Kategorija: Svijet

  • Masovni udari Izraela na položaje Hamasa, na meti i Hezbolah

    Masovni udari Izraela na položaje Hamasa, na meti i Hezbolah

    Izraelske snage bombardovale su jutros područja u blizini tri bolnice u Pojasu Gaze, javili su palestinski mediji, ali nije jasno da li su same bolnice pretrpjele štetu.

    Mediji su naveli da je Izrael izvršio udar u blizini bolnice Al Šifa u Gazi i bolnice Al Kuds, kao i indonežanske bolnice na sjeveru enklave.

    Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su nastavile napade na još dvije ćelije Hezbolaha u južnom Libanu, kako ne bi dozvolili da izvedu napade na Izarel.

    IDF navodi da je jedna od Hezbolahovih ćelija, u oblasti planine Dov, planirala da lansira rakete, dok je druga ćelija u sjevernom gradu Matat planirala da ispali protivtenkovske navođene rakete, prenio je Tajms ov Izrael.

    Američki predsjednik Džozef Bajden je ponovio da Izrael ima pravo na odbranu, ali i da je izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahu u telefonskom razgovoru prenio očekivanja da Izrael djeluje po pravilima rata, i da tokom borbi zaštiti civile “najbolje što umije”.

    Bajden je razgovarao i sa o papom Franjom o sukobu Izraela i Hamasa, potvrđeno je iz Vatikana.

    Drugi konvoj sa humanitarnom pomoći koja ne uključuje gorivo, ušao je u Pojas Gaze.

    Izraelski ministar odbrane Joav Galant kaže da bi predstojeća izraelska kopnena ofanziva u Pojasu Gaze mogla da traje tri mjeseca, ali će biti posljednja ako Izrael uspije da eliminiše terorističku grupu Hamas.

    Si-En-En je javio da je došlo do sukoba Hamasove Al-Kasam brigade i izraelske vojske unutar Pojasa Gaze, što Tel Aviv nije potvrdio.

    Iranski ministar spoljnih poslova Hosein Amir-Abdolahijan upozorio je Izrael i SAD da bi situacija na Bliskom istoku mogla da izmakne kontroli, ukoliko Izrael ne prekine vojna dejstva u Pojasu Gaze.

    “SAD neće oklijevati da reaguju ako se rat u Gazi prelije na region”, poručuje ministar odbrane Lojd Ostin.

  • Netanjahu: Borićemo se do pobjede

    Netanjahu: Borićemo se do pobjede

    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je da će se “boriti do pobjede” u Gazi i nagovijestio da nema pauze u bombardovanju niti u pripremama za očekivanu izraelsku vojnu invaziju na enklavu nakon što je Hamas oslobodio dvoje američkih talaca.

    Hamas, islamistička grupa koja upravlja Gazom, oslobodila je Amerikanke Džudit Tai Ranan (59) i njenu kćerku Natali (17), koje su kidnapovane u napadu na južni dio Izraela 7. oktobra.

    Fotografija koju je Rojters dobio nakon oslobađanja prikazuje dvije žene okružene sa tri izraelska vojnika, dok se one drže za ruke sa Galom Hiršom, izraelskim koordinatorom za zarobljene i nestale.

    Uri Ranan, otac tinejdžerke, rekao je da je razgovarao sa ćerkom telefonom. “Zvuči veoma, veoma dobro, veoma srećna – i izgleda dobro”, rekao je on.

    Hamasovi naoružani napadači upali su u Izrael i ubili 1.400 ljudi, uglavnom civila, i oteli oko 200 osoba. Dvije Amerikanke su prvi taoci za koje su obje strane potvrdile da su oslobođene.

    “Dvoje naših otetih su kod kuće. Ne odustajemo od napora da vratimo sve otete i nestale ljude. U isto vrijeme, nastavićemo da se borimo do pobjede”, rekao je Netanjahu u saopštenju objavljenom kasno sinoć.

    Abu Ubaida, portparol Hamasovog naoružanog krila, rekao je da su taoci pušteni djelimično “iz humanitarnih razloga” kao odgovor na posredničke napore Katara.

  • Bajden: Hamas napao da bi poremetio normalizaciju odnosa

    Bajden: Hamas napao da bi poremetio normalizaciju odnosa

    Cilj napada palestinske islamističke grupe Hamas na Izrael 7. oktobra, u kojem je poginulo oko 1.400 ljudi, bio je da se poremeti potencijalna normalizacija odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, koju traži Rijad, izjavio je predsjednik Amerike, Džo Bajden.

    Bajden je sugerisao da Saudijska Arabija želi da prizna Izrael u izjavi na skupu za prikupljanje sredstava za svoju kampanju.

    Saudijska Arabija, najuticajnija zemlja na Bliskom istoku, u kojoj se nalaze dva najveća islamska svetilišta, bila je saglasna da njeni susjedi Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein uspostave odnose sa Izraelom 2020. godine.

    Rijad nije slijedio taj primer, uz napomenu da se prvo treba baviti ciljevima palestinske državnosti.

    “Jedan od razloga zašto je Hamas krenuo na Izrael – znali su da se spremam da sjednem sa Saudijcima. Pogodite šta? Saudijci su htjeli da priznaju Izrael”, rekao je Bajden.

    Potencijalna normalizacija odnosa sa Saudijskom Arabijom i drugim arapskim državama bila je glavni prioritet za državnog sekretara SAD Entonija Blinkena tokom njegovog putovanja u Rijad u junu, iako je priznao da ne treba očekivati napredak u skorije vreme, prenosi “Srna”.

    Blinken je rekao za “CNN” 8. oktobra da “ne bi bilo iznenađenje da je dio motivacije (za napad) možda bilo ometanje napora da se Saudijska Arabija i Izrael približe”.

  • SAD uvele sankcije Igoru i Gorici Dodik

    SAD uvele sankcije Igoru i Gorici Dodik

    SAD su uvele sankcije sinu i kćerki predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Igoru i Gorici, saopštilo je američko Ministarstvo finansija.

    U saopštenju se navodi da su uvedene sankcije i kompanijama koje su povezane sa djecom predsjednika Srpske.

    Na spisku koji je objavilo Ministarstvo nalaze se restoran “Agape” u Banjaluci i firme “Agro voće” i “Global liberti” iz Laktaša, kao i kompanija “Frut eko” iz Gradiške, za koje Ministarstvo navodi da su povezani sa Igorom i Goricom Dodik.

  • Putin “trlja ruke”

    Putin “trlja ruke”

    “Pentagon planira da Izraelu pošalje desetine hiljada artiljerijskih granata kalibra 155 koje su ranije bile namenjene Ukrajini”, kažu tri izraelska zvaničnika.Naime, Izraelske odbrambene snage (IDF) i izraelsko Ministarstvo odbrane poručili su američkim kolegama da su im hitno potrebne artiljerijske granate da se pripreme za kopnenu invaziju na Gazu i potencijalnu eskalaciju rata Hezbolaha, navode izraelski zvaničnici.

    SAD su od početka 2023. godine počele da iz sopstvenih zaliha municije, koje se po ranijem dogovoru čuvaju u Izraelu, u Ukrajinu šalju artiljerijske granate kalibra 155 mm.

    Tada je izraelska vojska rekla tadašnjem premijeru Jairu Lapidu i tadašnjem ministru odbrane Beniju Gancu da ne postoji trenutni scenario u kojem bi Izraelu trebalo hitno snabdevanje granatama.

    Pravi preokret se dogodio 7. oktobra, kada je palestinska militantna gupa napala Izrael od kada traju najkrvaviji sukobi na tom području. Mrtvi i povređeni se broje u hiljadama, a od tog dana izraelske odbrambene snage ne prestaju s bombardovanjem Pojasa Gaze, kojoj su ukinuli i snabdevanje vodom, strujom, hranom, lekovima i gorivom.

    Kako je pitanje momenta kada bi IDF mogla da krene u kopnenu ofanzivu na Pojas Gaze i s obzirom na procene brojnih stručnjaka da bi borbe u gusto naseljenoj Gazi, punoj tunelskih mreža Hamasa, mogle potrajati mesecima, to bi značilo i da će IDF-u trebati mnogo oružja, sasvim sigurno i onog koje je trebalo da dobije Ukrajina.

    To opet implicira da bi Rusi, kada je reč o ukrajinsko-ruskom ratu, praktično mogli da odugovlače rat kako bi sačekali da se isporuke oružja zvaničnom Kijevu svedu na minimum. Drugim rečima, Putin može zadovoljno da trlja ruke.

  • Zaharova: Izjava Bajdena pokazuje američki cinizam

    Zaharova: Izjava Bajdena pokazuje američki cinizam

    Izjava američkog predsjednika Džozefa Bajdena u kojoj je podršku Ukrajini i Izraelu nazvao “investicijom” pokazuje da Vašington ima koristi od proksi ratova, a ne od borbi za ideje, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ističući da su samo u pitanju kalkulacije.

    Bajden je u obraćanju naciji, između ostalog, rekao da je pomoć Ukrajini i Izraelu “pametna investicija SAD koja će u narednim generacijama isplatiti dividende za američku bezbjednost”.

    Zaharova je rekla da Bajdenovi komentari odaju ciničan pristup, podsjetivši da su nekada to zvali “borbom za slobodu i demokratiju”, a sada se ispostavilo da su u pitanju samo kalkulacije.

    “Tako je oduvijek bilo, samo su zavaravali svijet koristeći vrijednosti za koje se Vašington zapravo nikada nije zalagao”, rekla je Zaharova.

    Sumirajući pravi stav SAD o sukobima u inostranstvu, Zaharova je upotrijebila repliku iz filma “Kum” – “Ništa lično, samo posao”.

    “Ratovi su tradicionalno bili ‘pametne investicije’ za SAD jer se nisu odvijali na američkom tlu i ne mare za troškove koje snose drugi”, zaključila je Zaharova, navodi “Srna”.

  • Bajden oštro o Hamasu. Nije zaboravio ni Putina

    Bajden oštro o Hamasu. Nije zaboravio ni Putina

    Američki predsjednik Džo Bajden osudio je, u svom noćašnjem obraćanju, postupke i Hamasa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Bajden je, u govoru iz Ovalnog kabineta, građanima SAD poručio da napadi na Izrael i invazija na Ukrajinu imaju zajedničke motive.

    “Hamas i Putin predstavljaju različite pretnje, ali jedno im je zajedničko – želja da potpuno unište susednu demokratiju”, rekao je Bajden.

    Bajden je rekao da “nas je istorija naučila da kada teroristi ne plaćaju cenu za svoj teror, kada diktatori ne plaćaju cenu za svoju agresiju, oni izazivaju još više haosa i smrti i još više razaranja””.

    Predsednik SAD je naglasio da, ako SAD ne pomognu da se “zaustavi Putinov apetit za moć i kontrolu u Ukrajini”, on se neće zaustaviti tu već će nastaviti sa osvajanjima u Poljskoj i baltičkim zemljama.

    Što se tiče sukoba sa Hamasom, podrška Izraelu je deo američkog cilja da “izgradi bolju budućnost za Bliski istok”, rekao je on.

    “Američki savezi su ono što nas, Ameriku, čuva”, rekao je Bajden i poručio da “izložiti sve to riziku ako odemo iz Ukrajine, ako okrenemo leđa Izraelu — jednostavno nije vredno toga”.

    On je najavio da će podneti “hitni budžetski zahtev” Kongresu za dopunsko finansiranje Izraela i Ukrajine. “To je pametna investicija koja će se višestruko isplatiti za američku bezbednost”, rekao je.

    “Nema odustajanja od rešenja sa dve države”

    Svet ne može da odustane od rešenja sa dve države u izraelsko-palestinskom sukobu, rekao je američki predsednik Džo Bajden i dodao da “koliko god da je teško, ne možemo odustati od mira. Izrael i Palestinci podjednako zaslužuju da žive u sigurnosti, dostojanstvu i miru”.

    Bajden je rekao i da mu je “slomljeno srce” eksplozijom bolnice u Gazi, ali i podvukao da Izrael “nije odgovoran”.

    “Srce mi je slomljeno zbog tragičnog gubitka palestinskog života, uključujući eksploziju u bolnici u Gazi, za koju nisu krivi Izraelci”, rekao je on i dodao da “ne možemo zanemariti sudbine nevinih Palestinaca koji samo žele da žive u miru i imaju priliku”.

  • Podrška Izraelu ugrožava Zapad u stavu protiv Rusije

    Podrška Izraelu ugrožava Zapad u stavu protiv Rusije

    Podrška Zapada izraelskom napadu na Gazu zatrovala je napore da se sa značajnim zemljama u razvoju izgradi konsenzus o osudi rata Rusije protiv Ukrajine.Kako navodi londonski “Fajnenšel Tajms” reakcija na napad Hamasa 7. oktobra na Izrael i na izraelsku najavu da će uzvratiti, poništila je višemesečni rad na tome da se Moskva prikaže kao globalni predvodnik u kršenju međunarodnog prava, a izložila SAD, EU i njihove saveznike optužbama za licemerje, upozoravaju zvaničnici i diplomate.Zapadni zvaničnici su optuženi da u svojoj žurbi da osude napad Hamasa i podrže Izrael, nisu vodili računa o interesima 2,3 miliona Palestinaca.

    U prvim danima nakon napada Hamasa, neke zapadne diplomate su bile zabrinute da SAD daju “kart blanš” Izraelu da napadne Gazu punom snagom. To je oslabilo napore da se nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine izgradi konsenzus sa vodećim državama takozvanog globalnog juga – poput Indije, Brazila i Južne Afrike – o potrebi održavanja svetskog poretka zasnovanog na pravilima, reklo je više desetina zapadnih zvaničnika.

    “Definitivno smo izgubili bitku na globalnom jugu. Sav posao koji smo uradili sa Globalnim jugom oko Ukrajine je izgubljen… Zaboravite na pravila, zaboravite na svetski poredak. Nikada nas više neće slušati”, rekao je jedan visoki diplomata G7.

    Mnoge zemlje u razvoju tradicionalno podržavaju palestinsku stvar, gledajući je kroz prizmu samoopredeljenja i suprotstavljanja globalnoj dominaciji SAD, najvažnijeg podržavaoca Izraela. Neke američke diplomate su privatno zabrinute što administracija Džozefa Bajdena nije uspela da shvati koliko njena široka podrška Izraelu može da otuđi veći deo globalnog juga.

    Na Bliskom istoku, mnogi Arapi smatraju da SAD i druge zapadne sile nikada nisu smatrale Izrael odgovornim za odnos prema Palestincima, niti su obraćale dovoljno pažnje na brutalne sukobe u Siriji, Jemenu i Libiji.

    “Ono što smo rekli o Ukrajini mora da se odnosi i na Gazu. U suprotnom gubimo sav svoj kredibilitet. Brazilci, Južnoafrikanci, Indonežani – zašto bi ikada verovali u ono što govorimo o ljudskim pravima?”, dodao je visoki diplomata G7.

    Samo četiri nedelje pre napada Hamasa na Izrael, lideri SAD, EU i zapadnih saveznika su samitu G20 u Nju Delhiju tražili od zemalja u razvoju da osude ruske napade na ukrajinske civile, kako bi podržali poštovanje povelje UN i međunarodnog prava. Od prošle nedjelje, mnogi od tih zvaničnika rekli su za “Fajnenšel tajms” da su im isti argumenti pomenuti u zahtevima da osude uzvratni napad Izraela na Gazu i odluku da ograniči isporuku vode, struje i gasa toj palestinskoj enklavi.

    “Mislim, budimo iskreni. Ovo je za Rusiju poklon sa neba. Rusija koristi krizu i, obraćajući se milijardi stanovnika na Bliskom istoku ili u arapskom svetu, govori: ‘Vidite, globalni poredak koji je izgrađen posle Drugog svetskog rata ne funkcioniše za vas”, rekao je jedan visoki zvaničnik EU.

    Arapske države, posebno Jordan i Egipat, vrše pritisak na zapadne zvaničnike da pojačaju svoj ton u vezi sa zaštitom civila u Gazi.

    “Ako isključivanje vode, hrane i struje u Ukrajini opisujete kao ratni zločin, onda biste to trebali reći i za Gazu”, rekao je jedan arapski zvaničnik.

    Kao deo zajedničkih napora da se održi kontakt sa zemljama u razvoju, Džejms Kleverli, šef britanske diplomatije, rekao je u utorak da je proteklih dana razgovarao sa ministrima spoljnih poslova Brazila, Indonezije, Filipina, Maroka i Saudijske Arabije. Na hitnom video samitu lidera EU u utorak, nekoliko lidera je upozorilo da nepoštovanje prava Palestinaca u Gazi rizikuje da zapadne države izloži optužbi za licemerje, reklo je više ljudi upućenih u diskusiju. Ta diskusija je bila podstaknuta nezadovoljstvom u prestonicama EU zbog odluke predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da otputuje u Izrael prošle nedelje, bez mandata 27 država članica ili dogovorenog zajedničkog stava. Irska, Španija i Luksemburg bili su uznemireni jer, kada je govorila u Tel Avivu, nije pomenula međunarodno humanitarno pravo.

    “Ono što Nju Delhi, Džakarta i Brazilija žele da vide jeste zajednički stav o ovim pitanjima i doslednost. A ako to ne vide… onda po glavnim globalnim pitanjima postoji određena opasnost da EU, G7, NATO ne budu shvaćeni ozbiljno”, rekao je Jap de Hop Shefer, bivši generalni sekretar NATO-a.

    “Mi, Zapad, više nemamo inicijativu, a Globalni jug kaže: ‘Molim vas, i mi imamo glas koji ste neko vreme zanemarivali'”, dodao je De Hop Shefer, sada predsednik Clingendael instituta.

    “Fajnenšel tajms” podseća da je rezolucija Saveta bezbednosti UN koju je predložila Rusija u ponedeljak dobila podršku samo četiri zemlje – Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Mozambika i Gabona – ali mnoge zapadne diplomate su zabrinute da bi izmenjena ruska rezolucija mogla dobiti devet glasova potrebnih za usvajanje. SAD, Britanija ili Francuska bi tada mogle da stave veto, i time daju Moskvi propagandnu pobedu.

    “Moramo da sprečimo Rusiju… koju podržavaju Kinezi… da preuzimajući inicijativu i ovo iskoristi protiv nas”, rekao je visoki zapadni diplomata. “Postoji rizik da ćemo na sledećem glasanju u Generalnoj skupštini UN o podršci Ukrajini videti veliku eksploziju u broju uzdržanih.”

    Francuska je posebno zabrinuta zbog rizika od eskalacije u sukobu Hamas-Izrael. Veruje da Rusija više ne igra tradicionalnu ulogu “velike sile” u obuzdavanju svojih saveznika u regionu, već umesto toga vidi priliku da potroši američke resurse i odvrati pažnju od Ukrajine.

    “Rusija ima ogroman interes u produžavanju ovog sukoba… kako bi ga koristila za ometanje i pomeranje globalnog narativa”, rekao je jedan zapadni ministar spoljnih poslova. Diplomate EU i SAD će takođe iskoristiti samit u petak u Beloj kući između Bajdena, Fon der Lajen i predsednika Saveta EU Šarla Mišela, da bi izgradili zajednički stav.

    “Evropa ovde mora da drži liniju”, rekao je taj ministar. “Bili smo u malom neredu u početku, ali mislim da smo sada bolje koordinisani u pogledu odbrane osnovnih prava i obezbeđivanja da vidimo obe strane.”

  • Ministar odbrane se obratio vojnicima: Izrael ulazi u Pojas Gaze

    Ministar odbrane se obratio vojnicima: Izrael ulazi u Pojas Gaze

    Izraelski ministar odbrane Joav Galant rekao je da će uskoro stići naredba za ulazak u Pojas Gaze koji je pod kontrolom palestinske militantne grupe Hamas.

    “Sada vidite Gazu izdaleka, uskoro ćete je vidjeti iznutra”, rekao je Galant izraelskim vojnicima na granici sa Pojasom Gaze, prenosi Tajms of Izrael.

    “Naredba će doći, uskoro”, dodao je Galant.

    Načelnik Južne komande izraelske vojske Jaron Finkelman rekao je da će kopnena ofanziva u Pojasu Gaze biti “duga i intenzivna”.

    “Ovaj rat nam je nametnut, sa okrutnim neprijateljem koji nam je nanio veliku štetu. Ali zaustavili smo ih, žestoko ih udaramo”, poručio je Finkelman.

    Dodao je da će se borbe sada premjestiti na teritoriju Pojasa Gaze.

    “Pobijedićemo ih na njihovoj teritoriji, ali potrajaće i biće teško i intenzivno”, poručio je on.

  • Evropski parlament usvojio rezoluciju o Banjskoj

    Evropski parlament usvojio rezoluciju o Banjskoj

    Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su Rezoluciju o oružanom sukobu u Banjskoj.

    Pored toga, usvojena su i tri amandmana, ali u ovom trenutku nije poznato na šta se oni odnose.

    Rezoluciju je inicirala politička grupa Socijaldemokrata u EP, jer smatraju da je situacija na Kosovu „krajnje zabrinjavajuća“.

    Kako je Nova objavila, u Rezoluciji koja ima 29 tačaka, najoštije se osuđuje „teroristički napad“ na kosovske policijske službenike od strane „srpske naoružane bande usred najveće operacije šverca oružja“ u Banjskoj na severu Kosova, koja se dogodila 24. septembra 2023. godine, a rezultirala je ubistvom jednog (Afrima Bunjaku) i povredom dva kosovska policajca.

    Pozivaju se sve članice EU koje to nisu već učinile, da takođe osude ovaj napad. Takođe, izražava se duboko žaljenje zbog žrtava i saučešće porodici i kolegama Afrima Bunjakua. Pohvaljuje se saradnja Kosovske policije sa međunarodnim partnerima EULEKS-om i KFOR-om u odgovoru na napad.

    „Sve strane se pozivaju na smirivanje situacije na sjeveru Kosova i izbjegavanje bilo kakve retorike ili akcija koje bi dovele do daljeg povećanja tenzija. Poziva se i na utvrđivanje svih činjenica o napadu i pažljivo praćenje istrage kosovskih vlasti. Poziva se EU da podrži istragu kosovskih vlasti, uključujući podršku od strane EULEX-a. Počinioci odgovorni za ove napade dužni su da odgovaraju i da se suoče sa pravdom. Pozivaju se kosovske vlasti da otkriju sve dokaze u vezi sa incidentom i da međunarodne institucije na Kosovu, uključujući EULEX, ocjene te dokaze. Očekuje se da Srbija u potpunosti sarađuje sa istragom i privede pravdi one koji su odgovorni za napad i trenutno borave u Srbiji, u skladu sa zakonom, uključujući njihovo izručenje Kosovu“, navodi se u Rezoluciji.

    Viola fon Kramon, poslanica EP najavila je da se od Srbije očekuje da izruči Milana Radoičića Kosovu. Osim toga, rekla je da ona stava da cilj operacije u Banjskoj nije bio da se anektira sjever Kosova.