VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zelenski komentarisao šta bi se desilo ako bi SAD prestale da pomažu Ukrajini

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da, ako Sjedinjene Američke Države obustave pomoć Ukrajini, Evropa neće uspjeti sama da nadomjesti tu prazninu, ali navodi da vjeruje da se to neće dogoditi.

    Zelenski je u intervjuu nemačkoj televiziji ARD, odgovarajući na pitanje šta bi se desilo ako bi SAD prestale da pomažu Ukrajini i da li bi Evropa uspjela da popuni takvu prazninu, rekao da vjeruje da se to neće desiti i da Evropa neće ostati sama, prenosi Unian.

    On je naveo da je to pitanje složeno jer sama Evropa neće uspjeti da nadomjesti tu prazninu kada je riječ i o oružju i o finansijama, jer, kako objašnjava, Evropa bi, kad bi se ujedinila, vjerovatno uspjela da pruži dovoljnu podršku Ukrajini, ali SAD imaju uticaj i kada od njih dolaze signali koji “nisu baš pozitivni”, oni imaju isti uticaj na neke evropske lidere, prenosi Tanjug.

    Prema njegovom mišljenju, ako se desi da SAD odugovlače sa podrškom, to će uticati na ujedinjenu Evropu.

    Smatra da bi to dovelo do nedostatka oružja i finansija i da bi savez između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope bio izgubljen.

    “Treće, sama Evropa će shvatiti da je to signal da, ako Ukrajina ne izdrži i (predsjednik Rusije Vladimir) Putin krene naprijed, to je signal iz Sjedinjenih Država da će Evropa ostati sama među NATO državama koje će se suprotstaviti Rusiji”, ocjenjuje Zelenski.

    Dodaje da će to biti ozbiljna pretnja koju će Putin stoprocentno iskoristiti i da je to takođe signal koji bi pokazao da NATO neće biti tako jak.

  • Francuski poljoprivrednici najavili blokadu Pariza

    Francuski poljoprivrednici najavili blokadu Pariza

    Francuski poljoprivrednici najavili su da će danas više od 600 traktora blokirati osam autoputeva koji povezuju Pariz sa ostatkom Francuske.

    Vlada je najavila da će 15.000 pripadnika policije biti mobilisano da spriječi ulazak traktora u “Pariz i veće gradove”, prenosi BFM TV.

    Ministar unutrašnjih poslova Francuske Žerald Darmanen razgovarao je juče sa najbližim saradnicima o odgovoru policije na prijetnje nezadovoljnih poljoprivrednika.

    Darmanen je dao instrukcije pojedinim službama da rasporede značajan odbrambeni sistem kako bi spriječili bilo kakvu blokadu aerodroma i svaki ulazak poljoprivrednika u glavni grad.

    Iz policije poručuju da će djelovati umjereno i da će intervenisati samo u slučaju krajnje nužde, ukoliko bude ugrožen integritet ljudi, ili javne ili privatne zgrade budu izložene ozbiljnoj šteti.

    Poljoprivrednici u Francuskoj protestuju zbog niskih otkupnih cijena poljoprivrednih proizvoda i traže smanjenje poreza, kao i poljoprivrednici širom Evrope.

    Farmeri su blokirali puteve u dijelovima Francuske prošle sedmice zbog vladinog poreza na gorivo za traktore, uvoza jeftinih poljoprivrednih proizvoda i niskih otkupnih cijena.

    Poljoprivrednici protestuju i zbog sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i izvoznika hrane, posebno i zbog sporazuma sa južnoameričkim blokom Merkosur, koji je još u fazi izrade, a za koji tvrde da će takođe doprinijeti nelojalnoj konkurenciji na tržištu.

    Vlada je u petak odustala od planova za postepeno smanjenje državnih subvencija za dizel za poljoprivrednike, a najavila je i mjere za smanjenje finansijskih i administrativnih taksi sa kojima se farmeri suočavaju.

    Najveći francuski sindikat poljoprivrednika FNSEA saopštio je, međutim, da će nastaviti proteste.

  • Amerika najavila osvetu

    Amerika najavila osvetu

    Američki predsednik Džozef Bajden saopštio je da će “odgovarati” oni koji su krivi za napad na bazu SAD u Jordanu, na granici sa Sirijom.U napadu su tri američka vojnika poginula a najmanje 34 ranjena, optuživši za taj napad dronom “radikalne militantne grupe koje podržava Iran”.

    “Oni koji su krivi za napad odgovaraće u trenutku i na način kojeg ćemo mi odabrati”, rekao je Bajden.

    Trojica američkih vojnika su ubijena, a najmanje 34 su ranjena u napadu dronom na manju američku bazu u Jordanu, poznatu kao Toranj 22. To je prvi put da su američki vojnici ubijeni neprijateljskom vatrom na Bliskom istoku od početka rata u Gazi.

    U međuvremenu je Islamski otpor u Iraku, krovna grupa nekoliko naoružanih militantnih frakcija koje podržava Iran, preuzela odgovornost za napade na granici Jordana i Sirije, uključujući napad dronom na vojnu bazu SAD.

    Snage Islamskog otpora saopštile su na svom Telegram kanalu da su pokrenule napade bespilotnim letelicama juče u zoru u okviru svojih napora da se, kako su naveli, “odupru američkim okupacionim snagama u Iraku” i kao odgovor na izraelske “masakre” nad narodom u Gazi, prenosi CNN.

    Kako je preneo AP, Bajden je održao minut ćutanja tokom pojavljivanja u banket sali baptističke crkve na svom putovanju ka Južnoj Karolini u okviru kampanje za predstojeće predsedničke izbore.

    “Imali smo težak dan sinoć na Bliskom istoku. Izgubili smo tri hrabre duše u napadu na jednu od naših baza”, rekao je Bajden, i kasnije, posle minuta ćutanja, dodao, “i mi ćemo odgovoriti”.

    Odlazeći predsednik SAD kasnije je u pisanoj izjavi naveo da će SAD “pozvati na odgovornost” krivce za napad u, kako je saopštio, vreme i na način po izboru SAD.

    Više američkih senatora pozvalo je na snažan odgovor na napad, pri čemu su neki sugerisali da treba napasti direktno mete u Iranu, zemlji koju smatraju glavnim krivcem za smrt američkih vojnika. Smatraju da je napadom u Jordanu pređena tzv. “crvena linija”, odnosno da se došlo do tačke u kojoj je žestok odgovor neminovan.

    Američki ministar obrane Lojd Ostin je poručio da je “besan”, dodavši da “neće tolerisati” napade na američke snage.

    On je takođe izjavio da će preduzeti sve neophodne radnje kako bi odbranili SAD, njene trupe i interese.

    U međuvremenu, militanti koje podržava Iran u istočnoj Siriji počeli su da se povlače sa svojih položaja, u strahu od američkih vazdušnih napada, rekao je Omar Abu Lejla, evropski aktivista koji se nalazi na čelu “Deir Ezzor 24” medija za AP.

    Centralna komanda SAD saopštila je ranije da su u napadu u zoru najmanje 34 američka vojnika povređena u napadu dronom na njenu bazu u Jordanu, poznatu kao “Toranj 22”, od kojih je osam, u stabilnom stanju, avionom prevezeno iz Jordana, radi pružanja naknadne nege.

    Tri zvaničnika su izjavila da je dron udario u blizini prenoćišta vojnika, što, kako su rekli, daje objašnjenje zbog čega ima toliko žrtava.

    Toranj 22 nalazi se duž sirijske granice i uglavnom je koriste trupe uključene u misiju savetovanja i pomoći jordanskim snagama.

    U američkoj bazi, prema saopštenju Centralne komande američke vojske smešteno je oko 350 pripadnika američke vojske i vazduhoplovstva.

  • Ubijena tri Amerikanca, desetine ranjenih

    Ubijena tri Amerikanca, desetine ranjenih

    Trojica američkih vojnika su ubijena, a 25 ih je ranjeno u noćnom napadu dronom na manju američku ispostavu u Jordanu, rekli su američki zvaničnici za “CNN”. To je prvi put da su američki vojnici ubijeni u neprijateljskoj vatri na Bliskom istoku od početka rata u Gazi.

    Ubistvo trojice Amerikanaca u Jordanu blizu granice sa Sirijom značajna je eskalacija ionako nesigurne situacije na Bliskom istoku. Centralna komanda SAD-a potvrdila je u današnjem saopštenju da su tri pripadnika vojske ubijena, a 25 povrijeđeno u napadu dronom koji je “pogodio bazu u sjeveroistočnom Jordanu”.

    Dosad je, podsjetimo, zabilježeno više od 158 napada na američke i koalicione snage u Iraku i Siriji od početka rata u Gazi. Ali američki zvaničnici dosad su napade dronovima, raketama i projektilima opisivali kao neuspješne jer nisu uzrokovali ozbiljne povrede ili štetu na infrastrukturi.

    Nejasno je zašto protivvazdušna odbrana nije uspjela presresti bespilotnu letjelicu.

    O smrtonosnom napadu na američke vojnike u Jordanu odmah se oglasio i predsjednik Džo Bajden kazavši da su napad izvele “radikalne militantne grupe koje podržava Iran”.

    “Iako još uvijek prikupljamo činjenice o ovom napadu, znamo da su ga izvele radikalne militantne grupe koje podržava Iran i djeluju u Siriji i Iraku”, rekao je Bajden u saopštenju.

    Nastavio je:

    “Džil (prva dama SAD-a, op.a.) i ja se pridružujemo porodicama i prijateljima naših poginulih – i Amerikancima širom zemlje – u žalosti zbog gubitka ovih ratnika u ovom bijednom i potpuno nepravednom napadu”, dodao je Bajden.

    Američki zvaničnici u više navrata su poručili da ne žele vidjeti da se sve veće napetosti širom Bliskog istoka prošire u regionalni rat. Na pitanje prošle sedmice je li Pentagon procijenio da grupe koje podržava Iran pojačavaju svoje napade na američke snage, potparolka Sabrina Sing je rekla: “Ne nužno, ne.”

    U prethodno snimljenom intervjuu za “ABC News”, koji je emitovan jutros, načelnik Združenog stožera američke vojske general CQ Braun rekao je da je dio posla SAD-a “pobrinuti se da, kao što se dogodilo na Bliskom istoku, ne dođe do širenja sukoba”.

    “Cilj je odvratiti ih. Ne želimo ići putem eskalacije koja dovodi do mnogo šireg sukoba u regiji”, rekao je Braun, a prenosi “Index”.

  • Еrdogan: Pronaći ćemo napadače na crkvu u roku od 24 časa

    Еrdogan: Pronaći ćemo napadače na crkvu u roku od 24 časa

    Turski predsjednik Redžep Tajip Еrdogan izrazio je saučešće katoličkoj zajednici u Istanbulu povodom napada na crkvu u kojoj je ubijena jedna osoba i najavio da će biti preduzeti neophodni koraci kako bi ubice bile uhapšene.

    • Nažalost, ovakve ubice se pojavljuju svuda i tjeraju nevine ljude da plate cijenu. Mobilizovali smo sve resurse policije. Vjerujem da će počinioci biti uhvaćeni za kratko vrijeme. Pronaći ćemo ih u roku od 24 sata časa – rekao je predsjednik Turske.

    Еrdogan je telefonom razgovarao sa lokalnim zvaničnicima i sveštenikom katoličke crkve u kojoj se desio oružani napad.

    Turski ministar unutrašnjih poslova Ali Jerlikaja rekao je ranije da se napad na katoličku crkvu Svete Marije u oblasti Sarijer u Istanbulu dogodio tokom vjerske službe i da je jedna osoba ubijena.

    On je naveo da su napad izvršile dvije maskirane osobe koje su navodno učestvovale u službi.

  • Tramp: 100 odsto šansi za teroristički napad u SAD

    Tramp: 100 odsto šansi za teroristički napad u SAD

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp smatra da postoji 100 odsto šansi da će se u Sjedinjenim Državama dogoditi teroristički napad zbog velikog broja ilegalnih imigranata.
    “Naša zemlja ide u pakao zbog nesposobnih ili loših ljudi. Teroristi pristižu nekontrolisano iz cijelog svijeta… I postoji 100 odsto šansa da će doći do velikog terorističkog napada u SAD”, rekao je Tramp na predizbornom skupu u Nevadi.

    Tramp je veliki dio govora posvetio situaciji na južnoj američkoj granici sa Meksikom, ponovo obećavši da će “pokrenuti najveću operaciju deportacije u Americi”, prenosi Rojters.

    Prema istraživanjima javnog mnjenja, problem imigracija i situacija na južnoj granici, koju je od kada je sadašnji američki predsjednik DŽozef Bajden preuzeo dužnost 2021. godine prešao rekordan broj migranata, predstavljaju jedno od glavnih pitanja na ovogodišnjim predsjedničkim izborima u SAD.

    Tramp je ranije iznio svoje protivljenje nacrtu sporazuma o granici o kojem se pregovara u američkom Kongresu, a koji je Bajden opisao kao “najčvršći i najpravedniji” niz mogućih reformi, koji će, ako bude usvojen, omogućiti predsjedniku da u vanrednim okolnostima zatvori granicu.

    “Loš dogovor o granici gori je od toga da nema nikakvog”, napisao je Tramp na društvenoj mreži.

  • Rusi imaju jasno zacrtan cilj

    Rusi imaju jasno zacrtan cilj

    Glavni prioritet ruskih snaga u Ukrajini je Avdejevka, ali taj grad će verovatno ostati pod ukrajinskom kontrolom u narednim nedeljama.

    To je objavilo Ministarstvo odbrane Velike britanije na platformi X, pozivajući se na obaveštajne podatke.

    Kako se navodi u saopštenju, Rusi su započeli trostruki napad kako bi opkolili grad sa juga i severa, a bore se i na periferiji istočne četvrti samog grada Avdejevke. Međutim, ruske snage su pretrpele teške gubitke u ljudstvu i oklopnim vozilima, često uzrokovane ukrajinskim napadima dronovima.

    “Ukrajinski kontranapadi sprečavaju ruske snage da dalje napreduju unutar grada. Pošto je glavni put snabdevanja ostao netaknut, a ukrajinske snage vrše lokalne kontranapade, Avdejevka će verovatno ostati pod ukrajinskom kontrolom u narednim nedeljama”, stoji u objavi britanskog Ministarstva.

    Dodaje se da ruske snage pokušavaju da zaobiđu ukrajinska utvrđenja ulaskom na obode grada preko servisnih tunela, što je metod infiltracije koji pokušavaju od oktobra 2023.

    Takođe se podseća da Rusija nastavlja svoju ofanzivu na više pravaca, u skladu sa svojim strateškim ciljem da zauzme Donbas.

    Ruske snage su zauzele zaseoke Krohmalne, u Harkovskoj oblasti 21. januara i Vesele, u blizini Bahmuta, 18. januara, međutim, ovi dobici su strateški beznačajni, a Ukrajina je fokusirana na aktivnu odbranu, ocenjuje britansko Ministarstvo odbrane.

  • Gutereš odgovorio na optužbe: Odgovaraće svako ko je umiješan u terorizam

    Gutereš odgovorio na optužbe: Odgovaraće svako ko je umiješan u terorizam

    Generalni sekretar UN Antonio Gutereš rekao je da će pozvati na odgovornost svakog radnika svjetske organizacije koji je umiješan u terorizam, nakon što su se pojavile optužbe da su pojedini članovi osoblja Agencije UN za palestinske izbjeglice (UNRVA) učestvovali u napadu na Izrael 7. oktobra uz pripadnike Hamasa.

    Gutereš je od administracija država zatražio da nastave da podržavaju UNRVA nakon što je devet država suspendovalo finansiranje ove agencije.

    “Biće pozvan na odgovornost bilo koji zaposleni u UN koji učestvuje u terorizmu, uključujući i krivični progon. Sekretarijat je spreman da sarađuje sa kompetentnim vlastima koje mogu da progone pojedince u skladu sa uobičajenim procedurama predviđenim za tu vrstu saradnje”, naglasio je Guteresš.

    Prema njegovim riječima, više desetina hiljada muškaraca i žena zaposlenih u UNRVA od kojih neki rade u najpasnijim situacijama za humanitarne radnike ne treba da budu kažnjeni.

    Gutereš je naveo da se u optužbama protiv UNRVA pominje 12 zaposlenih i da je devet otpušteno, da je jedan poginuo, a da se radi na identifikaciji još dvoje.

    Generalni sekretar UN je napomenuo da razumije zabrinutost devet zemalja koje su suspendovale finansiranje agencije, ali je apelovao na njihove administracije da makar garantuju nastavak operacija UNRVA.

    Nakon optužbi Izraela da su pojedini članovi UNRVA učestvovali u napadu na Izrael 7. oktobra uz pripadnike Hamasa, Britanija, NJemačka, Italija, Holandija, Švajcarska i Finska juče su se pridružile Americi, Australiji i Kanadi u suspenziji finansiranja ove agencije, koja je važan izvor podrške stanovništvu Gaze.

  • Ukrajinske vlasti otkrile pronevjeru pri nabavci oružja “tešku” 40 miliona dolara

    Ukrajinske vlasti otkrile pronevjeru pri nabavci oružja “tešku” 40 miliona dolara

    Ukrajinska služba bezbjednosti (SBU) saopštila je da je otkrila korupciju u kupovini oružja od strane Ministarstva odbrane Ukrajine u vrijednosti od oko 40 miliona dolara.

    Kako prenosi BBC, SBU je navela da se vodi istraga protiv pet visokih funkcionera u Ministarstvu odbrane i jednog dobavljača oružja.

    Ističu da su zvaničnici Ministarstvaa odbrane potpisali ugovor za nabavku 100.000 minobacačkih granata u avgustu 2022. Plaćanje je izvršeno unapred, sa transferom dijela sredstava u inostranstvo, ali granate nikada nisu stigle. Dodali su da se radi o firmi Lavov Arsenal, a ukupna šteta je 1,5 milijardi grivna.

    SBU je saopštila da uprkos tome što je ugovor za granate dogovoren šest mjeseci nakon što je Rusija pokrenula proširenu invaziju na Ukrajinu, nijedna artiljerijska granata nikada nije poslana. Jedan od osumnjičenih je priveden dok je pokušavao da napusti Ukrajinu i trenutno se nalazi u pritvoru, saopštila je SBU. Ukrajinski glavni tužilac kaže da su ukradena sredstva zaplijenjena i da će biti vraćena u budžet za odbranu.

    BBC podsjeća da problemi oko korupcije godinama prate Ukrajinu, a ta zemlja je rangirana na 116. mjestu od 180 zemalja u indeksu percepcije korupcije za 2022. od strane organizacije Transparency International. Korupcija je bila glavni kamen spoticanja u nastojanju Ukrajine da se pridruži EU. BBC, međutim, ističe da su nakon što su vlasti zemlje počele ozbiljnije da se bave ovim problemom, došlo do napretka. Prema podacima TI, Ukrajina je samo jedna od deset zemalja koja je popravila svoj rejting u borbi protiv korupcije.

    „Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naveo je borbu protiv korupcije kao jedan od svojih glavnih prioriteta kada je došao na vlast 2019. godine“, podsjeća BBC. U avgustu je predsjednik Zelenski otpustio sve zvaničnike zadužene za regrutaciju u vojsku kako bi okončao sistem u kojem je nekima bilo dozvoljeno da izbjegnu regrutaciju.

    Ovaj najnoviji skandal oko kupovine granata bi se mogao odraziti na blokadu u američkom kongresu paketa vojne pomoći za Ukrajinu vrijednog 60 milijardi dolara. Republikanci u oba doma žele slanje oružja i municije Ukrajini usloviti jačom kontrolom južne granice SAD-a, zbog povećanog broja ilegalnih migranata. Pitanje migracija biće jedno od najvažnijih u predsjedničkoj kampanji za predsjednika Amerike, u izborima koji su zakazani za novembar.

  • Kako je Orban srušio snove Mišela

    Kako je Orban srušio snove Mišela

    Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel odustao je od planova o prijevremenom napuštanju funkcije i kandidiranja za Evropski parlament, a glavni “krivac” za sve je mađarski premijer Viktor Orban.Iako je Michel ranije objavio kako će se kandidovati za člana Evropskog parlamenta, činjenica da bi ga, bar na kraći period, na mjestu predsjedavajućeg Evropskog vijeća mogao zamijeniti Viktor Orban, predstavljala je alarm za sve u Briselu.

    Očigledno, sve veći pritisak političkih zvaničnika koji su bili u strahu od eventualnog dolaska Orbana na ovu poziciju, bio je i glavni razlog da se Michel predomisli, a svoju odluku obrazložio je na zvaničnom Facebook profilu.

    “U junu će izbori za Evropski parlament označiti početak političkog kraja ovog institucionalnog ciklusa i početak tranzicije ka novom mandatu. Evropa je oduvijek zauzimala posebno mjesto u mom srcu. Zbog toga, činilo mi se prirodnim, kao i svakom lideru koji želi da nastavi služiti svojoj zemlji, da se stavim pred birače i promovišem evropski projekat. Rano objavljivanje moje odluke osiguralo je transparentnost i dalo Evropskom vijeću dovoljno vremena da pripremi tranziciju”, rekao je Michel.

    Ipak, nakon pažljivih konsultacija, kako ističe, smatrao je da je izborna kampanja kompatibilna sa vršenjem političkog mandata koji se bliži kraju.

    “Moj izbor je izazvao intenzivnu medijsku pažnju. Predvidio sam nešto od toga, s obzirom na neviđenu, a neki bi rekli i hrabru prirodu mog pristupa. To je dovelo i do ekstremnih reakcija unutar Evropskog vijeća, ali i izvan njega”, objašnjava briselski zvaničnik.

    Poručio je kako ne želi njegova odluka potkopa evropske institucije.

    “Pozdravljam sve kritike i legitimne argumente. Iz svih razloga, da bih održao fokus svoje misije, neću biti kandidat na izborima za Evropski parlament. Posvetit ću sve svoje napore trenutnim obavezama sa nepokolebljivom odlučnošću. Uvijek ću biti vatreni zagovornik Evrope koja je demokratska, jaka, ujedinjena i gospodar svoje sudbine. Na kraju ovog mandata, razmislit ću o prirodi i smjeru svojih budućih obaveza”, zaključio je Charles Michel.