VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zelenski ipak smjenjuje komandanta vojske?

    Zelenski ipak smjenjuje komandanta vojske?

    krajinski predsjednik Volodimir Zelenski se ipak sprema da zamijeni svog najvišeg generala, piše ekskluzivno Financial Times, pozivajući se na visoke izvore u ukrajinskoj vladi.

    List taj potez, koji je juče spomenut u javnosti, a ukrajinska vlada odmah demantovala, naziva najvećim potresom ukrajinske vojne komande od početka invazije Rusije prije dvije godine.

    “Zelenski je u ponedjeljak ponudio Valeriju Zalužnom, glavnokomandujućem oružanim snagama, novu ulogu savjetnika za odbranu, ali je general odbio, prema četiri osobe upućene u razgovore”, piše ovaj list.

    Kako prenosi FT, dva izvora su rekli da je Zelenski jasno stavio do znanja Zalužnom da će, bez obzira na to da li preuzme tu ulogu, biti smijenjen sa svoje trenutne funkcije.

    “Četiri osobe su izjavile da, iako je u uredu Zelenskog donesena odluka da se Zalužni smijeni, on možda neće biti smijenjen neko vrijeme nakon što su se izvještaji o planovima pojavili u ukrajinskim medijima”, piše list.

    Predsjednikova ponuda za novu ulogu generalu uslijedila je nakon višemjesečnih spekulacija o njegovoj sudbini, uz brojne izvještaje o napetosti između njih dvojice.

    “Njihov zategnuti odnos izbio je u javnost u novembru nakon što ukrajinska kontraofanziva nije uspjela postići svoje ambiciozne ciljeve ponovnog preuzimanja izgubljene teritorije i odsijecanja ruskog kopnenog mosta prema Krimu”, navodi se u tekstu.

    U to vrijeme, kaki se navodi u tekstu, Zalužni je rekao da je rat dospio u “zastoj”, što je dovelo do bijesa u predsjedničkoj kancelariji zbog upotrebe tog izraza.

    “Portparol Zelenskog, Sergej Nikiforov, i ministarstvo odbrane demantovali su u ponedeljak izveštaje o smenjivanju Zalužnog.

    Ured predsjednika u utorak je odbio dalje komentarisati.

    “Smjena Zalužnog takođe bi izazvala pometnju u ukrajinskom vojnom i civilnom društvu, među kojima on uživa ogromnu podršku. U ukrajinskoj anketi objavljenoj u decembru, 88 posto Ukrajinaca reklo je da vjeruje Zalužnom u poređenju sa 62 posto onih koji su rekli da vjeruju Zelenskom”, zaključuje list.

  • SAD ulazi u veliku ustavnu krizu

    SAD ulazi u veliku ustavnu krizu

    Amerika polako, ali sigurno ulazi u veliku ustavnu krizu, a epicentar sukoba je u saveznoj državi Teksas. Pošto se nalazi na samoj granici sa Meksikom i bilježi veliki broj ilegalnih ulazaka, Greg Abot, guverner Teksasa, postavio je žilet žicu na granicu, dok je Vrhovni sud naložio da ona mora biti skinuta.
    Abot, inače republikanac, se zainatio i prijeti sukobom sa federalnim snagama ako bude bilo potrebe. Još 25 republikanskih guvernera stalo je uz Abota, koji naglašava da vjeruje i u njihovu vojnu podršku Teksasu.

    Upravo ova kriza prijeti da preoblikuje Ameriku, moć savezne vlade i država, ali i ozbiljno poremeti demokratu Džozefa Bajdena u izbornoj godini za predsjednika Amerike.

    Prvestveno je Vrhovni sud saopštio da savezna vlada ima ovlašćenje da ukloni žilet žicu koju je Teksas postavio na južnoj granici sa Meksikom, zbog priliva ilegalnih migranata.

    Nacionalna bezbjednost je saopštila da Teksas ima rok do petka da dozvoli federalnim vlastima pristup “Eagle Passu“. Ali, guverner Teksasa prijeti da će povećati državnu patrolu na granici, dodajući još barijera i više žilet žice.

    Haim Vaskez, advokat za imigraciju Sjevernog Teksasa, rekao je za CB News da je ovo nezapamćeni sukob na granici.

    “Nikada nismo videli haos koji sada imamo. Nikada nismo došli do te tačke gdje imamo Nacionalnu gardu Teksasa, agente iz DPS-a koji u suštini blokiraju ulaz i preuzimaju vlast ili kontrolu granice. Trenutno smo u veoma kritičnom pitanju jer testiramo, zaista, suštinu Sjedinjenih Država i da li Vrhovni sud ima ovlašćenja, da li države moraju da se pridržavaju ili pronađu način da to protumače onako kako one žele”, rekao je Vaskez.

    Ako savezna vlada odustane od ovoga, oni će u potpunosti izgubiti autoritet koji imaju, smatra advokat.

    Dvadeset pet republikanskih guvernera podržava stav Abota. Kažu da Teksas ima ustavno pravo na samoodbranu. Abot kaže da vjeruje da bi te države bile spremne da pošalju trupe na granicu ako bude potrebno.

    “Mislim da smo upravo sada prešli granicu pokušaja da riješimo problem i sada ga pretvaraju u političko pitanje”, rekao je Vaskez.

    Teksas dijeli granicu od 1.981 kilometar sa Meksikom. Ilegalna imigracija približava se kriznoj tački. Samo prošlog mjeseca obrađeno je rekordnih 300.000 ilegalnih imigranata.

    Pitanje migranata će možda čak i biti odlučujuće kada je riječ o predstojećim predsjedničkim izborima. Sadašnji američki predsjednik Džozef Bajden iz redova demokrata primjetno je liberalan po tom pitanju, dok republikanci koji kontrolišu Teksas žele oštriju borbu sa migrantima, prenosi Nova.

    Na potezu je sada Bajden, koji usred eskalacije sukoba na Bliskom istoku, mora da se odlučno postavi i kada je riječ o unutrašnjoj krizi. Nesumnjivo je, takođe, da Greg Abot neće odustati od svojih namjera i da će vjerovatno ovaj slučaj odrediti ishod i narednih sukoba država sa saveznom vlašću.

    Teksas je, inače, poznat i kao “buntovnik” Sjedinjenih Država. Nerijetko se iz ove savezne države pominje riječ otcjepljenje, a posljednji put se to dogodilo u decembru prošle godine.

    Zagovornici otcjepljenja Teksasa od Sjedinjenih Država tada su vjerovali da su na ivici da ostvare ključnu pobjedu.

    Teksaški nacionalisti godinama se zalažu za referendum o secesiji Teksasa, uprkos činjenici da Ustav SAD ne predviđa da se država otcijepi. Zemlja se otcijepila od Meksika 1836. i provela devet godina kao sopstvena nacija prije nego što je postala američka savezna država. Takođe se otcijepila od SAD 1861. prije nego što je ponovo primljena nakon završetka građanskog rata 1870.

  • Ogromna panika – “Zgaziće” nas Rusi

    Ogromna panika – “Zgaziće” nas Rusi

    Statistika po kojoj Rusija troši ogromna sredstva za ratnu mašineriju zabrinjava Zapad jer ne mogu da pariraju Moskvi po tom pitanju.

    Zbog toga stručnjaci za odbranu upozoravaju da bi to Rusiji moglo da pruži ogromnu materijalnu superiornost u ratu u Ukrajini.

    Kako prenosi Blic, zvanična Moskva pretvorila je i neke tržne centre u naučno-istraživačke centre koji proizvodi dronove. Takođe, Rusi su pozvani da rade šest dana nedeljno i volontiraju u fabrikama u sklopu pojačanih ratnih napora. Postoje čak i snimci ruske televizije na kojima se vidi kako ruska deca uče da sklapaju delove municije u radionicama.

    A to su, kako se pdalje navodi, samo najvidljiviji delovi ekonomske mobilizacije za koje se Vladimir Putin nada da će preokrenuti tok rata, a od koje strahuju ukrajinski i zapadni generali.

    “Trenutno se nalazimo u scenariju gde Rusija troši 40 odsto BDP-a na ovaj rat. To je više od zdravstva i obrazovanja”, rekao je neimenovani zapadni zvaničnik za britanski Telegraf.

    Iako se iza kulisa uveliko priča o urgentnosti situacije, zapadne vlade jednostavno ne prate korak. “To je suludo”, rekao je jedan insajder britanske odbrane, koji je tražio anonimnost pozivajući se na institucionalne prepreke u širenju informacija o zapadnoj proizvodnji oružja.

    S druge strane, tajnovitost ruske odbrambene industrije i sklonost zvaničnika da nameštaju brojke u propagandne svrhe, otežavaju procenu tačnog stepena prelaska Rusije na ratnu ekonomiju. Ali skoro svi stručnjaci se slažu da se to dešava i da je opasno.

    Na primer, Rusija je 2023. proizvela 1.530 tenkova i 2.518 oklopnih borbenih vozila, rekao je Sergej Šojgu, ruski ministar odbrane u izveštaju parlamentu u decembru.

    On je rekao da to predstavlja povećanje proizvodnje tenkova za 560 odsto od februara 2022. godine. Proizvodnja borbenih vozila pešadije porasla je za 360 odsto, a oklopnih transportera za 350 odsto.

    Zapadni zvaničnici su ovog meseca rekli za “Njujork tajms” da je Rusija na putu da proizvodi dva miliona artiljerijskih granata godišnje – duplo više od količine koju su zapadne obaveštajne službe prvobitno procenile da bi Rusija mogla da proizvede pre rata.

    Ako se dodaju još i isporuke granata, projektila i dronova iz Irana i Severne Кoreje – Rusija već potvrđuje vatrenu nadmoć koju je imala na početku rata.

    U petodnevnom baražu krajem decembra Rusija je na Ukrajinu ispalila 500 projektila i dronova, rekao je predsednik Volodimir Zelenski.
    Istraživanje koje je ovog meseca objavio bezbednosni istraživački centar RUSI pokazalo je da je Ukrajina ispaljivala 7.000 artiljerijskih metaka dnevno tokom svoje letnje kontraofanzive, mnogo više od 5.000 Rusije. Međutim, ovog meseca, Rusi su ispaljivali 10.000, a Ukrajinci su pali na 2.000.

    To ne samo da ograničava sposobnost Ukrajine da pokrene nove ofanzive, već znači da artiljerijske jedinice imaju problem da potisnu ruske topove i ostavljaju pešadije u rovovima bez očajnički potrebne vatrene podrške.

    Do februara 2023, godinu dana nakon rata, evropska proizvodnja je procenjena na samo 300.000 metaka godišnje.

    U novembru je Boris Pistorijus, nemački ministar odbrane, priznao da obećanje EU da će Ukrajini dostaviti milion granata do marta ove godine neće biti ispunjeno.

    Implikacija je jasna: ako Zapad ne reaguje, Ukrajina može da izgubi rat. Šta će biti posle toga, niko ne zna, ali iz Moskve stižu alarmantni signali o daljim otimanjima zemlje u Evropi.

  • Mediji: On će biti novi šef oružanih snaga Ukrajine

    Mediji: On će biti novi šef oružanih snaga Ukrajine

    Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni je podneo ostavku, izjavio je poslanik Vrhovne rade Aleksej Gončarenko.

    Volodimir Zelenski je imenovao Kirila Budanova za glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine umesto Valerija Zalužnog, navodi ukrajinski novinar Roman Cimbaljuk.

    Sa druge strane, poslanik Aleksej Gončarenko potvrđuje da je Zalužni smenjen, ali ukaz još nije potpisan.

    Gončarenko je dodao da je Zalužnom ponuđeno mesto ambasadora u jednoj od evropskih zemalja, ali je on to odbio, prenose RIA novosti.

  • Ukrajinci imaju veliku prednost nad Rusijom

    Ukrajinci imaju veliku prednost nad Rusijom

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da Ukrajina ima “neočekivanu brojčanu prednost nad ruskom vojskom”.

    Tokom nedavnog intervjua za televiziju ARD, Zelenski je rekao da vojska Ukrajine ima najmanje 880.000 aktivnih pripadnika, što je znatno više od 617.000 vojnika za koje je ruski predsednik Vladimir Putin prošle nedelje rekao da se bore u Ukrajini.

    Ukrajinski predsednik je ovo kazao nakon što je upitan o muškarcima koji nisu mogli da budu pozvani u vojsku jer su napustili zemlju ubrzo nakon invazije 24. februara 2022. godine.

  • Ukrajinski mediji pišu: Zalužni je “bivši”, ministarstvo negira

    Ukrajinski mediji pišu: Zalužni je “bivši”, ministarstvo negira

    Valerij Zalužni glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine je smijenjen, tvrdi poslanik Vrhovne rade Aleksej Gončarenko.


    Međutim, za sada nije objavljen ukaz predsjednika Ukrajine o smjeni Zalužnog.

    Kako prenose RIA Novosti, Gončarenko tvrdi da je Zalužnom ponuđeno mjesto ambasadora u jednoj evropskoj zemlji, ali je on to odbio.

    Ukrajinski novinar Roman Cimbaljuk tvrdi da je Zelenski je imenovao rukovodioca glavne uprave vojno-obavještajne službe Ukrajine Kirila Budanova za glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine umjesto Zalužnog.

    Da je Zalužni smijenjen tvrdi i urednik rubrike o odbrani u “Еkonomistu” Šašank Džoši.

    Ministarstvo odbrane Ukrajine oglasilo se o glasinama o ostavci Zalužnog: „Dragi novinari, odmah odgovaramo svima: Ne, to nije tačno”.

    U više novinskih izvještaja zapadnih medija objavljenih u prethodnom periodu navodilo je da postoje nesuglasice između Zelenskog i Zalužnog. Povod je intervju koji je komandant ukrajinske vojske dao “Еkonomistu” u kojem je priznao da je kontraofanziva propala.

    To je izazvalo oštre kritike Kijeva koji je poručio Zalužnom da se kloni politike.

  • Njujork Tajms: Hamas nabavlja oružje od jedine države koja im to ne bi smjela dopustiti

    Njujork Tajms: Hamas nabavlja oružje od jedine države koja im to ne bi smjela dopustiti

    Znatna količina oružja koje je Hamas koristio u napadima 7. oktobra i tokom rata u Gazi potiče iz neeksplodirane municije Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), prenio je “New York Times” (NYT) citirajući izvore iz obavještajnih i vojnih krugova.

    Uprkos tome što se Hamasovo oružje godinama spominje uz podzemne krijumčarske rute, nedavni obavještajni podaci sugerišu da je Hamas prenamijenio neeksplodiranu izraelsku municiju, uključujući rakete i protivtenkovsko oružje. Osim toga, dio oružja je ukraden iz izraelskih vojnih baza.

    Nakon dugogodišnjeg bombardovanja Gaze i sadašnje ofanzive Izraelci su ostavili to područje zatrpano neeksplodiranim ubojitim sredstvima, osiguravajući Hamasu gotove zalihe materijala. Izraelski obavještajni oficir rekao je za “New York Times” da zasigurno otprilike 15 odsto municije ispaljene na Gazu ne uspijeva detonirati.

    Ono što je više nego jasno jeste da se oružje koje su izraelske snage koristile za blokadu Gaze proteklih 17 godina sada koristi protiv njih, piše “NYT”. Dok se Hamas još uvijek oslanja na neke artikle s crnog tržišta i krijumčarske rute kroz Sinaj, opkoljene ulice Gaze sve više postaju izvor oružja.

    Izvješštaji pokazuju da je izraelsko oružje bilo podložno krađi, a riječ je o hiljadama metaka, stotinama pušaka i granata ukradenih iz loše čuvanih baza.

    Napadi 7. oktobra na Izrael razotkrili su da Hamas posjeduje raznovrsan arsenal: bespilotne letjelice iranske proizvodnje, raketne bacače sjevernokorejske proizvodnje i prenamijenjeno izraelsko oružje. Uprkos blokadi koja ograničava uvoz robe u Gazu, uključujući i one koje bi se mogle koristiti za izradu oružja, Hamas je razvio sofisticirane proizvodne kapacitete, prenamjenjujući eksploziv iz nedetoniranih izraelskih projektila.

    Procjenjuje se da je Hamas posjedovao do 20.000 raketa prije 7. oktobra, od čega je polovina od tada ispaljena na Izrael.

    Izraelski vojni zvaničnik upoznat s Hamasovim arsenalom rekao je za “Associated Press” da grupa takođe koristi kombinaciju “gotovog” prokrijumčarenog oružja, uključujući AK-47, RPG-ove i protivvazdušne projektile, te veliku zbirku kućnog oružja, izrađenog od lako dostupnih civilnih materijala.

    “Svugdje tražimo oružje, političku podršku i novac”, izjavio je potparol Hamasa, Gazi Hamad nedavno u intervjuu za “AP”, odbijajući konkretno govoriti o tome ko ih je snabdijevao oružjem ili kako je ono prošvercano u Gazu.

    Brigada Kvasam, Hamasovo vojno krilo, demonstrirala je ove sposobnosti u videozapisima, pokazujući prenamjenu municije i neeksplodiranih sredstava, prenosi “Jutarnji list”.

  • Doviđenja Zelenski, u četiri tačke

    Doviđenja Zelenski, u četiri tačke

    Administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena sastavlja novu strategiju za Ukrajinu, koja ima četiri faze.

    Kako piše Vašington post, pozivajući se na svoj izvor, nova strategija SAD umanjiće naglasak na vraćanje teritorija koje je zauzela Rusija, usredsređujući se na odbrani od novih ruskih napredovanja.

    Američki list navodi da je reč o oštroj promeni u odnosu na prošlu godinu, kada su američke i savezničke vojske požurile s obukom ukrajinskih vojnika i slanjem sofisticirane opreme u Kijev u nadi da bi mogle brzo potisnuti ruske snage koje su okupirale istočnu i južnu Ukrajinu. Taj je napor propao, uglavnom na ruskim jako utvrđenim minskim poljima i rovovima na prvoj liniji fronta.

    Plan je da se novom američkom planu pridruži 30 zemalja koje podupiru Ukrajinu, a svaka od njih priprema dokument u kojem navodi svoje obveze koje će izvršiti tokom sledećih 10 godina.

    Britanija je prošle sedmice već objavila svoj 10-godišnji sporazum s Ukrajinom, koji su potpisali premijer Riši Sunak i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u Kijevu. Međutim, uspeh ove strategije gotovo u potpunosti zavisi od SAD, daleko najvećem donatoru novca i opreme i koordinatoru multilateralnih napora.

    Administracija Bajdena se nada da će ovog proleća objaviti svoju desetogodišnju obavezu vezanu za Ukrajinu, koju sada sastavlja Stejt department.
    “Ne bismo preživeli bez podrške SAD-a, to je činjenica”, rekao je Zelenski u televizijskom intervjuu prošle sedmice.

    Prema američkim zvaničnicima, američki dokument trebalo bi da garantuje podršku za kratkoročne vojne operacije, kao i “izgradnju buduće ukrajinske vojne sile koja može da odvrati rusku agresiju”. To će uključivati konkretna obećanja i programe za pomoć u zaštiti, rekonstrukciji i proširenju ukrajinske industrijske i izvozne baze, te pomoći zemlji u potrebnim političkim reformama.

    Četiri faze: borba, izgradnja, oporavak i reforma

    Za fazu borbe najpotrebniji su artiljerijska municija, zamena vozila izgubljenih u kontraofanzivi i puno više dronova, rekao je Erik Karamela, bivši obaveštajni analitičar CIA-e. “Puno tehnologije elektroničkog ratovanja i dronova – gde su Rusi postigli prednost. Trebaju više Sistema PVO da pokriju više gradova”, rekao je.

    Faza izgradnje usredsređena je na obećanja za buduće ukrajinske bezbednosne snage na kopnu, moru i u vazduhu, odnosno na razvoj ukrajinske industrijske baze za proizvodnju oružja.

    “Ukrajinci će moći da vide šta će dobijati od globalne zajednice tokom 10 godina. Na kraju 2024. će imati plan za vojsku koja može snažno da odgovori ruskim napadima”, rekao je Karamela.

    Istovremeno će deo novca biti usmeren na razvoj ukrajinske industrijske baze za proizvodnju oružja koja može barem držati korak s ruskom proizvodnjom.
    Faza oporavka uključuje dodatni PVO kako bi se stvorili zaštitni “mehuri” oko ukrajinskih gradova izvan Kijeva i Odese i omogućio oporavak ključnih delova ukrajinske ekonomije i izvoza.

    Faza reforme uključuje privlačenje stranih ulaganja u Ukrajinu, što će zahtevati dodatne napore u zaustavljanju korupcije, priznaju američki zvaničnici. Zelenski je poduzeo neke korake, uključujući otpuštanje i hapšenja navodno korumpiranih službenika za vojnu nabavku i sudija.

  • Mediji: Vašington razmatra tajnu operaciju protiv Teherana

    Mediji: Vašington razmatra tajnu operaciju protiv Teherana

    SAD razmatraju razne opcije kada se radi o odgovoru na napad na američku bazu na Bliskom istoku, uključujući mogućnost tajne operacije protiv Irana, javila je američka novinska agencija “Blumberg”.

    Prema pisanju agencije, napad, u kojem su poginula trojica američkih vojnika, “izazvaće snažniji odgovor” iz Vašingtona, koji će premašiti razmjere onoga što su SAD preduzele nakon početka sukoba na Bliskom istoku.

    Agencija navodi da je među potencijalnim reakcijama “tajna operacija u kojoj će Amerika izvršiti napad na Iran”.

    “Blumberg” napominje da Vašington neće najaviti svoje učešće u pomenutoj kampanji.

    U izvještaju se ističe da bi SAD “mogle da ciljaju iranske zvaničnike”, prenio je TASS.

    “Bez obzira na to šta uradi Vašington, predsjednik SAD DŽozef Bajden moraće da donese jednu od najkonsekvetnijih odluka u svom mandatu, a to bi moglo da vodi ka direktnom sukobu Vašingtona i Teherana”, dodaje “Blumberg”.

    Pres-služba Bijele kuće objavila je ranije Bajdenovo saopštenje u kojem se navodi da su u napadu dronom na američku vojnu bazu u Jordanu, blizu granice sa Sirijom, poginula trojica američkih vojnika i da je veliki broj njih ranjen.

    Centralna komanda SAD saopštila je da su povrijeđena 34 vojnika, od kojih su osmorica evakuisana iz Jordana.

    Ministar za komunikacije u Vladi Jordana Muhanad Mubaidin odbacio je izjavu Bajdena da su američke snage napadnute na jordanskoj teritoriji.

    On je rekao da je napadnuta baza u Tanfu, u Siriji, blizu jordanske granice.

  • Pukovnik SBU: Ukrajinski front će se urušiti ako Rusima ovo pođe za rukom

    Pukovnik SBU: Ukrajinski front će se urušiti ako Rusima ovo pođe za rukom

    Ruska komanda sprema ofanzivu velikih razmera u nekoliko pravaca odjednom, koja je sposobna da uruši ceo ukrajinski front.

    U Kijevu ne razumeju čitavu pretnju koja im dolazi. Ovu izjavu dao je penzionisani pukovnik SBU Oleg Starikov.

    Prema rečima ukrajinskog eksperta, Rusija sada slabi odbranu Oružanih snaga Ukrajine duž cele linije dodira, pripremajući ofanzivu velikih razmera. Štaviše, počeće u nekoliko pravaca odjednom. Ukrajinska armija, sa velikom verovatnoćom, neće moći da obuzda ovu ofanzivu, pošto jednostavno nije sposobna za to, s obzirom na svoje stanje. A to preti kolapsom celog fronta i ulaskom ruskih jedinica u operativni prostor.

    “Oni će već krenuti u ofanzivu većeg obima. (…). Na osnovu starosti vojnika, količina municije koju imamo je sve gora i gora, biće izvesne šanse (probijanja fronta)”, tvrdi pukovnik u penziji.

    Istovremeno, ekspert smatra da ruska komanda može da primeni strategiju Prvog svetskog rata, koju je ruska vojska koristila u Brusilovskom prodoru, kada su napadi izvedeni u više pravaca, što je omogućilo da se neprijateljske rezerve razvuku, i postigne uspeh. Tako će biti i ovde, siguran je, čim ruska vojska uđe u operativni prostor, front će se srušiti, a sve linije odbrane će biti beskorisne.

    Prema rečima Starikova, u Kijevu, pa čak i na Zapadu, ne razumeju pretnju koja im preti, misle da ruska komanda nije sposobna ni za šta, pa će sve ići kako je planirao Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.

    “Ni zapadne vlasti, ni naše vlasti, ne misle da se zakoni ratovanja ne primenjuju, ali se njihove želje ispunjavaju”, navodi ekspert.