Kategorija: Svijet

Zapad ne želi da izbjegne eskalaciju sa Rusijom, već suprotno – traži đavola i igra se vatrom, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Kako je rekao tokom konferencije za štampu nakon pregovora sa jermenskim kolegom Šajom Mohsenom Zindanijem, ukrajinski zahtjevi upućeni Zapadu koji se odnose na dozvolu korišćenja raketa “storm šedou” za napade na Moskvu i Sankt Peterburg predstavljaju ucjenu.

– To je ucjena i pokušaj da se stvori utisak da Zapad želi da izbjegne pretjeranu eskalaciju, ali je zapravo riječ o laži. Zapad ne želi da izbjegne eskalaciju već, kako se kaže u narodu, traži đavola – istakao je Lavrov.

Prema njegovim riječima, zapadne zemlje se igraju vatrom kada razgovaraju o mogućnosti da se Ukrajini da zeleno svjetlo da koristi rakete dugog dometa za gađanje ruske teritorije.

– Odavno slušamo spekulacije u pogledu dozvole korišćenja ne samo “storm šedou”, već i američkih dalekometnih raketa. Uzgred, u Vašingtonu je anonimni izvor rekao da se na tome radi, da se molba Ukrajini generalno pozitivno razmatra. Sada još jednom potvrđujemo da je igra s vatrom (a igraju se kao mala djeca sa šibicama) – veoma opasna za odrasle kojima je povjereno nuklearno oružje u određenoj zapadnoj zemlji – poručio je Lavrov.

Pored toga, on je napomenuo da se Rusija neće “upecati” na samit sa Ukrajinom u nekoj od zemalja Globalnog juga ako on bude slijedio istu logiku kao i prvi “mirovni samit”.

Kako je rekao, riječ je o igri.

– Žele da nas dovedu u situaciju da padnemo na nešto što Zelenskom odgovara – dodao je Lavrov.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je ranije da bi Moskva mogla recipročno da odgovori na isporuke oružja dugog dometa Ukrajini. Prebacivanje visokopreciznog dalekometnog naoružanja u Kijev je put ka veoma ozbiljnim problemima, naglasio je ruski lider.

Najnoviji smrtonosni baraž upućen iz Rusije, drugi uzastopni masovni napad na Ukrajinu, dokazuje zašto je Ukrajini potrebna mnogo veća pomoć zapadnih saveznika, tvrdi predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

Kako javlja dopsinik BBC-ja, Zelenski želi više pomoći na dva načina. Prvo, britanski, američki i drugi partneri moraju hitno da daju dozvolu Ukrajini da koristi oružje dugog dometa zapadne proizvodnje da pogodi skladišta municije, avione i aerodrome dublje u Rusiji.

To bi smanjilo sposobnost Moskve da zasipa nebo Kijeva, Zaporožja, Krivog Roga i drugih gradova koji su bili gađani u poslednjih 48 sati, tvrdi Zelenski, a prenosi dopsinik BBC-ja.

Ali ako se masovni vazdušni napadi nastave, predsednik Zelenski kaže da mora postojati koordinisaniji i usklađeniji napor da se zaustavi ruska raketa i dronovi koji ubijaju civile i onemogućavaju ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

U tekstu se navodi u da je Zelenski na neki način ukazao kako je Izraelu pružena ogromna pomoć u obaranju ogromnog baraža raketa koje su bile poslate iz Irana i njegovih zastupnika u aprilu.

Tim Zelenskog, iako naglašava svoju zahvalnost za stalnu podršku Zapada, često ukazuje i na geopolitičke paralele ili vojna poređenja za koja tvrde da pokazuju zašto bi Ukrajini trebalo bolje da pomognu.

Međutim, ti zaveznici, kao ocenjuje BBC, nastavljaju da kalkulišu s nivoom vojne podrške koju daju Ukrajini, držeći u fokusu prevashodnu zabrinutost koju su imali od početka invazije, ne izazivajući potencijalno katastrofalan širi rat sa Rusijom.

Kampanje republikanskog i demokratskog predsjedničkog kandidata u SAD, Donalda Trampa i Kamale Haris, sukobile su se u vezi sa predstojećom debatom koja bi trebalo da se održi u septembru na televiziji Ej-Bi-Si (ABC), prenosi Glas Amerike.

Kako se navodi, tim demokrata traži da mikrofoni kandidata ostanu uključeni sve vrijeme debate, dok Tramp prijeti da će se povući iz debate jer smatra da je televizija ABC “pristrasna”, iako je ranije pristao da učestvuje u duelu.

– Zašto bih vodio debatu protiv Kamale Haris na toj televiziji – napisao je Tramp na društvenim mrežama, uz tvrdnje o “pristrasnosti” mreže ABC.

Portparol kampanje Kamale Haris, Brajan Felon, izjavio je da je njihov zahtjev da mikrofoni kandidata tokom debate budu uključeni sve vrijeme, a ne da im se isključuju kada im istekne vrijeme za izlaganje, kao što je to bio slučaj u prvoj debati, prenosi Rojters.

– Potpredsjednica je spremna da se nosi sa Trampovim stalnim lažima i prekidanjima u realnom vremenu. Tramp bi trebalo da prestane da se krije iza dugmeta za isključivanje mikrofona – naveo je Falon u saopštenju.

Viši savetnik Trampove kampanje DŽejson Miler kaže da su “već rekli da nema promjene dogovorenih pravila”.

Međutim, Tramp je kasnije rekao da bi više volio da mu mikrofon bude uključen i da mu se nije dopalo što je prošli put bio isključen.

– Meni je svejedno. Radije bih, vjerovatno, da mikrofon bio uključen. Ali, dogovor je bio da će biti isto kao i prošli put – naveo je Tramp.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je Haris u tesnom vođstvu u odnosu na Trampa na nacionalnom nivou od dva do tri odsto, navodi Glas Amerike.

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da hapšenje osnivača “Telegrama” Pavela Durova u Francuskoj nije politička odluka.

Sjeverna Koreja krajem godine očekuje da ponovo dočeka međunarodne turiste, ali prema trvrdnja turističkih agencija, to bi moglo veoma lako biti ugroženo zbog političkih tenzija i surovih zima u zemlji.

Severna Koreja je zatvorila svoje granice i zabranila međunarodne posjetioce ubrzo nakon što je pandemija Covid-19 počela da se širi početkom 2020. godine, plašeći se da bi virus mogao dodatno oslabi već krhke zdravstvene usluge, prenosi Nova.rs.

Zatvaranje je pogodilo trgovinu sa Kinom i uskratilo režimu prihod od turizma, dok je lider Kim Džong Un navodno boravio u svojoj ljetnjoj rezidenciji na obali.

Iako su međunarodni letovi u i iz Severne Koreje obnovljeni prošle godine, i oko 100 ruskih turista učestvovalo je u privatnoj turi u februaru, zemlja je zapravo ostala zatvorena za strance.

Odluka da se spusti most je dočekana sa oduševljenjem od strane turističkih kompanija, ali neki posmatrači Sjeverne Koreje smatraju da su planovi za ponovni početak turizma nakon skoro pet godina pandemijskog izolovanja puni problema.

Kim je pokazao lični interes za razvoj turističke infrastrukture i izrazio želju da dočeka posjetioce iz “prijateljskih” zemalja, Kine i Rusije.

Zvanični motivi su se malo promjenili otkako je Sjeverna Koreja zabranila strane turiste 2020. godine – naime, da pokaže modernu, srećnu zemlju koja se temelji na nepopustljivoj odanosti tri generacije dinastije Kim.

Prvi posjetioci se očekuju u Samdžijonu, gradu blizu kineske granice, koji Sjeverna Koreja opisuje kao “socijalističku utopiju” i “model visoko civilizovanog planinskog grada”.

Ova destinacija, koja navodno ima nove stanove, hotele i skijalište, je ulazna tačka za planinu Paektu, najviši vrh na poluostrvu i mjesto koje se smatra mitskim rođenjem ujedinjenog korejskog naroda – mjesto hodočašća koje podržava kult ličnosti oko porodice koja vlada čvrstom rukom od osnivanja zemlje 1948. godine.

Korjo Turs, koja je bila primorana da obustavi posjete na početku pandemije, dočekala je izvještaje o ponovnom pokretanju turizma, dodajući da će se vjerovatno proširiti i na ostatak zemlje.

“Nakon više od četiri godine čekanja da objavimo ovu vijest, Korjo Turs je veoma uzbuđena zbog ponovnog otvaranja turizma u Sjevernoj Koreji”, navela je firma sa sjedištem u Pekingu na svojoj veb stranici, dodajući da će njihov lokalni partner potvrditi datume u narednim nedjeljama.

Druga turistička agencija, KTG Turs iz Šenjanga, takođe je najavila da će turisti moći da posete Samdžijon ove zime.

Međutim, neki stručnjaci smatraju da bi planovi mogli biti ugroženi zbog surove zime koja pogađa udaljeno područje Samdžijona, zajedno sa lošom lokalnom infrastrukturom i, za zapadnjake, zbog nesklonosti da putuju u zemlju koja je u posljednjim godinama postala agresivnija.

“Ne vidim kako bi Samdžijon, kao jedno od izolovanijih turističkih odredišta, mogao biti prvi izbor za Korejce da otvore turističko tržište”, rekao je Rouan Beard, menadžer “Young Pioneer Tours-a”.

Zvaničnici turističke industrije očekuju da će prvi talas turizma činiti pretežno kineski državljani, a u svijetlu Kimovih nedavnih sastanaka sa Vladimirom Putinom, i ljudi iz Rusije.

“Sumnjam da vlasti u Pjongjangu vjeruju da je vrijeme da se otvore granice kao što su to učinile sve druge ‘normalne’ nacije nakon završetka pandemije”, rekao je prof. Din J. Olet, stručnjak za turizam u Sjevernoj Koreji sa Instituta za dalekookoistočne studije Univerziteta Kjungnam.

Stručnjaci kažu da je rekordnih 300.000 stranih turista posjetilo Severnu Koreju 2019. godine, donoseći zemlji između 90 miliona i 150 miliona dolara.

Turizam u Sjevernoj Koreji bio je strogo ograničen prije pandemije, pri čemu su turističke kompanije navele da je oko 5.000 zapadnih turista posjetilo zemlju svake godine. Amerikanci su činili oko 20% tržišta prije nego što su SAD zabranile svojim građanima da putuju kao turisti nakon smrti studenta Otta Varmbera 2017. godine.

“Glavni sistem ostaje nepromijenjen, sa vođenim turama i bez slobodnog kretanja bez vodiča”, rekli su iz turističke organizacije.

Rusi su noćas i jutros, u znak odmazde za ukrajinski upad u Kursku oblast, izveli niz raketnih i avionskih napada na zapadnu i centralnu Ukrajinu, koje neki vojni analitičari nazivaju najjačim do sada.

Ruske Vazdušno-kosmičke snage i Ratna mornarica, odnosno Crnomorska flota, oko 1.00 čas izjutra po moskovskom vremenu izveli su masovni raketni udar na ciljeve širom Ukrajine.

Jedanaest ruskih strateških bombardera “Tu-95MS” poletjelo je iz baze “Еngels dva” u Saratovskoj oblasti i baze “Olenja” u Murmanskoj oblasti. Iz baze “Mazdok” na Kavkazu poletjeli su “Tu-22M3”,a iz Podmoskovlja deset borbenih aviona “mig 31K”, koji su nosači hiperzvučnih raketa “kinžal”.

Prema nekim informacijama, u napadu su učestvovali i lovci pete generacije “Su-57”, prenosi televizija “Front”.

Strateški bombarderi zazuzeli su poziciju za lansiranje iz zone Kaspijskog jezera odakle su prema Ukrajini poletjele krstareće rakete “H-101” i “H-55”, dok su iz Podmoskovlja i zone Crnog mora lansirane krstareće rakete “H-22” i “H-32”.

Ruska vojska je poslala na Ukrajinu i više od 100 dronova kamikaza modifikovani “geranj dva”.

Iz zone Crnog mora sa tri podmornice i nekoliko korveta lansirano je više od 20 krstarećih raketa tipa “kalibar” na ciljeve u Ukrajini.

Među metama napada bili su aerodromi, centri veze, industrijska postrojenja vezana za vojsku, energetski sektor, željeznica, skladišta goriva i rafinerije.

Gađani su objekti u Lavovu, Ivano-Frankovsku, Lucku, Ternopolju, Hmeljnickom, Vinici, Žitomiru, Kijevu, Kirovgradu, Odesi, Krivom Rogu, Zaporožju, Dnjepropetrovsku, Kremenčugu, Mirgorodu, Černigovu, Poltavi, Harkovu i Nikolajevu.

Od momenta kada su krenuli napadi na Ukrajinu, NATO je uz granicu Poljske i Ukrajine podigao svoju osmatračku platformu “džejk 17”, leteći avio-tanker “boing KC35R stratotanker” i nepoznati broj lovaca “F-16” koji su letjeli nad istokom Poljske, ali sa isključenim transponderima.

Ukrajinski energetski sektor, kako se navodi, radi i dalje, ali u ekstremnom režimu. Trenutno oko polovine Ukrajine nema struje.

Tema pregovora sa Ukrajinom više nije aktuelna, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Peskov je istakao da medijima kruže netačne informacije o navodnim kontaktima Rusije i Ukrajine i demantovao da su se bilo kakvi pregovori o prestanku napada na energetske objekte vodili između Moskve i Kijeva, neposredno prije ulaska ukrajinskih jedinica u Kursku oblast Rusije.

Na pitanje novinara da prokomentariše izjavu ruskog ambasadora u SAD Anatolija Antonova da je predsjednik Rusije doneo odluku o tome kako će odgovoriti na napad na ovu oblast, Peskov je izjavio:

“Ovdje nije riječ o jednoj odluci. Naravno, takve neprijateljske akcije ne mogu ostati bez odgovarajućeg odgovora. Odgovor će svakako uslijediti.”

Portparol Kremlja potvrdio je još jednom i da je predsjednik Rusije veoma dobro obavešten o situaciji na frontu. Kako je rekao, “to je dio stalnog posla predsjednika”, koji “iz prve ruke dobija informacije o konkretnoj situaciji na konkretnom dijelu fronta”.

“Predsjednik najveću pažnju poklanja upravo podacima i informacijama koje dobija direktno od onih koji se na terenu bave pitanjima Specijalne vojne operacije”, rekao je Peskov.

Bivši američki predsjednik i republikanski predsjednički kandidat, Donald Tramp, izdao je upozorenje jutros, tvrdeći da vođstvo administracije predsjednika Džoa Bajdena, posebno potpredsjednice i demokratske predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris, vodi SAD prema Trećem svjetskom ratu, prenosi “Newsweek”.

“Ko pregovara za nas na Bliskom istoku? Bombe padaju na sve strane!” napisao je Tramp na mreži “Truth Social”. “Pospani Džo Bajden spava na plaži u Kaliforniji, zlobno prognan od strane demokrata, a drugarica Kamala ide na turneju sa svojim stvarno lošim izborom potpredsjednika. Ne želimo Treći svjetski rat, ali idemo u tom smjeru.”

Nastavio je Tramp:

“Neće biti budućnosti pod drugaricom Kamalom Haris, jer će nas ona odvesti u Treći nuklearni svjetski rat”, napisao je Tramp.

Trampove izjave dolaze usred eskalacije nasilja na Bliskom istoku i izmjene vatre između Izraela i Hezbolaha u Libanu.

Republikanac je više puta rekao da bi mogao riješiti rat u Ukrajini u roku od jednog dana i donijeti mir na Bliski istok ako pobijedi na izborima u novembru, ne iznoseći način na koji bi to učinio, prenosi “Index”.

Rusija će pratiti reakciju međunarodnih organizacija na hapšenje osnivača i generalnog direktora “Telegrama” Pavela Durova, rekla je portparol Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Pratićemo ponašanje i reakcije međunarodnih organizacija koje su u drugim slučajevima vršile politički, informativni i psihološki pritisak na našu zemlju. Zaista želimo da vidimo i pratićemo kakvu će budnost pokazivati sada u smislu zaštite ljudskih prava i slobode govora – rekla je Zaharova za televiziju “Rusija 24”.

Na pitanje da li će se Moskva obratiti međunarodnim organizacijama ako Durovu produže pritvor, Zaharova je rekla da bi njegovi advokati trebalo da razgovaraju o neophodnim koracima.

Durov, koji ima rusko-francusko državljanstvo, priveden je juče na aerodromu u Parizu.

Očekuje se da će se ovaj 39-godišnji Rus pojaviti danas pred sudijom.

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je da odluka Evropske komisije da ne posreduje u sporu oko ukrajinske blokade isporuka ruske nafte preko Ukrajine u Mađarsku sugeriše da Brisel stoji iza te blokade.

Mađarska i susedna Slovačka protestuju otkako je u junu Ukrajina stavila ruskog proizvođača nafte Lukoil na svoju listu sankcija čime je zaustavila protok nafte te ruske kompanije prema rafinerijama u Slovačkoj i Mađarskoj, prenosi Rojters.

Ova izjava šefa mađarske diplomatije koju nije potkrepio dokazima, stigla je dan nakon što je Evropska komisija (EK) odbila zahtev Mađarske i Slovačke da posreduje na relaciji Budimpešta – Bratislava – Kijev u vezi sa ukrajinskim sankcijama.

“Činjenica da je Evropska komisija izjavila da nije spremna da pomogne u obezbeđivanju energetske snabdevenosti Mađarske i Slovačke sugeriše da je naređenje poslato u Kijev iz Brisela kako bi se izazvali problemi i poteškoće u energetskoj snabdevenosti Mađarske i Slovačke”, rekao je Sijarto na današnjem okupljanju konzervativaca.

Portparol Evropske komisije odbio je da komentariše Sijartove optužbe, a EK, koja pruža podršku Ukrajini od početka sukoba sa Rusijom 2022. godine, više puta je pozvala zemlje EU da okončaju energetsku zavisnost od Moskve, dok je EU uvela sankcije na većinu uvoza ruske nafte.
Portparol Evropske komisije izjavio je u petak da nema naznaka da su ukrajinske sankcije ugrozile evropske energetske zalihe, s obzirom na to da ruska nafta i dalje teče kroz odvojeni naftovod Družba, koji takođe povezuje Rusiju sa Slovačkom i Mađarskom preko Ukrajine.