestvuje u događaju.
Konferencija koju sponzoriše Kijev trebalo bi da bude održana tokom predstojećeg vikenda u odmaralištu Burgenstok u Švajcarskoj i biće posvećena diskusijama oko “formule mira” Zelenskog u 10 koraka za Ukrajinu, koja, između ostalog, zahtijeva potpuno povlačenje ruskih snaga sa teritorija na koje Kijev polaže pravo, i predviđa reparacije i međunarodni tribunal za rusko rukovodstvo, prenosi Srna.
Više od 160 delegacija, uključujući one iz G7, G20 i zemalja BRIKS-a, pozvano je na događaj čiji je domaćin Švajcarska. Moskva, međutim, nije dobila takav poziv i nagovijestila je da, čak i da jeste pozvana, ne bi prisustvovala, nazivajući plan Zelenskog “neprihvatljivim” i opisujući “apsurdnu” konferenciju kao “potpuno bez perspektive”, podsjeća “Raša tudej”.
Krajem prošlog mjeseca, Kina je isto potvrdila da neće prisustvovati samitu, a njen ministar spoljnih poslova Vang Ji naglasio je da takvom sastanku nedostaju “tri važna elementa” – priznanje događaja od Moskve i Kijeva, ravnopravno učešće svih strana i poštena rasprava o svim mirovnim prijedlozima.
Pozivajući se na visokog neimenovanog vladinog zvaničnika u Berlinu, list navodi da su “jasnoću i tajming” odluke Pekinga da preskoči događaj Zelenski i NJemačka protumačili kao čudne i neprijateljske.
List je naveo da kad bi Kina barem poslala specijalnog izaslanika, to bi samitu dalo “znatno veću težinu”, ali čini se da “globalni jug” nije uključen u sve to nakon što su se pojedine zemlje, kao što su Saudijska Arabija, Pakistan i Brazil, takođe povukle sa ovog događaja.
Učešće je odbilo i nekoliko drugih latinoameričkih zemalja, uključujući Argentinu i Meksiko, koje zahtijevaju pregovore koji bi omogućili učešće obje strane u sukobu.
Nikaragva je čak samit Zelenskog nazvala “političkom farsom” čiji cilj nije pronalaženje puta ka miru.
U međuvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin ponovio je da je Moskva spremna da traži diplomatsko rješenje krize, ali je naglasio da fantazije ne mogu poslužiti kao osnova za bilo kakve mirovne pregovore.
“Svi pregovori su zasnovani ili na vojnom porazu ili na vojnoj pobjedi. Naravno, pobijedićemo”, rekao je Putin prošle sedmice.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je danas da neće biti kompromisa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kada je riječ o okončanju rata koji je počeo u februaru 2022.
“Vrijeme za kompromis je prošlo. Bilo je gotovo kada je Putin odabrao ubijanje umjesto sporazuma. Ruska vlada ostavlja iza sebe desetine grobalja. Okončaćemo ovaj rat pod našim uslovima”, rekao je Zelenski na posebnoj sjednici njemačkog parlamenta, prenosi N1.
Istakao je da je cilj Ukrajine da postane punopravna članica Evropske unije i da je u njihovom “zajedničkom interesu da Putin na kraju izgubi”.
Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo u EU u februaru 2022. godine, a u junu joj je dodijeljen status kandidata. U decembru prošle godine, lideri EU dali su zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o članstvu.
Obraćanje ukrajinskog predsjednika bojkotovalo je nekoliko poslanika krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) i nove populističke stranke Buendnis Sahra Wagenknecht (BSW).
Zelenski u Njemačkoj prisustvuje dvodnevnoj konferenciji o oporavku Ukrajine, na kojoj se lideri i šefovi diplomatija iz više od 60 zemalja fokusiraju na mobilizaciju međunarodne podrške za ekonomsku stabilizaciju, oporavak i reforme te zemlje.
Sin Džoa Bajdena proglašen je krivim za ilegalnu kupovinu pištolja nakon što je sakrio svoju upotrebu droge, javlja Sky News.
Hanter Bajden (54) osuđen je za tri optužbe vezane za vatreno oružje u prvom krivičnom gonjenju sina aktuelnog predsjednika SAD.
Tužioci su rekli da je lagao na formularu prilikom kupovine revolvera “kolt kobra” u oktobru 2018. godine, navodeći da nije korisnik droge niti zavisnik, uprkos problemu sa krekom, prenosi “Telegraf”.
Hanter Bajden se izjasnio da nije kriv po optužbama za krivična djela koje uključuju laganje o svojoj zavisnosti kada je ispunjavao vladin dokument za provjeru prilikom kupovine revolvera i ilegalno posjedovanje oružja tokom 11 dana.
Presude su donesene nakon što je porota vijećala oko tri sata.
Njegov advokat, Ejb Louel, rekao je porotnicima da njegov klijent nije pokušavao da obmane jer je bio čist kada je kupio pištolj i tada se nije smatrao korisnikom droge.
Hanter Bajden nije svjedočio na suđenju.
Slučaj je uslijedio nakon još jednog istorijskog presedana prošlog mjeseca, kada je Donald Tramp postao prvi bivši predsjednik SAD koji je osuđen za krivično djelo.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas da neće podnijeti ostavku bez obzira na rezultat predstojećih parlamentarnih izbora u Francuskoj.
Makron, koji je najavio raspisivanje parlamentarnih izbora nakon teškog poraza njegove stranke Preporod na izborima za Evropski parlament u Francuskoj i pobjede krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje, rekao je da “nije Nacionalno okupljanje to koje piše Ustav”.
– Institucije su jasne, kao i mjesto predsejdnika bez obzira na rezultat – rekao je Makron za francuski Figaro, prenosi Politiko.
Makron je u nedjelju raspustio francuski parlament i najavio parlamentarne izbore za 30. jun i 7. jul.
Maksimum 80 predstavnika raznih zemalja doći će na samit o Ukrajini u Švajarskoj, koji se održava 15. i 16. juna u planinskom odmaralištu su blizini Lucerna, ali velike države poput Kine ili Indije neće učestvovati, a ni delegacija SAD neće učestvovati na predsjedničkom nivou.
Neće doći ni neki lideri zemalja tzv. globalnog Juga, koji su za organizatore bili važni s obzirom da održavaju dobre odnose s Rusijom, zbog čega bi Moskva izgledala još izolovanije.
Rusija na samit nije ni pozvana što je i bio jedan od glavnih razloga nedolaska brojnih državnika, koji ne vide previše smisla u razgovoru o miru u Ukrajini bez učešća ruskih predstavnika – navodi “Geopolitika”, prenosi Srna.
Ukrajinski lider Vladimir Zelenski najavljivao je učešće više od 100 zemlja, ali od toga nema ništa. On je skratio i svoj prijedlog mirovnog rješenja sa deset na tri tačke, ne pominjući više teritorije koje drže Rusi, sve u želji da privuče više učesnika.
Uz predstavnike država, na samitu će biti i predstavnici još deset međunarodnih organizacija, uključujući i UN.
Ranije je Kancelarija Zelenskog tvrdila da su predstavnici 107 zemalja potvrdili svoje učešće na samitu.
Rusija nije pozvana na sastanak, međutim, kako je navela švajcarska vlada, svrha konferencije je “zajednička mapa puta” koja bi dodatno uključila Moskvu i Kijev u mirovni proces.
Na samitu će se raspravljati o pitanjima poput potrebe za nuklearnom i prehrambenom bezbjednosti, slobodi plovidbe, kao i humanitarnim pitanjima, uključujući ona vezana uz ratne zarobljenike.
Zelenski je lično zvao i rukovodioce zemalja Zajednice Nezavisnih Država – da dođu na konferenciju, ali su svi odbili. Riječ je o državama nastalim nakon raspada SSSR-a.
Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel navodno želi da spreči predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen da prisustvuje neformalnom sastanku šefova država EU koji će se održati 17. juna u Briselu i na kome bi trebalo da se razgovara o raspodijeli funkcija u Evropskoj uniji.
Politico navodi da je Mišel taj koji odlučuje ko će prisustvovati tom neformalnom samitu, kao i da on čini sve da izbjegne da pozove Fon der Lajen.
Portal podsjeća da između Mišela i fon der Lajen postoji dugogodišnji rivalitet koji se najbolje ogleda u skandalu “Sofagejt” prije nekoliko godina kada je Mišel tokom posjete Turskoj požurio da sjedne u fotelju pored turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, zbog čega je fon der Lajen sjedila na sofi.
“Države članice su sve više iritirane zbog uloge Šarla Mišela u procesu izbora za predsjednika Komisije. Čini se da je to vođeno čisto ličnim motivima”, rekao je jedan neimenovani diplomata EU, prenosi Tanjug.
Kako je za Politico potvrdilo više izvora, koji su insistirali na anonimnosti, brojni lideri EU odbijaju Mišelovu sugestiju i smatraju da Mišel zbog višegodišnjeg rivalstva pokušava da osujeti potencijalni drugi mandat Fon der Lajenove.
Dodaje se i da neki sumnjaju da Mišel smišlja šemu da se ubaci u trku za narednog šefa spoljne politike EU.
Francuski predsjednik Emanuel Makron navodno razgovara sa svojim saradnicima o mogućnosti da podnese ostavku dok raspisuje izbore za Nacionalnu skupštinu, prenosi radio stanica “Evropa 1”.
“Ostavka predsejdnika nije tabu. Da, treba razmotriti sve opcije. On je spreman da žrtvuje kraj svog predsjedničkog mandata”, citiraju mediji izvor iz predsjednikovog okruženja.
Napominje se da je Makron posljednjih nedjelja razgovarao o ovom scenariju sa osobama iz svog okruženja. Nije poželjno, ali bi moglo da posluži kao “dramatizacija” pred predstojeće izbore.
U tekstu se tvrdi da bi Makron takođe mogao da pristane da zajedno vlada sa desničarskom partijom Nacionalni skup ako pobjede na parlamentarnim izborima, kako bi ih “pustio da srećno propadnu” do sljedećih predsjedničkih izbora 2027. godine.
Podsjetimo, nakon što su u nedjelju objavljeni preliminarni rezultati izbora za Evropski parlament u Francuskoj, prema kojima je desničarska partija Nacionalni skup više nego duplo ispred koalicije pristalica Makrona, francuski lider je najavio raspuštanje Narodne skupštine i održavanje vanrednih parlamentarnih izbora u dva kruga – 30. juna i 7. jula, prenosi “b92”.
Danas je objavljen video snimak koji je snimio dron koji prikazuje borbu izbliza na bojnom polju u Ukrajini.
Snimci dronom su uhvatili grupu od tri ruska vojnika kako se približava položajima ukrajinskog puka K-2 54. odvojene mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine. Rusi su se, prenosi Kijev Post, verovatno kretali pod zaštitom jake minobacačke vatre.
Na snimku je teško utvrditi da li su minobacači ukrajinski ili ruski. U sukobu između ukrajinskih i ruskih snaga, ruske trupe su pokušale da zauzmu uzvišenje iznad rovova i raščiste napuštene zemunice granatama.
“Video prikazuje pakao borbe izbliza”
U međuvremenu, ukrajinski vojnici su se brzo kretali kroz rovove, napadajući neprijatelja iz različitih uglova. Ukrajinski vojni oficir rekao je za Kiiv Post da “snimak sa drona prikazuje pravi pakao bliske borbe”.
On je objasnio da je u savremenom ratovanju široko rasprostranjena vazdušno-izviđačka komunikacija sa pešadijskim ili jurišnim grupama. Ovo omogućava vojnicima da znaju lokaciju neprijatelja bez napuštanja rova.