Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država tijesnom većinom odbio je dvije odluke kojima se nastojalo ograničiti oštra politika predsjednika Donalda Trampa prema Venecueli, u trenutku kada su bile rasprostranjene pretpostavke da bi mogao pokrenuti vojni napad na teritoriju ove južnoameričke zemlje bogate naftom.
Glasanja su održana svega nekoliko sati prije Trampovog obraćanja javnosti iz Bijele kuće. Ovo rijetko večernje obraćanje trebalo je da bude posvećeno onome što predsjednik smatra velikim uspjesima, ali je moglo obuhvatiti i spoljnopolitičke ciljeve, dan nakon što je naredio „blokadu“ naftnih tankera pod sankcijama koji ulaze u Venecuelu ili je napuštaju.
Predstavnički dom, u kojem većinu imaju republikanci, glasao je sa 216 glasova protiv i 210 za odluku koju je predložio poslanik Gregori Miks iz savezne države Njujork, vodeći član Demokratske stranke u Odboru za spoljne poslove. Tom odlukom se tražilo povlačenje američkih oružanih snaga iz sukoba sa „bilo kojom organizacijom koju je predsjednik označio kao terorističku na zapadnoj hemisferi“, osim ako Kongres to izričito ne odobri.
Dom je takođe glasao sa 213 glasova protiv i 211 za odluku koju je predložio Džim Mekgavern iz Masačusetsa, vodeći demokrata u Odboru za pravila, a kojom bi se predsjedniku naložilo da povuče američke snage iz sukoba sa Venecuelom ili protiv nje, ukoliko nema saglasnost Kongresa.
Oba glasanja bila su gotovo u potpunosti podijeljena po stranačkoj liniji. Dva republikanca glasala su zajedno sa demokratama za prvu odluku, dok su trojica podržala drugu. Sa druge strane, dva demokrata bila su protiv prve odluke, a jedan protiv druge.
Američke snage su od početka septembra izvele više od dvadeset udara na brodove za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Tihom okeanu, pri čemu je poginulo više od osamdeset ljudi, dok Tramp pojačava vojni pritisak na vlasti venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Administracija Donalda Trampa razmatra različite mjere za suzbijanje onoga što tvrdi da je uloga Madura u snabdijevanju ilegalnim drogama. Predsjednik Venecuele odbacio je optužbe i poručio da nema nikakve veze sa nelegalnom trgovinom drogom.
Američki zakonodavci već dugo optužuju predsjednike iz obje stranke da pokušavaju da zaobiđu ustavnu odredbu prema kojoj Kongres, a ne predsjednik, mora da odobri sve vojne akcije, osim onih kratkotrajnog karaktera.
Članovi Kongresa su više puta pokušavali da primoraju Trampa da zatraži saglasnost za vojnu kampanju protiv Venecuele otkako je ona započela početkom septembra.
Ipak, svaki takav pokušaj je propao zbog protivljenja njegovih stranačkih kolega, koji imaju tijesnu većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu.
Govoreći protiv predloženih odluka, poslanik Brajan Mast iz Floride, predsjednik Odbora za spoljne poslove, rekao je da je riječ o pokušaju „da se predsjedniku Trampu onemogući da brani Sjedinjene Američke Države od označenih kartelskih terorista“.
Poslanik Tomas Mesi iz Kentakija, jedan od rijetkih republikanaca koji su podržali odluke, istakao je da ovlašćenje za objavu rata ne bi smjelo da bude u rukama jednog čovjeka.
„Ako predsjednik smatra da je vojna akcija protiv Venecuele opravdana i neophodna, treba da iznese razloge, a Kongres treba o tome da glasa“, rekao je Mesi u obraćanju Predstavničkom domu.
Prema zakonima Sjedinjenih Američkih Država, predsjednik ima pravo da započne vojnu akciju u trajanju do 60 dana, uz dodatnih 30 dana predviđenih za povlačenje snaga.
