Kategorija: Svijet

  • Kadirov u komi? “U kritičnom je stanju”

    Kadirov u komi? “U kritičnom je stanju”

    Predstavnik Glavne obaveštajne uprave Ukrajine Andrej Jusov rekao je da je lider Čečenske Republike Ramzan Kadirov u kritičnom stanju.

    Lider Čečenije Ramzan Kadirov je u komi prema ukrajinskim tajnim službama (GRU). Strani mediji prenose da se zdravlje čečenskog šefa države znatno pogoršalo poslednjih dana.

    Kako se navodi, sve pokazuje da pogoršanje njegovog zdravlja nije posledica bilo kakve povrede, već verovatno već postojećih bolesti.

    “Informacija je potvrđena iz različitih izvora u medicinskim i političkim krugovima. Ne radi se o povredama. Ostale pojedinosti treba dodatno razjasniti. On je bolestan već duže vreme, a govorimo o sistemskim zdravstvenim problemima”, rekao je Jusov.

    Zdravstveno stanje Kadirova, koji je blizak saveznik ruskog predsednika Vladimira Putina, izazvalo je zabrinutost i spekulacije o njegovom nasledniku, posebno ako ne uspe da se oporavi.

    Neki stručnjaci tvrde da bi Rusija mogla da pokuša da održi stabilnost u regionu imenovanjem kredibilnog naslednika, dok drugi strahuju da bi situacija mogla da dovede do povećanja tenzija i nestabilnosti.

    U međuvremenu, nisu saopšteni detalji o bolesti koja je čečenskog lidera dovela do ovog stanja. Napominje se da je ova vest počela da kruži društvenim mrežama, dok na Telegramu postoje srodni izveštaji na ruskim i čečenskim kanalima.

    Istovremeno, ruska strana nije zvanično potvrdila stanje Putinovog bliskog saveznika. Sada ostaje da se vidi kako će se razvijati događaji i kakve će posledice imati koma čečenskog lidera u regionu i odnosima sa Rusijom.

  • Orban: Ekonomska situacija će primorati EU da podrži mir

    Orban: Ekonomska situacija će primorati EU da podrži mir

    Pogoršanje ekonomske situacije će biti odlučujući faktor koji će primorati vlade zemalja EU da se pridruže inicijativi za mir, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

    On je rekao radiju Košut da je EU u osnovi mirovni projekat, ali da je proratna strana trenutno u ogromnoj većini, prenijela je agencija MTI.

    Orban je napomenuo da je Mađarska od izbijanja rata u Ukrajini dala Kijevu oko 470 miliona dolara evropskog novca, ali da nije napravljen ni korak bliže miru.

    Prema njegovim riječima, kada je riječ o ratu, odlučujuće alatke su u rukama Amerikanaca, prenosi RTRS.

  • Blinken i Barbok razgovarali o Dodiku: Moramo održati pritisak

    Blinken i Barbok razgovarali o Dodiku: Moramo održati pritisak

    Američki državni sekretar Antony Blinken i ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock danas su u Washingtonu razgovarali i o situaciji u Bosni i Hercegovini.

    “Mislim da je vrijedno istaći da smo razgovarali o regionalnoj sigurnosti u Evropi, a posebno u Bosni i Hercegovini. Veoma cijenimo vodstvo Njemačke kada je u pitanju ograničavanje nekih finansijskih tokova predsjedniku Republike Srpske Dodiku”, rekao je Blinken.

    Takođe je spomenuto da su razgovarali o jačanju EUFOR-a u sklopu misije Althea.

    “Razgovarali smo o tome kako Evropska unija može održati pritisak na aktere koji BiH izlažu velikom riziku, posebno Dodiku, koristeći sve potrebne alate i jačajući sposobnost misije stabilnosti”, kazao je Blinken.

    Osim o Bosni i Hercegovini dvoje visokih zvaničnika SAD-a i Njemačke razgovaralo je o Kini, Tajvanu i Ukrajini.

    Bearbock je kazala da su završila vremena tokom kojih Njemačka nije brinula o sigurnosti.

    “Mi Nijemci smo olako uzeli našu sigurnost, ta vremena su završila. Naši saverznici mogu se osloniti na nas. Podržavat ćemo Ukrajinu sve dok je potrebno”, rekla je Bearbock.

    Takođe je kazala da će Njemačka izdvojiti dva procenta državnog budžeta za odbranu, kako to nalaže NATO.

  • Zaharova: Srbe ponižavaju, a Tači i Veselji uživaju privilegije

    Zaharova: Srbe ponižavaju, a Tači i Veselji uživaju privilegije

    Optužene za ratne zločine na jugoslovenskom prostoru zapadnjaci dijele u dvije kategorije. Zatvorenici koji pripadaju ekstremistima tzv. Republike Kosovo, koji su navodno „na pravoj strani“, uživaju mnoge ustupke i privilegije, dok Srbe istovremeno nastoje da dodatno ponize, izjavila je portparol Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova.

    Kako kaže, svjetski mediji objavili su nove dokaze o dvostrukim standardima međunarodnog krivičnog pravosuđa koji se primenjuju na Srbe i kosovske Albance.

    Prema njenim riječima, posebna pažnja skrenuta je na uslove pritvora u Specijalnom sudu u Hagu bivših ekstremista terorističke „Oslobodilačke vojske Kosova“, uključujući nekadašnjeg tzv. „predsjednika“ Hašima Tačija i tzv. “predsjednika parlamenta” Kadrija Veseljija.

    Diplomata je istakla da je 2022. godine, osmorici uhapšenih i optuženih za teške zločine odobreno 880 posjeta članova porodice i drugih lica. Ona je dodala da je specijalni sud dva puta ove godine dozvolio Hašimu Tačiju da otputuje na KiM iz humanitarnih razloga – da bi posjetio svoje bolesne roditelje.

    „Za ove optužene stvoreni su maksimalno komforni uslovi – omogućeno im je da koriste teretanu, biblioteku, novčana sredstva i služe se uslugama posebnog računa. Ograničenja u slučaju kršenja pritvorskih pravila su veoma blaga, krajnja mjera je dvonedeljni boravak u samici, a i tada bez zabrane telefonskih razgovora. Bilo bi sjajno kada bi postojali jedinstveni standardi za postupanje po ovakvim zahtjevima i molbama. Ali postoji i druga realnost, druge činjenice“, objasnila je Zaharova na brifingu održanom 13. septembra na marginama Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku.

    Ona naglašava da kada je u pitanju odnos prema Srbima koje je osudio Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju ili njegov rezidualni mehanizam, to je nešto drugo.

    Zaharova je dodala da oni koji izdržavaju kaznu u brojnim evropskim zemljama su u mnogo težoj situaciji.

    „Bivši predsjednik Republike Srpske u sastavu Bosne i Hercegovine Radovan Karadžić, prema riječima njegove kćerke, nikada nije uspio da od uprave britanskog zatvora dobije normalnu rasvjetu u ćeliji. Bivši predsjednik Republike Srpske Krajine (Hrvatska) Milan Martić i general Vojske Republike Srpske Dragomir Milošević godinama su u izolaciji u estonskom zatvoru: dozvoljeno im je da kontaktiraju samo sa nekoliko drugih zatvorenika, a nemaju adekvatnu medicinsku njegu. Već dugo se priča da nadležni ljekari očigledno nedovoljno brinu o stanju bivšeg komandanta Oružanih snaga Republike Srpske Ratka Mladića“, navodi primjere diplomata.

    Zaharova podvlači da sve ovo sugeriše da optužene za ratne zločine na jugoslovenskom prostoru zapadnjaci dijele u dvije kategorije. Ona je objasnila da zatvorenici koji pripadaju ekstremistima tzv. Republike Kosovo, koji su navodno „na pravoj strani“, uživaju mnoge ustupke i privilegije, dok Srbe istovremeno nastoje da dodatno ponize, ne dozvoljavaju im susrete sa najbližima i ne pružaju im mogućnost da zadovolje osnovne potrebe.

    „Takav pristup izaziva osnovane sumnje da će Specijalni sud u Holandiji biti u stanju da prevaziđe neslavne tradicije „haškog pravosuđa“; takođe, teško da će očuvati nepristrasnost (zasad uopšte ne uspeva)“, ocijenila je portparol.

    Diplomata je zaključila da je glavni test profesionalizma i objektivnosti Specijalnog suda proces koji se trenutno odvija protiv predstavnika “Oslobodilačke vojske Kosova”, među kojima su Hašim Tači i njegovi najbližih saučesnici.

  • Orban: Došlo je vrijeme da se liberalna elita gurne sa strane

    Orban: Došlo je vrijeme da se liberalna elita gurne sa strane

    P

    remijer Mađarske Viktor Orban na Demografskom samitu u Budimpešti osvrnuo se na nadolazeće izbore za Evropski parlament te je poručio kako konzervativna struja želi ostvariti znatno bolji rezultat.

    Tokom govora, Orban je rekao kako je došlo vrijeme promjena u Evropskoj uniji.

    “Došlo je vrijeme da se zamijeni dominantni diskurs u Evropskoj uniji. Njega sada predvodi progresivna i liberalna elita nezainteresovana za glavne probleme građana EU kao što su želje za porodicom i podizanjem djece”, rekao je Orban.

    Umjesto toga, prema Orbanovom mišljenju, Brisel se bavi LGBT pitanjima.

    “Evropski parlament se bavi glupostima i podsjećaju na Sovjete koji su pokušali da promijene tokove rijeka”, poručio je premijer Mađarske.

    Ističe i kako konzervativna struja ima snagu da promijeni situaciju na izborima za Evropski parlament 2024. godine.

    “Nemamo šanse da ubijedimo sadašnje liberalne i progresivne elite u drugačije razmišljanje. Moramo ih gurnuti sa strane, ali takva promjena zahtijeva da konzervativne snage orijentirane na porodicu preuzmu vlast u što većem broju država”, zaključio je Orban.

  • Sijarto optužio Stokholm za netačne primjedbe o stanju demokratije u toj zemlji

    Sijarto optužio Stokholm za netačne primjedbe o stanju demokratije u toj zemlji

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto optužio je Stokholm da daje “nepravedne i netačne” primjedbe o stanju demokratije u Mađarskoj, za koje je rekao da su “u suprotnosti” sa zahtjevom Švedske da se pridruži NATO-u, koji Budimpešta još uvijek nije ratifikovala.

    “Pozivate naše parlamentarce da ratifikuju vaš prijem u NATO, dok nastavljate da ih optužujete da su uništili demokratiju u Mađarskoj”, napisao je Sijarto u pismu švedskom kolegi Tobijasu Bilstremu objavljenom na platformi X (Tviter).

    Sijarto je reagovao na desetominutni video koji je objavio UR, švedski javni emiter za obrazovanje, a u kojem se kritikuje stanje demokratije u Mađarskoj.

    “Ova kontradiktornost je sada postala još jača i definitivno ne pomaže da se ispuni vaš kontinuirani zahtev”, upozorio je mađarski ministar.

    Đerđelj Guljaš, poslanik vladajuće partije, istakao je da, ako se film prikazuje u državnim školama, “to znači da Švedska čini sve da spriječi Mađarsku da ratifikuje pristup NATO-u”, prenosi Tanjug.

    Mađarska, koja je bila jedna od posljednjih zemalja koja je potpisala prijem Finske u NATO, mjesecima je odugovlačila sa odobravanjem kandidature Švedske za pridruživanje vojnom bloku jer tvrdi da je Stokholm kritikovao demokratske vrijednosti zemlje, prenosi “Politiko”.

    “Šokantni edukativni video koji je odobrila švedska vlada o napadu na Mađarsku! Kako da ubijedimo mađarske poslanike da podrže članstvo Švedske u NATO-u kada se naša demokratija više puta dovodi u pitanje, vređajući naše glasače”, objavio je na društvenim mrežama glavni premijerov politički savjetnik Balaž Orban.

    Nakon što je Turska pristala da podrži kandidaturu Švedske na samitu u Vilnjusu u julu, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je dobio uvjeravanja od mađarskog premijera Viktora Orbana da njegova zemlja neće nastaviti da se protivi članstvu Stokholma.

    Tri dana nakon samita u Viljnusu, poslanik Fidesa i šef odbora za spoljne poslove mađarske Narodne skupštine Žolt Nemet oprezno je signalizirao da bi parlament mogao biti spreman da “počne rad” na ratifikaciji kandidature Švedske “sredinom septembra”. Evropska unija već godinama proziva Mađarsku zbog pada nivoa demokratije u zemlji.

    Prošlog septembra, u izvještaju Evropskog parlamenta naveno je da je ta zemlja postala “izborna autokratija”, dok je Evropska komisija godinama vodila bitku sa nacionalističkom partijom Fides zbog navodne zloupotrebe javnih sredstava za bogaćenje ličnosti bliskih vladajućoj stranci.

    Sijarto je, takođe, danas objavio na Fejsbuku da su poslanici mađarskog parlamenta osvojili mandate u demokratskoj konkurenciji i da od tada kontinuirano rade na poboljšanju životnog standarda u svojim izbornim jedinicama, usljed čega su, kako je dodao, mnogi od njih četiri, pet, pa i šest puta birani od strane naroda.

  • Ukrajina tužila zapadne kompanije koje nisu isporučile obećanu vojnu opremu

    Ukrajina tužila zapadne kompanije koje nisu isporučile obećanu vojnu opremu

    Ukrajinska vlada pokrenula je pravni postupak protiv najmanje dvije zapadne vojne kompanije koje nisu ispunile ugovore o opremi ili ponudile povrat sredstava koja je Kijev platio za osiguranje poslova.

    Ministarstvo odbrane Ukrajine bori se s nizom skandala oko nabavke dok njihove snage vode žestoke borbe s ruskim trupama na terenu. Ukrajinska vojska jako zavisi o zapadnom oružju u sukobu koji je ušao u 18. mjesec.

    Ukrajinsko ministarstvo odbrane navelo je “Newsweeku” u pisanom odgovoru da je 11 odsto svih vojnih ugovora potpisano sa stranim dobavljačima te da je “samo nekoliko njih imalo poteškoća u ispunjavanju svojih obaveza u potpunosti”.

    Šest stranih kompanija, od kojih su dvije američke, “nije u potpunosti ili djelimično ispunilo svoje obaveze iz ugovora, ali su izvršile djelimičnu isporuku ili su u potpunosti vratile sredstva”, saopštilo je ministarstvo.

    Dvije evropske kompanije “nisu isporučile robu i nisu vratile avans”, dodaje ministarstvo, napominjući da se protiv dva dobavljača u kašnjenju preduzimaju pravne radnje.

    Ministarstvo je odbilo imenovati kompanije ili dati informacije o ugovorima, navodeći kao razlog zaštitu osjetljivih vojnih informacija u sklopu vanrednog stanja.

    Širenje takvih informacija, navodi se, “može prouzrokovati poteškoće stranim dobavljačima u ispunjavanju njihovih obaveza, kao što je sklapanje ugovora s proizvođačima i drugim učesnicima kupovine naoružanja i vojne opreme u zemljama s neutralnim stavom u pogledu snabdijevanjem Ukrajine oružjem”.

    Zvaničnici ministarstva ranije su otkrili detalje o dobavljaču koji nije ispunio svoje obaveze. Prošli mjesec ministar odbrane Oleksij Reznikov – koji je u međuvremenu smijenjen i zamijenio ga je Rustem Umerov – rekao je da je ukrajinska vlada podnijela nekoliko arbitražnih zahtjeva protiv poljske kompanije Alfa.

    “Postoji mnogo takvih kompanija i, nažalost, nisu sve uspjele ispuniti potpisane ugovore, čak ni uticajni igrači na tržištu”, rekao je Reznikov, dodajući da je ministarstvo već pobijedilo u arbitražnom sporu protiv neimenovanog stranog dobavljača. “Postoje i ukrajinske firme koje nisu isporučile obećano, ali i američke.”

    U Alfinom slučaju, rekao je Reznikov, kompanija je “ponudila druge vrste projektila; sada proučavamo odgovaraju li nam. A onda ćemo ili tražiti isporuku ili da nam se vrati avans”.

    Reznikov je ranije ovog mjeseca podnio ostavku na svoju dužnost na zahtjev predsjednika Volodimira Zelenskog, okončavši višemjesečna nagađanja da će biti smijenjen s ključne pozicije. Prošle godine bio je upleten u veliki korupcijski skandal povezan s prenaduvanim ugovorom o nabavci vojnih obroka, iako nije bio lično odgovoran za taj posao.

  • Strahuje se da ima 20.000 mrtvih

    Strahuje se da ima 20.000 mrtvih

    Libijski grad Derna danas nastavlja brojati mrtve nakon razornih poplava koje su odnijele cijela naselja i ostavile iza sebe hiljade poginulih.

    Više od 5.300 ljudi umrlo je nakon što su dva pucanja brana donijela razorne poplave u istočni grad Dernu. Najmanje 10.000 ljudi je nestalo, a desetine hiljada je raseljeno.

    Strahuje se da je u katastrofalnim poplavama u Derni život izgubilo do 20.000 ljudi, rekao je gradonačelnik tog istočnog libijskog grada, a prenosi BBC.

    U razgovoru za saudijsku televiziju Al Arabiyu rekao je da procjenjuje da je 18-20 hiljada ljudi umrlo kad su pukle brane, nakon čega je “cunami vode” odnio cijela naselja u more.

    Njegova procjena zasnovana je na broju lokalnih zajednica koje su potpuno uništene poplavnim vodama.

    Zvaničnik UN rekao je da su i istočna i zapadna vlada zatražile međunarodnu pomoć i međusobno se povezuju i koordinišu napore za pomoć žrtvama poplava.

    Međunarodno priznata Vlada nacionalnog jedinstva (GNU) smještena je na zapadu zemlje u Tripoliju, a paralelna administracija djeluje na istoku, uključujući Dernu.

    Evropska komisija najavila je slanje pomoći iz Njemačke, Rumunije i Finske u ovaj obalni grad na istoku Libije, gdje je situacija dramatična.

    Evropska unija deblokirala je početnu pomoć od 500.000 evra, a Ujedinjeno Kraljevstvo najavilo je 1.16 milijuna evra za zadovoljenje najhitnijih potreba Libijaca.

    U Derni, koju je u nedjelju pogodila oluja Danijel, koja je uzrokovala i pucanje brana, zgrade su uništene, mostove je odnijela voda, cijela naselja su potopljena, a ulice su nestale, ostavljajući grad neprepoznatljivim.

    Broj mrtvih i dalje raste. Tijela umotana u deke nalaze se na ulicama, a druga se gomilaju u kamione na putu do groblja. Leševe od utorka naplavljuje i Sredozemno more.

    Vlasti se boje da bi konačni broj mrtvih mogao biti i puno veći.

    Zvaničnik Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca (IFRC) izvijestio je o “ogromnom” broju smrtnih slučajeva koji bi se mogao računati u hiljadama, s 10.000 nestalih.

    Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), najmanje 30.000 ljudi koji su živjeli u Derni, gradu od 100.000 stanovnika, je raseljeno.

    Derna je sada dostupna samo kroz dva ulaza s juga, od uobičajenih sedam, a česti nestanci struje i prekidi telekomunikacijske mreže ograničavaju komunikacije, prema IOM-u.

    Oko 3000 ljudi takođe je raseljeno u Al Baydi i više od 2.000 u Benghaziju, gradovima dalje na zapadu. Ovo je najgora prirodna katastrofa koja je pogodila Cirenaiku, istočnu provinciju Libije, od velikog potresa koji je pogodio grad Al Marj 1963. godine.

  • Putin prihvatio poziv?

    Putin prihvatio poziv?

    Ruski predsednik Vladimir Putin pristao je da poseti Severnu Koreju na poziv njenog lidera Kim Džong Una, javila je danas severnokorejska agencija KCNA.

    Na kraju sastanka u Rusiji, “Kim Džong Un je ljubazno pozvao Putina da poseti Severnu Koreju kada mu to bude odgovaralo”, navodi KCNA.

    Kako se dodaje, Putin je sa zadovoljstvom prihvatio poziv i potvrdio želju da nastavi tradiciju prijateljstva Rusije i Severne Koreje.Kim Džong Un je uverio Vladimira Putina da će Moskva ostvariti “veliku pobedu” nad svojim neprijateljima, dok je Putin je govorio pred novinarima o “perspektivama” vojne saradnje sa Severnom Korejom uprkos međunarodnim sankcijama.

  • Rusija u avgustu zaradila na izvozu nafte više od 17 milijardi

    Rusija u avgustu zaradila na izvozu nafte više od 17 milijardi

    Prihodi od izvoza ruske nafte i naftnih derivata porasli su u avgustu ove godine za 11,8 odsto u poređenju sa julom, javlja Međunarodna agencija za energiju.

    Prema podacima ove organizacije, Rusija je prošlog mjeseca zaradila 17,1 milijardu američkih dolara na izvozu ovih proizvoda i to je najviši pokazatelj od oktobra prošle godine, kada je bilo zarađeno 17,3 milijardi dolara. 

    Proizvodnja nafte u Rusiji u avgustu je bila na istom nivou kao i prije i iznosila je 9,5 miliona barela svakog dana, ali agencija upozorava da bi Rusija i Saudijska Arabija mogle da stvore ozbiljne probleme za svjetsko tržište, ukoliko nastave da se drže odluke o smanjenju proizvodnje nafte.

    Dvije zemlje, podsjetimo, početkom ovog mjeseca odlučile su da nastave da smanjuju ukupnu, odnosno, zajedničku dnevnu proizvodnju nafte za 1,3 miliona barela do kraja ove godine. Saudijska Arabija u julu ove godine odlučila je da će smanjiti proizvodnju nafte za milion barela na dan, dok je Rusija odlučila da umanji svoju proizvodnju ovog energenta za 300.000 barela za isti period. 

    Nakon što su ranije ovog mjeseca ove dvije države saopštile da će smanjiti proizvodnju nafte, njena cijena skočila je iznad 90 dolara po barelu, daleko iznad zapadnog ograničenja od 60 dolara. 

    Bijela kuća nije zadovoljna zbog smanjenja proizvodnje nafte, i ona je već kritikovala kraljevstvo zbog bliskog sarađivanja sa Moskvom. Bajdenova administracija želi da cijene nafte drži pod kontrolom uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine, gdje su inflacija i troškovi goriva glavne teme predizborne kampanje.

    Saudijska Arabija nedavno je takođe ušla u grupu BRIKS koju predvodi Rusija.