VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Trijumf krajnje desnice u Njemačkoj

    Trijumf krajnje desnice u Njemačkoj

    Stranke vladajuće koalicije u Njemačkoj, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), Zeleni i Liberalno demokratska stranka (FDP) gubitnici su izbora za Evropski parlament danas u Njemačkoj, a krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) postala je druga stranka po broju glasova, a na istoku Njemačke najjača politička snaga.

    “Uspjeh AfD-a je istorijski događaj. Na istoku Njemačke smo najjača snaga. Snažniji vjetar u leđa ne možemo poželjeti”, rekao je potpredsjednik AfD-a Tino Chrupalla nakon objavljivanja nepotpunih rezultata izbora za Evropski parlament.

    Prema izlaznim anketama, pobjednik evropskih izbora je demohrišćanska Unija CDU/CSU s 30 posto glasova iza koje slijedi AfD sa 16 posto. AfD je u saveznim pokrajinama koje su nekad pripadale Istočnoj Njemačkoj s 27 posto najjača politička snaga.

    Vladajući SPD kancelara Olafa Scholza je s 14 posto ostvarila slabiji rezultat od očekivanog. Zeleni su s 12 podsto najveći gubitnici u poređenju s izborima prije pet godina kada su osvojili 20 posto. Također vladajući FDP je osvojio pet posto glasova.

    Stranka Savez Sahra Wagenknecht (BSW), koja se odcijepila od stranke Ljevice, dobila je 5,5 posto, a Ljevica tri posto glasova. Predsjednik Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz pozvao je na promjenu političkog vodstva u Njemačkoj nakon današnjih izbora.

    “Potrebna je promjena”

    “Njemačkoj je potrebna politička promjena”, rekao je Merz. Glavni sekretar CDU-a Carsten Linnemann je od kancelara Olafa Scholza zatražio da ponudi mandat na raspolaganje.

    “Stranka kancelara je osvojila 14 posto, Unija CDU/CSU više nego dvostruko više. Vlada više ne može nastaviti s radom kao da se ništa nije dogodilo”, rekao je Linnemann.

    AfD je uprkos padu popularnosti zbog brojnih skandala u koje su upleteni njeni političari, uspio, prema prvim analizama, profitirati od nezadovoljstva građana radom koalicijske vlade. AfD ali i BSW su isto tako profitirali i od uvjerenja brojnih birača da ni Unija CDU/CSU također ne bi obavljala bolji posao da je u vladi.

    Šefica AfD-a traži mirovne pregovore i prestanak “demoniziranja” Putina

    AfD i BSW su se tokom predizborne kampanje isticali i po kritici podrške savezne vlade Ukrajini.

    Odmah nakon objavljivanja rezultata, predsjednica AfD-a Alice Weidel i predsjednica BSW-a Sahra Wagenknecht su se založile za početak mirovnih pregovora u Ukrajini. Weidel je rekla kako treba prestati “demoniziranje” Vladimira Putina, a Wagenknecht zatražila “zamrzavanje bojišnice” u Ukrajini.

  • HDZ osvojio šest mandata za EP, iza njih SDP sa četiri

    HDZ osvojio šest mandata za EP, iza njih SDP sa četiri

    HDZ je sa šest mandata pobjednik izbora za Evropski parlament u Hrvatskoj, slijedi ga SDP koji je postigao vrlo solidan rezultat s četiri mandata.

    U Evropski parlament ulaze i Domovinski pokret i Možemo! koji su dobili po jedan mandat.

    Obrađeno je čak 99 posto glasačkih listića, a ovo su prvi neslužbeni rezultati.

    HDZ – 34,60 posto (6 mandata)

    SDP – 25,96 posto (4)

    DP – 8,82 posto (1)

    Možemo! – 5,92 posto (1)

    IDS, SDSS i drugi – 4.70%

    Nina Skočak – 4.57%

    Most – 3.57%

  • Makron raspustio francusku skupštinu, izbori 30. juna i 7. jula

    Makron raspustio francusku skupštinu, izbori 30. juna i 7. jula

    Nakon preliminarnih rezultata izbora za Evropski parlament, francuski predsjednik Emanuel Makron raspustio je nacionalnu skupštinu i najavio vanredne izbore za 30. jun i 7. jul.

    Ističe da ne može da se pravi da se ništa ne dešava i navodi da je na evropskim izborima naučena važna lekcija.

    Makron ističe da nakon preliminarnih rezultata izbora za Evropski parlament ne može da se pretvara kako se ništa nije dogodilo, te da ishod evropskih izbora nije dobar za njegovu vladu.

    – Porast nacionalista predstavlja opasnost za Francusku i Evropu – navodi Makron. Odlučio sam da vam vratim izbor za budućnost parlamenta. Odluka je ozbiljna i teška, ali prije svega je čin povjerenja – naglašava predsjednik Francuske.

    Makron obrazlaže da je na izborima za EP “naučena glavna lekcija”, odnosno da “partije koje brane Evropu” nisu ostvarile dobre rezultate.

    – Ova odluka bolja je od svih aranžmana, svih iznuđenih rješenja. Čuo sam vašu poruku i na nju ću odgovoriti. Znam da mogu da računam na vas. Francuskoj su potrebne jasne većine u harmoniji i spokoju. Biti Francuz znači izabrati da pišete istoriju umjesto da samo u njoj učestvujete – zaključuje Makron.

  • Pao dogovor Bajdena i Makrona o upotrebi zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini

    Pao dogovor Bajdena i Makrona o upotrebi zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini

    Američki predsjednik Džozef Bajden objavio je danas da je postigao sporazum sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom o korišćenju profita od zamrznutih ruskih sredstava za pomoć Ukrajini.

    Bajden je to izjavio tokom posjete groblju američkih vojnika u mjestu Belou u Francuskoj, gdje je prethodnih dana bio na obilježavanju 80. godišnjice od savezničkog iskrcavanja u Normandiji i državnoj posjeti Makronu, prenosi Rojters.

    “Ideja da možemo da izbjegnemo umiješanost u velike bitke u Evropi nije realistična. Zato su toliko važna savezništva koja imamo”, rekao je Bajden novinarima, prenosi Tanjug.

    On je podsjetio da su SAD pomogle zaustavljanje Nemačke u Drugom svjetskom ratu i napomenuo da se “Amerika pojavi kada je potrebna”.

    Bajden je u srijedu doputovao u Francusku, a u četvrtak je održao govor povodom 80. godišnjice Dana D, odnosno iskrcavanja saveznika u Normandiji 1944. godine.

    Iz Bijele kuće je u utorak potvrđeno da će Bajden učestvovati na samitu G7 u Italiji od 13. do 15. juna i da će razgovarati sa liderima država G7 o korišćenju ruskih sredstava za pomoć Ukrajini.

    Od početka rata u Ukrajini, zemlje članice Evropske unije i G7 zamrzle su oko polovinu ruskih deviznih rezervi, u iznosu od oko 300 milijardi evra, pri čemu se oko 200 milijardi nalazi u EU, uglavnom na računima belgijske kompanije koja pruža finansijske usluge Euroklir.

  • Šolc izviždan na mitingu stranke, oglasio se nakon incidenta

    Šolc izviždan na mitingu stranke, oglasio se nakon incidenta

    Njemačkog kancelara Olafa Šolca izvikali su propalestinski demonstranti na posljednjem kampanjskom skupu njegove Socijaldemokratske stranke nemačke (SPD) prije izbora za Evropski parlament.

    Demonstranti bijesni zbog podrške koju Njemačka pruža Izraelu u ratu u Gazi vikali su i ometali Šolca za vrijeme njegovog govora, prenosi Euronjuz.

    Kancelar je rekao da ti demonstranti pripadaju demokratiji koja dozvoljava slobodu govora, ali je i dodao da je napad militantne grupe Hamas na Izrael u oktobru prošle godine bio “nehuman”.

    Njemačka, koja osjeća posebnu obavezu prema Izraelu, podržava tu zemlju politički i vojno, piše Euronjuz, dodajući da je izvoz oružja iz Njemačke u Izrael porastao desetostruko od 2022. godine, prenosi Tanjug.

  • Orban nakon glasanja: Ovo su izbori za rat ili mir u Evropi

    Orban nakon glasanja: Ovo su izbori za rat ili mir u Evropi

    Najvažnije pitanje evropskih izbora je da li Evropa treba da ostane izvan rata ili da uđe u rat, rekao je danas predsjednik mađarske vlade Viktor Orban poslije glasanja na izborima za Evropski parlament.

    “Danas moramo da pobijedimo na ovim izborima u Evropi, ovo su prvi evropski izbori na kojima se ta tema provlači kroz skoro sve zemlje članice. Pratio sam njemačku, italijansku i francusku izbornu kampanju, svi su pričali o ratu, tako da je to sada panevropsko pitanje”, rekao je Orban, prenosi Tanjug.

    Odgovarajući na pitanje novinara, Orban je rekao da mir u Ukrajini može da se postigne u dva koraka.

    “Prvo treba pobijediti na evropskim izborima i njihovi rezultati treba da se tumače kao mišljenje ljudi o pitanju rata i mira”, rekao je on, prenosi MTI.

    U Mađarskoj se danas bilježi velika izlaznost, a do 13 časova glasalo je 33,14 odsto birača, više od dva miliona ljudi. Istovremeno sa izborima za EP, u Mađarskoj se održavaju i lokalni izbori.

    Inače, prvi podaci o izlaznosti na izborima za Evropski parlament u zemljama u kojima se danas glasa, pokazuju različit odziv birača do 11 sati.

    Do 11.30 u Hrvatskoj je glasalo je 7,69 odsto birača, što je za više od dva odsto manje nego na izborima 2019. godine, kada je izlaznost bila 9,93 posto.

    Nešto više od 3,7 miliona birača u Hrvatskoj bira 12 hrvatskih poslanika koji će ih idućih pet godina predstavljati u Evropskom parlamentu, penosi Tanjug.

    U Sloveniji je do 11 sati zabilježena izlaznost od 11,88 odsto, što je tri procentna poena više nego prije pet godina, pokazuju podaci Nacionalne izborne komisije, prenosi STA.

    Slovenci biraju devet poslanika za EP, a birališta se zatvaraju u 19 sati.

    U Bugarskoj je, prema podacima izborne komisije, izlaznost do 11 sati na glasanju za nacionalni i evropski parlament bila je oko 8,5 odsto, prenosi Rojters.

    U Grčkoj je do 11.30 glasao 1.260.931 birač, odnosno 13,1 odsto upisanih, prenose grčki mediji.

    U Rumuniji je do 13 sati glasalo 21,93 odsto birača s pravom glasa na izborima za Evropski parlament. U Francuskoj je do podneva glasalo 19,81 odsto birača s pravom glasa.

    Prvi rezultati biće objavljeni u 23 sata, a rezultati izlaznih anketa u 19 sati.

  • Orban: Zapadne zemlje žele vojno da pobijede Rusiju da bi se dokopale njenog bogatstva

    Orban: Zapadne zemlje žele vojno da pobijede Rusiju da bi se dokopale njenog bogatstva

    Zapadne zemlje žele vojno da pobijede Rusiju u sukobu u Ukrajini da bi se dokopale njenog bogatstva, kao što su to pokušavale da urade devedesetih godina prošlog vijeka, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban u intervjuu televiziji Hir.

    – Zapadni lideri, koji su militaristički nastrojeni, žele da vojno poraze Rusiju. Njihov briljantan plan je apsolutno jednostavan, jer se radi o novcu koji daje uticaj i moć – rekao je on odgovarajući na pitanje zašto Zapad želi da vojno porazi Rusiju u ukrajinskom sukobu.

    S tim u vezi, Orban je podsjetio na period 1990-ih kada su, po njegovim riječima, “Evropljani bili dočekani u Rusiji raširenih ruku i slobodno prodirali u rusku ekonomiju”.

    Premijer smatra da je Zapad tada pokušao da eksploatiše Rusiju i Ukrajinu, ali da su Rusi na kraju preuzeli sve u svoje ruke i organizovali ekonomiju po svom nahođenju.

    Sada bi mnogi na Zapadu želeli da se vrate u ta vremena, “maštaju o velikoj perestrojci na Istoku” i nadaju se da će im sukob u Ukrajini pružiti prilike za to, objasnio je Orban.

    Prema njegovom mišljenju, razni “dobavljači oružja, kreditori, berzanski špekulanti” već pokušavaju da profitiraju iz ovog sukoba.

    – A sada ću vam ispričati jednu relativno skoriju priču. Amerikanci promovišu odličan prijedlog da će Ukrajini ponovo dati kredit od 40 milijardi dolara, a Evropljani će, zauzvrat, garantovati. da će Ukrajinci vratiti ovaj dug – rekao je premijer Mađarske.

    Orban je podsjetio da je Ukrajina sada zatrpana dugovima, dok je ranije bila bogata zemlja.

  • Završni dan izbora za Evropski parlament, evo čija se pobjeda očekuje

    Završni dan izbora za Evropski parlament, evo čija se pobjeda očekuje

    Birači u 21 zemlji EU, uključujući Francusku i Njemačku, zaključuju četvorodnevne izbore za Evropski parlament, za koje se očekuje da će politiku koja će se voditi pomjeriti udesno i povećati broj evroskeptičnih nacionalista.

    Izbori će oblikovati kako se Evropska unija, sa 450 miliona građana, suočava sa izazovima, uključujući odnos sa Rusijom, povećano industrijsko rivalstvo Kine i SAD, klimatske promjene i imigraciju, navodi Rojters.

    Izbori su počeli u četvrtak u Holandiji iu drugim zemljama u petak i subotu, ali će većina glasova u EU biti data u nedjelju, pri čemu će biračka mjesta otvoriti Francuska, Njemačka, Poljska i Španija, a drugi dan glasanja u Italiji.

    Evropski parlament je saopštio da će objaviti izlaznu anketu širom EU oko 20.30, a zatim prvi privremeni rezultat nakon 23 časa, prenose agencije.

    Istraživanja javnog mnjenja predviđaju da će proevropski liberali i Zeleni izgubiti mjesta u EP,što će umanjiti mogućnost da se proguraju novi zakoni EU ili poveća integracija Unije.

    Mnogi glasači su pogođeni krizom troškova života, zabrinuti su za migracije i cijenu zelene tranzicije i uznemireni su rastućim geopolitičkim tenzijama, uključujući rat u Ukrajini.

    Tvrde i krajnje desničarske stranke uhvatile su se za ote brige i ponudile biračkom tijelu alternativu.

    Kako naglašava britanska agencija, Evropski zeleni, koji se suočavaju sa odgovorom teško pritisnutih domaćinstava, farmera i industrije zbog skupih politika EU koje ograničavaju emisiju ugljen-dioksida, čini se da će biti među velikim gubitnicima.

    Očekuje se da će francuski krajnje desničarski Nacionalni savez Marin Le Pen dobiti više glasova od centrističkog Preporoda francuskog predsjednika Emanuela Makrona u Francuskoj.

  • Poruka Lavrova Svesrpskom saboru: Rusi i Srbi rame uz rame pružali otpor neprijatelju

    Poruka Lavrova Svesrpskom saboru: Rusi i Srbi rame uz rame pružali otpor neprijatelju

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov uputio je pismo učesnicima Svesrpskog sabora u Beogradu u kojem je istakao da su Srbi i Rusi pružali rame uz rame otpor neprijateljima i osvajačima i zajedno gradili miran život.

    Dragi srpski prijatelji! Naše narode spajaju viševjekovne veze, zajedničke tradicionalne vrijednosti, prijateljstvo provereno vremenom i teškim iskušenjima. Rusi i Srbi su rame uz rame pružali otpor neprijateljima i osvajačima, zajedno gradili miran život – naveo je Lavrov u pismu u koje je Tanjug imao uvid.

    On je dodao da se “danas suočavamo sa novim izazovima, udruženo se suprotstavljajući snagama koje pokušavaju da cijelom svijetu nametnu svoja pravila, izvrnu istoriju, usade u svijest naše dejce tuđe i antihumane postulate”.

    – Јunački srpski narod je jasno pokazao da neće se pomiriti sa neokolonijalnim porobljavanjem. Zato Zapad i pokušava da kazni Srbe, liši ih slobode, oduzme njihova iskonska ognjišta, natjera da odustanu od prava na sopstveno mišljenje i nezavisnu politiku, rastavi i rasturi – istakao je Lavrov.

    On je dodao da je “jedinstvo sada važnije nego ikada” i da je ono upisano u genetski kod Srba, jasno odraženo u srpskoj simbolici – u čuvenoj krilatici “Samo sloga Srbina spasava”.

    – Samo u slozi je moguće sačuvati svoj identitet, umnožiti istorijsku i kulturnu baštinu koju su nam ostavili preci, odbraniti pravo da sami određujemo nacionalne prioritete i težimo njihovom sprovođenju, graditi harmonične i prijateljske odnose sa susjedima – rekao je ministar spoljnih poslova Rusije.

    Lavrov je naveo da “Rusija nikada neće zatvoriti oči pred bilo kojom nepravdom prema bratskom srpskom narodu, pokušajima demonizacije Srba, gaženjem njihovih zakonitih prava”.

    – Zajedno sa drugim slobodarskim nacijama nastavićemo da gradimo novi svjetski poredak – na osnovu ravnopravnosti, dijaloga, uzajamnog poštovanja i međusobnog uvažavanja interesa – naveo je Lavrov u pismu upućenom učesnicima današnjeg Svesrpskog sabora u Beogradu.

  • Orban: Da želi, EU može da zaustavi sukob u Ukrajini za dan

    Orban: Da želi, EU može da zaustavi sukob u Ukrajini za dan

    Rukovodstvo EU moglo bi da zaustavi sukob u Ukrajini za 24 sata da želi, međutim, oni žele direktan sukob s Rusijom i kreću se ka tome, izjavio je premijer Mađarske Viktor Orban.

    Kada bi rukovodstvo EU sada želelo da bude mir, prekid vatre bi nastupio na frontu za 24 sata. Trebalo bi samo da kažu:”Dragi Ukrajinci, neophodan je prekid vatre, morate da stanete, nećemo više davati ni oružje ni novac dok se ne obustavi vatra i ne počnu pregovori”. Bivši američki predsjednik Donald Tramp to može da sredi za dan – rekao je Orban u intervjuu za TV2.

    Orban je dodao da ako zapadne zemlje nastave da donose odluke o slanju Ukrajini oružja sve većeg dometa istim tempom kao i do sada, uskoro ćemo se približiti posljednjoj tački nakon čega će se zapadnoevropski ili američki vojnici pojaviti u Ukrajini.

    – Ovog trenutka smo na nekoliko centimetara od direktnog sukoba – upozorio je on i dodao da lideri EU to žele.

    Orban se u martu sastao sa Trampom koji je rekao da neće davati novčanu pomoć Ukrajini ako ponovo postane predsjednik, a Evropa bez Amerike ne može da finansira taj sukob i on bi onda završio.

    Budimpešta želi dogovor sa NATO

    Mađarski premijer je rekao i da generalni sekretar NATO Јens Stoltenberg naredne nedjelje dolazi u posetu Mađarskoj i da će se tada razgovarati o neučešću Budimpešte u aktivnostima Alijanse protiv drugih zemalja.

    – Sljedeće nedjelje, poslije izbora za EP, dolazi nam generalni sekretar NATO i mi ćemo razgovarati i o tome. Potom, 1. jula slijedi samit NATO u Vašingtonu. Moramo da se borimo za to da Mađarska može, kao što i želi, da ostane po strani svih aktivnosti koje žele da sprovode van njenih granica, a protiv drugih država – rekao je Orban.

    On je i ranije govorio da Mađarska želi da sklopi dogovor sa Stoltenbergom ili njegovim nasljednikom o tome da Budimpešta neće učestovati u eventualnim operacijama protiv Rusije u Ukrajini, a da pri tome ostane članica saveza.

    Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto je ranije rekao da NATO želi da poveća svoju koordinacionu ulogu u isporukama oružja Ukrajini i obuci vojnika i da 31 zemlja podržava tu odluku, ali da Mađarska ne želi i neće biti dio toga.