Kategorija: Svijet

Grupa vojnih analitičara DeepState saopštila je da su ruske snage u proteklim danima pojačale napredovanje prema Dobropilju, sa fokusom na učvršćivanje položaja u blizini puta Dobropilje–Kramatorsk.

Prema navodima ove grupe, ruske trupe su ušle u naselja Kučeriv Jar i Zolotiji Kolodjaz, gdje se vrši prikupljanje snaga za dalju ofanzivu. Zabilježen je i napredak od Kučeriv Jara do sela Vesele, gdje je tokom prethodnog dana primećeno oko 20 pripadnika ruskih jedinica.

Istovremeno, ruske snage pokušavaju napredovati u području Novovodijana i Petrivke, sa ciljem pronalaženja slabih tačaka u odbrani i približavanja putu Dobropilje–Kramatorsk.

U izvještaju se navodi da je situacija na terenu složena, te da protivnička strana nastoji brzo osigurati položaje i koncentrisati trupe kako bi nastavila ofanzivu. Dio odbrambenih snaga izražava zabrinutost zbog procjena koje govore da je situacija pod kontrolom.

Na području Zolotijeg Kolodjaza, Šahovog i susjednih sela izgrađeni su novi inženjerski i fortifikacijski objekti, iako postoji procjena da bi protivnička strana mogla zaobići te položaje i iskoristiti ih za sopstvenu odbranu.

Analitičari smatraju da bi, u slučaju učvršćivanja ruskih snaga u zauzetim selima, Dobropilje moglo biti ugroženo brže nego Pokrovsk. Prema navodima, cilj protivničkih snaga je potpuna kontrola nad Zolotijim Kolodjazom, Kučeriv Jarom, Veselim i drugim naseljima, uz raspoređivanje dodatnih jedinica, uključujući posade dronova.

DeepState podsjeća da je 11. avgusta saopšteno kako su ruske snage zauzele selo Zatišok u okrugu Pokrovsk, kao i da je zabilježen napredak u blizini još četiri naselja u toj oblasti.

Američki predsjednik Donald Tramp iznio je tvrdnju da Rusi samo zbog pogrešne strategije nisu zauzeli Kijev na početku rata.

“Rusi bi bili u Kijevu za 4 sata da su išli auto-putem. Ali ruski general donio je ‘briljantnu’ odluku da umjesto toga idu preko polja. Padale su goleme količine kiše i ti su tenkovi zaglavili u blatu. Ne znam ko je taj general, ali poznavajući Vladimira, vjerojatno više nije tamo”, poručio je Tramp na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Bijeloj kući.

Sličnu tvrdnju je iznio i u maju u intervjuu za Fox News. “Putin ne izgleda dobro. A želi izgledati dobro. Ne zaboravite, trebalo je biti gotovo za sedam dana. Da se nije zaglavio u blatu s tim tenkovima svuda, bili bi u Kijevu za otprilike pet sati”, rekao je tada, prenosi Index.

Kolona ruskih vojnih vozila u Kijevskoj oblasti na početku rata protezala se oko 55 kilometara. Kolona je u početku percipirana kao ozbiljna prijetnja Kijevu, ali se zaustavila. Vojni analitičari smatraju da je uzrok zaustavljanja bio nedostatak goriva i hrane, a problem su predstavljali i ukrajinski udari na kolonu.

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će pokušati vratiti dio teritorija za Ukrajinu tokom sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u petak.

“Rusija je okupirala veliki dio Ukrajine. Okupirali su ključne teritorije. Pokušaćemo vratiti dio tog teritorija za Ukrajinu”, rekao je na konferenciji za novinare.

Tramp je rekao da će razgovori na Aljasci biti “sastanak za ispitivanje” s ciljem podsticanja Putina da okonča rat, te da će biti “neke razmjene, promjena zemljišta”.

Nije prvi put da je upotrijebio izraz “razmjena zemljišta”, iako nije jasno koje bi zemljište Rusija mogla ustupiti Ukrajini. Kijev nikada nije polagao pravo na bilo koju rusku teritoriju.

Tramp je rekao da će obavijestiti evropske čelnike ako Putin predloži “pošten dogovor” tokom razgovora, dodajući da će prvo razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim “iz poštovanja”.

“Prvo ću ga nazvati… Nazvaću ga poslije i možda ću reći ‘puno sreće, nastavi se boriti’, ili možda ću reći ‘možemo se dogovoriti’,” rekao je Tramp.

Tramp je takođe rekao da se on i Zelenski “slažu”, ali da se on “vrlo ozbiljno ne slaže s onim što je učinio”. Tramp je prethodno okrivio Zelenskog za sukob u Ukrajini.

Američki predsjednik najavio je sastanak s Putinom prošlog petka – dana kada je Rusiji samonametnuo rok da pristane na prekid vatre ili se suoči s dodatnim američkim sankcijama.

Kao odgovor na vijesti o samitu na Aljasci, Zelenski je rekao da bi svaki sporazum bez doprinosa Kijeva predstavljao “mrtve odluke”, prenosi “BBC”.

Američki i ruski predsjednik Donald Tramp i Vladimir Putin sastaće se na Aljasci 15. avgusta ne bi li konačno postigli dogovor o okončanju rata u Ukrajini.

A kako bi taj dogovor mogao da izgleda? Analitičari su izdvojili pet potencijalnih scenarija, od kojih nijedan nije povoljan za Kijev.

Taj sporazum će, sva je prilika, podrazumijevati izvjesnu razmjenu teritorija. Sam Tramp je rekao da će između Rusije i Ukrajine doći do “razmjene teritorija na dobrobit obje strane”, što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kategorički odbio uz poruku da “Ukrajinci neće dati svoju zemlju okupatorima”.

Putin je navodno rekao Americi da će zaustaviti sukobe u zamjenu za istočnu Ukrajinu.!
On je u Moskvi predstavio plan Trampovom izaslaniku Stivu Vitkofu. Sporazum će navodno zahtijevati da Ukrajina ustupi istočni region Donbas, koji je većinski pod kontrolom Rusije, a zauzvrat će samo zaustaviti borbe.

Putin je, kako se navodi, rekao Vitkofu da će pristati na potpuni prekid vatre ukoliko Ukrajina povuče svoje snage iz ostatka istočnog regiona, čime bi Rusija kontrolisala Donjeck i Lugansk, kao i poluostrvo Krim.

Odjeća koja čini da izgledamo mršavije
Odjeća koja čini da izgledamo mršavije
Predstojeći samit na Aljasci otvorio je pitanje kako bi rat mogao da se okonča. Postoji više mogućih scenarija. Neki su više, a neki manje vjerovatni.

1. Putin pristaje na bezuslovni prekid vatre
Ovaj scenario je malo vjerovatan.

Prema “Bildu”, ruska strana je predložila samo “sektorski prekid vatre”, kao što je uzajamno odricanje od napada na energetska postrojenja ili velike gradove iza linija fronta. Međutim, Putin ni pod kojim okolnostima ne želi da zaustavi velike ruske ofanzive duž fronta, iako su SAD zauzvrat predložile ukidanje sankcija Rusiji i sklapanje novih ekonomskih sporazuma, navodi list, dodajući da je Tramp čak predložio “razmjenu teritorija”, koja bi omogućila Rusiji da zadrži dijelove Donbasa u zamjenu za odustajanje od dalje teritorije.

“CNN” piše da je malo verovatno da bi Putin pristao na prekid vatre u kom linije fronta ostaju kakve jesu. Kremlj trenutno pretvara postepene uspjehe na liniji fronta u strateške prednosti i ne vidi razlog da zaustavi svoj napredak sad kad je na vrhuncu.

Čak ni prijetnja sekundarnim sankcijama protiv Kine i Indije neće da promijene tu trenutnu vojnu računicu.

Najmanje do oktobra će Putin željeti da se bori – jer pobjeđuje, navodi se.

2. Pragmatizam i više pregovora
Samit bi mogao da dovede do više razgovora kasnije, koji bi učvrstili ruske dobitke dok dođe zima, zamrzavajući linije fronta i vojno i bukvalno negdje oko oktobra.

Do tada, ruske snage mogu da zauzmu Pokrovsk, Konstjantinivku i Kupjansk i obezbijede solidnu poziciju da prezime i pregrupišu se.

Rusija bi tada mogla ponovo da se bori 2026, ili da koristi diplomatiju da zapečati te dobitke.

Putin bi takođe mogao ponovo da upre na pitanje izbora u Ukrajini (odloženih zbog sukoba), kako bi osporio legitimitet Zelenskog i možda ga čak zamijenio proruskim kandidatom.

3. Ukrajina izdržava naredne dvije godine
U ovom scenariju, američka i evropska vojna pomoć Ukrajini utiču da se minimiziraju ustupci na liniji fronta u narednim mjesecima, a Putin traži pregovore, jer njegova vojska još jednom nije uspjela da ostvari rezultate.

Pokrovsk može da padne, druga istočna ukrajinska uporišta bi mogla da budu ugrožena, ali bi Ukrajina mogla da dočeka usporavanje ruskog napredovanja, a Kremlj bi mogao čak da osjeti posljedice sankcija.

Еvropske sile su već formulisale napredne planove za snage koje bi bile raspoređene u Ukrajini kao dio bezbjednosnih garancija.

Desetine hiljada evropskih NATO trupa mogle bi da budu razmještene oko Kijeva i drugih velikih gradova, pružajući logističku i obavještajnu pomoć Ukrajini.

Prema CNN-u, to je najbolje čemu Ukrajina može da se nada.

4. Katastrofa za Ukrajinu i NATO
Putin bi mogao da uoči pukotine u jedinstvu Zapada nakon samita sa Trampom, koji poboljšava američko-ruske odnose, ali ostavlja Ukrajinu da se snalazi sama.

Еvropa bi mogla da se potrudi da pruži podršku Kijevu, ali ne bi uspjela da preokrene ravnotežu bez američke podrške.

Mali ruski dobici na istoku Ukrajine mogli bi da se pretvore u polagano povlačenje ukrajinskih snaga na ravnom, otvorenom terenu između Donbasa i centralnih gradova Dnjepra, Zaporožja i Kijeva. Ukrajinska odbrana bi mogla da se pokaže slabom, a kriza sa brojem vojnika u Kijevu mogla bi da se pretvori u političku katastrofu kad Zelenski zatraži širu mobilizaciju kako bi podržao odbranu zemlje.

Bezbjednost Kijeva bi tada bila ugrožena, a Putinove snage u zamahu. Еvropske sile mogle bi da procijene da bi bilo bolje boriti se protiv Rusije u Ukrajini nego kasnije unutar teritorije Еvropske unije.

Ali, evropski lideri na kraju nemaju politički mandat da se priključe ratu za zemlju unutar Ukrajine. Putin nastavlja napredovanje. NATO ne uspijeva da pruži jedinstven odgovor. Ovo je evropska noćna mora i već označava kraj suverene Ukrajine.

5. Katastrofa za Putina
Rusija bi mogla da nastavi da se muči, trošeći hiljade života svojih vojnika nedjeljno za relativno male dobitke, dok sankcije erodiraju njen savez sa Kinom i prihode iz Indije.

Finansijske rezerve moskovskog suverenog fonda mogle bi da se smanje, kao i prihodi. Nezadovoljstvo među elitom u Moskvi moglo bi da poraste zbog načina na koji je Kremlj odbacio diplomatske mogućnosti u ratu, u korist neodrživog posredničkog sukoba sa NATO.

Tramp gubi moć, a a američki fokus nakon izbora na sredini mandata vraća se tradicionalnim normama spoljne politike suprotstavljanja Rusiji i Kini.

U ovom scenariju, Kremlj bi mogao da dođe do trenutka kad njegov otpor prema neprijatnostima realnosti i ekonomska teškoća sopstvenog naroda postanu toksični.

Putin djeluje snažno na površini, ali mogao bi da bude razotkriven kao kritično slab, navodi CNN, dodajući da je problem sa ovim scenarijem to što on ostaje najbolja nada zapadnih stratega, koji ne mogu da prihvate ni pun ulazak NATO u rat kako bi pomogli Ukrajini da pobijedi, niti sposobnost Kijeva da vojno potisne Moskvu, prenosi “Blic”.

Američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker u nedjelju je izjavio da bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mogao prisustvovati sastanku na vrhu između Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci u petak.

“Da, definitivno mislim da je to moguće”, odgovorio je američki diplomata u NATO-u na pitanje CNN-a o mogućoj posjeti ukrajinskog predsjednika Aljasci, gdje bi se Tramp i Putin trebali sastati 15. avgusta.

“Sigurno ne može biti sporazuma osim ako ga sve uključene strane ne potpišu. I, očito, apsolutni prioritet je okončanje rata”, istaknuo je Whitaker.

Vođe Evropske unije i evropskih sila u nedjelju su insistirali da u američko-ruskim pregovorima učestvuje i službeni Kijev.

A Volodimir Zelenski je pozvao svoje evropske saveznike, uključujući Francusku, Njemačku i Veliku Britaniju, koje su takođe isključene iz ovih pregovora, da definišu zajednički pristup.

“Vanredni sastanak” između ministara vanjskih poslova EU i njihovog ukrajinskog kolege putem videokonferencije zakazan je za ponedjeljak.

Ali u konačnici, odluku, o učestvovanju Zelenskog na pregovorima, na kraju će donijeti Donald Trump, upozorio je američki vođa.

“Ako smatra da je pozivanje Zelenskog najbolji scenarij, onda će to učiniti”, rekao je je Whitaker.

Ali “nikakva odluka još nije donesena”, naglasio je američki diplomata.