Kategorija: Svijet

Ukrajinska vojska je objavila danas da je pogodila veliko rusko skladište oružja u Brjanskoj oblasti koje se nalazi na više od 110 kilometara od granice s Ukrajinom.

Rojters prenosi da je iz Generalštaba ukrajinske vojske saopšteno da je nakon napada uslijedilo 12 sekundarnih eksplozija i detonacija na tom području.

– Uništavanje skladišta municije vojske ruskih okupatora će se nastaviti kako bi se zaustavila oružana agresija Ruske Federacije na Ukrajinu – navedeno je u objavi Generalštaba u Kijevu na Telegramu.

Ruski nezavisni medij Meduza prenosi navode sajta RBC Ukrajina koji je, pozivajući se na izvore iz ukrajinskih oružanih snaga, objavio da je ovo bio prvi napad na teritoriju Rusije koji je izveden američkim balističkim raketama ATACMS.

Prema tom izvoru, napadnut je vojni objekat u blizini ruskog grada Karachev u Brjanskoj oblasti.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim se odobrava ažurirana nuklearna doktrina – Osnovi državne politike u sferi nuklearnog odvraćanja.

“U cilju unapređenja državne politike Ruske Federacije u oblasti nuklearnog odvraćanja, dekretom odobravam priložene Osnove državne politike Ruske Federacije u oblasti nuklearnog odvraćanja”, navodi se u dokumentu koji je Putin potpisao.

Uredba stupa na snagu danom potpisivanja, tačnije 19. novembra.

Osnovni princip doktrine – nuklearno oružje je ekstremna mjera za zaštitu suvereniteta zemlje.

Istovremeno, zbog pojave novih vojnih prijetnji i rizika, Rusija je imala potrebu da razjasni parametre koji dozvoljavaju korišćenje nuklearnog naoružanja.

Posebno je proširena kategorija država i vojnih saveza koji podliježu nuklearnom odvraćanju.

Dopunjen je spisak vojnih prijetnji koje zahtijevaju neutralizaciju ovakvih akcija.

Agresija bilo koje nenuklearne države, ali uz učešće ili podršku nuklearne zemlje, smatraće se zajedničkim napadom na Rusku Federaciju.

Osim toga, nuklearni odgovor Rusije moguć je u slučaju kritične prijetnje njenom suverenitetu, čak i konvencionalnim oružjem, u slučaju napada na Bjelorusiju kao članicu Unije, u slučaju masovnog lansiranja vojne letjelice, krstareće rakete, dronove, druge letjelice i njihov prelazak ruske granice.

Prethodna verzija ruske nuklearne doktrine odobrena je u junu 2020. Ona je zamijenila sličan dokument usvojen 10 godina ranije, prenosi Telegraf.

Ukrajinske snage napale su sinoć grad Karačev, koji se nalazi u Brjanskoj oblasti u Rusiji.

Kako javljaju ukrajinski mediji, pogođeno je raketno i artiljerijsko odjeljenje Ministarstva odbrane Rusije.

Ovaj napad dolazi u trenutku kada su SAD konačno dale Ukrajini zeleno svjetlo da koriste američke rakete ATACMS za napade na rusku teritoriju. Za sada niko nije naveo da li se Karačev gađan tim američkim oružjem.

Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio je medijima u Kijevu da je napad izveden, a tamošnji mediji navode i da se u Koračevu čuju eksplozije.

“Nastavićemo sa uništavanjem ruskih skladišta municije kako bi se zaustavila ruska agresija na Ukrajinu”, navodi se u saopštenju vojske, prenosi b.92.

Andrij Kovalenko, šef ukrajinskog centra za borbu protiv dezinformacija pri Savjetu za nacionalnu bezbjednost i odbranu, tvrdi da je cilj napada bio 67. arsenal ruske Glavne uprave za rakete i artiljeriju.

Taj zvaničnik je rekao da se u objektu nalazila artiljerijska municija, uključujući sjevernokorejsku municiju, KAB vođene bombe, protivavionske projektile i municiju za raketne bacače.

S druge strane, ruske vlasti prijavile da je na tu rusku teritoriju izvršen napad dronovima, tvrdeći da nije bilo štete ili žrtava.

“Ruska protivvazdušna odbrana je 19. novembra uništila 12 dronova iznad teritorije Brjanske oblasti”, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Kijev independent nije mogao da provjeri ove izvještaje, ali navodi da su stanovnici Karačeva prijavili eksplozije i detonacije, uključujući navodni napad na vojnu bazu, kako je objavljeno u lokalnim četovima i prenio je ruski medij Astra.

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je da će naredna dva meseca biti najopasnija u poslednjim decenijama.

On je na Fejsbuku napisao da aktuelni predsednik SAD Džozef Bajden, “koji je smenjen s vlasti, a čije sposobnosti mnogi dovode u pitanje”, može da donese odluke koje mogu da imaju katastrofalne posledicama po svet, preneo je MTI.

Sijarto je dodao da je izbor novoizabranog predsednika Donalda Trampa pružio Evropi šansu da obnovi mir na kontinentu, ali da postoji mnogo pro-ratnih političara s obe strane okeana koji se tome protive.

On je upozorio da bi raspoređivanje američkog oružja duboko unutar ruske teritorije moglo da dovede do izbijanja svetskog rata.

Svetski mediji, među kojima su Rojters i “Njujork tajms”, javili su u nedelju da je administracija odlazećeg predsednika SAD Džozefa Bajdena odobrila Ukrajini da koristi dalekometne krstareće rakete ATACMS za udare duboko na ruskoj teritoriji.

Rat u Ukrajini – 1.000. dan. Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj potvrdio je da je Ukrajina dobila dozvolu američkog predsjednika DŽozefa Bajdena da koristi rakete dugog dometa za napade duboko u Rusiji. Moskva je poručila da će, ukoliko Ukrajina to i učini, odgovor biti adekvatan i opipljiv.

Iako su, nakon pobjede republikanca Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama, koji se zalaže za brzo rješenje sukoba u Ukrajini, diplomatske aktivnosti bile usmjerene na pregovore o miru, odluke uoči 1000. dana rata udaljavaju moguće primirje.

Odlazeći američki predsjednik DŽozef Bajden jeste sjedio na samitu Grupe 20 u Rio de Žaneiru za stolom preko puta šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova, ali nije potvrdio da je odobrio Kijevu raketne udare duboko u teritoriju Rusije.

Ipak, potvrda je, nakon navoda medija, stigla od Visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borelja da su SAD odobrile udare.

Moskva je i ovog puta upozorila Kijev, da će, ako upotrebi rakete ATAKMS, dobiti adekvatan i opipljiv odgovor.

Svijet je podeljen u vezi sa Bajdenovom odlukom. Od podrške Ukrajini do upozorenja na eskalaciju sukoba, rat širih razmjera i čak mogući nuklearni sukob.

Ukrajina i Rusija upisuju 1.000 dana vojnog sukoba. Do ulaska Trampa u Belu kuću ostalo je dva mjeseca.

Bajden je dao “zeleno svjetlo”, rat se nastavlja.

Iako se ruski predsjednik Vladimir Putin nije zvanično oglašavao od kako je “Njujork tajms” objavio da je američki lider Džozef Bajden dao odobrenje Ukrajini da gađa teritoriju Rusije američkim raketama, njegovi nedavni potezi ukazuju na to da se on već spremao na ovaj scenario.

Uz to, izvjesno je da Putin čeka povratak Trampa u Bijelu kuću, koji bi mogao da ukine ovo odobrenje.

Vašington je ranije odbijao da dozvoli takve napade američkim raketama ATACMS zbog straha od eskalacije rata.

Zašto su SAD dozvolile Ukrajini da koristi rakete dugog dometa unutar Rusije?
Ukrajina koristi ATACMS da gađa ruske ciljeve na okupiranoj ukrajinskoj teritoriji više od godinu dana.

Američka municija i hardver već se koriste unutar Rusije, u pograničnom regionu Kursk, prema lokalnim izvještajima.

Ali SAD nikada nisu dozvolile Kijevu da koristi ATACMS unutar Rusije – do sada.

Ukrajina je tvrdila da je uskraćivanje raketa dugog dometa kao da se od nje traži da se bori sa jednom rukom vezanom iza leđa.

Promjena politike navodno dolazi kao odgovor na nedavni dolazak sjevernokorejskih trupa u Kursk, gdje Ukrajina kontroliše dio teritorije od avgusta.

Takođe, skori povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću izaziva strahove u vezi sa budućom američkom podrškom Ukrajini, a odlazeći predsjednik Bajden očigledno želi da učini sve što može da pomogne u ono malo vremena koje mu je preostalo na funkciji.

Šta je ATACMS?
Armijski taktički raketni sistem (ATACMS) je dalekometni, visokoprecizno vođeni balistički raketni sistem. Balistička raketa zemlja-zemlja može da pogodi ciljeve na udaljenosti do 300 km i njihov domet je ono što ih čini posebno važnim za Ukrajinu.

Ispaljuju se ili iz raketnog sistema za više lansiranja M270 (MLRS) ili iz raketnog sistema visoke pokretljivosti M142 na točkovima (HIMARS). Svaka raketa košta oko 1,5 miliona dolara.

Rusija je podnijela Međunarodnom sudu pravde materijale o ukrajinskom genocidu u Donbasu, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

“Ruska Federacija je podnijela Međunarodnom sudu pravde materijale o ukrajinskom genocidu u Donbasu”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

U saopštenju se navodi da je Rusija podnijela i dodatne tužbe protiv Kijeva u vezi sa drugim kršenjima Konvencije UN o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. “To su saučesništvo u genocidu, podstrekavanje na činjenje genocida i nepreduzimanje mjera za sprečavanje i kažnjavanje genocida”, navodi se u saopštenju.

U saopštenju se ističe da će Rusija nastaviti svoje napore da Kijev pozove na međunarodnu odgovornost za zločine nad narodom Donbasa, prenosi Srna.

Liban i Hezbolah su se usaglasili s američkim prijedlogom o prekidu vatre s Izraelom uz neke komentare o sadržaju, rekao je visoki libanski zvaničnik Reutersu.

On je opisao ove napore kao najozbiljnije do sada u cilju okončanja ovih borbi.

Ali Hassan Khalil, pomoćnik predsjednika parlamenta Nabiha Berija je rekao kako je Liban u ponedjeljak dostavio pisani odgovor američkom ambasadoru u Libanu, a predstavnik Bijele kuće Amos Hochstein putuje u Bejrut na nastavak razgovora, prenosi Klix.

Iz Izraela nije bilo komentara.

Hezbolah je podržao dugogodišnjeg saveznika Berija da pregovara o prekidu vatre.

“Liban je iznio svoje komentare na novine u pozitivnoj atmosferi”, rekao je Khalil, odbivši dati više detalja te je dodao: “Svi komentari koje smo dali potvrđuju precizno poštovanje Rezolucije 1701 (UN) sa svim njenim odredbama”.

IDF mjesecima izvodi vazdušne napade na Hezbolahove ciljeve u južnom Libanu, s ciljem neutralizacije kapaciteta ove grupe. Mete izraelskih napada su i u Bejrutu.

Izrael kaže da napada Hezbolah kako bi mogao vratiti svoje raseljene građane na sjever zemlje. Hezbolah je obećao da će nastaviti sa napadima dok Izrael ne postigne sporazum o prekidu vatre sa Hamasom, njegovim saveznikom u Gazi.

Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas da Njemačka neće slati Ukrajini krstareće rakete dugog dometa “taurus” jer bi to, kako je naveo, značilo direktno uključivanje Njemačke u rat.

Šolc je na taj način odgovorio na pitanje novinara da prokomentariše pisanje medija da su SAD odobrile isporuku raketa dugog dometa Ukrajini za napade u dubini teritorije Rusije.

Njemački kancelar je ukazao da bi korišćenje njemačkih raketa “taurus” u ratu između Ukrajine i Rusije značilo da Njemačka prihvata zajedničku odgovornost za kontrolu meta, čime bi, de fakto, postala strana u ratu, prenosi b92.

“To je nešto što ne mogu i ne želim da uradim”, naveo je Šolc, ističući da je Njemačka i do sada zabranjivala Ukrajini da njemačkim oružjem koje joj je do sada isporučeno gađa ciljeve na dubini ruske teritorije”.

Svjetski mediji, među kojima Rojters i “Njujork tajms”, javili su u nedjelju da je administracija odlazećeg predsjednika SAD Džozefa Bajdena odobrila Ukrajini da koristi dalekometne krstareće rakete ATACMS za udare duboko na ruskoj teritoriji.

U međuvremenu je tu informaciju večeras potvrdio visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj, dok iz Vašingtona još uvijek nema zvanične potvrde.

​Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena donijela “dobru odluku” time što je dozvolila Ukrajini da koristi američko naoružanje za napade unutar Rusije.

Na marginama samita G20 u Rio de Žaneiru, Makron je rekao da je odluka Bajdenove administracije donesena zbog angažovanja sjevernokorejskih vojnika u Ukrajini, dodajući da je to bila “eskalatorna” odluka Rusije, prenosi Tanjug.

Kako su mediji objavili u nedjelju, Bajden je dao dozvolu Kijevu da gađa teritoriju Rusije američkim raketama dugog dometa.