VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zaharova pozvala Evropu da se urazumi – u suprotnom će ostati i bez praznika

    Zaharova pozvala Evropu da se urazumi – u suprotnom će ostati i bez praznika

    Zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova pozvala je Evropu da se urazumi i prestane da “sama sebe uništava”, upozorivši da bi, usljed “bezumne podrške Kijevu i odustajanja od kupovine ruskih energenata”, Evropljani mogli da ostanu čak i bez praznika.

    Komentarišući izvještaje o tome da su, zbog političke odluke Brisela i niza evropskih prestonica da se odreknu ruskih energenata i pređu na režim stroge štednje, otkazane praznične manifestacije i tradicionalna praznična rasveta, Zaharova je navela da je u Berlinu “pod znakom pitanja bilo novogodišnje slavlje kod Brandenburške kapije – događaj na otvorenom sa živom muzikom i vatrometom, na koji su dolazili ljudi iz cijele Evrope”.

    – Takođe je objavljeno da se, prvi put u posljednjih nekoliko decenija, zbog mjera štednje koje su donijeli berlinski zakonodavci, u potpunosti odustalo od božićne rasvete na bulevaru Kurfirstendam, jednoj od najvećih ulica u Berlinu – dodala je ona.

    Da li su Nijemci prije samo nekoliko godina mogli da zamisle da će bezumna politika briselskog EU aparata i vodećih evropskih prestonica, usmjerena na podršku kijevskom režimu i odustajanju od pouzdanih ruskih energenata, dovesti decembarske praznike na ivicu kraha? – napisala je Zaharova na svom Telegram kanalu.

    Istovremeno, Zaharova je istakla da će se praznici ipak održati isključivo zahvaljujući želji i zajedničkim naporima običnih građana i odgovorne poslovne zajednice, jer bi u suprotnom “njemačka prestonica krajem decembra morala da bude u potpunom mraku”.

    – Za proslavu kod Brandenburške kapije zajedničkim snagama pronađen je i plaćen novi izvođač radova, a za sijalice na Kurfirstendamu novac su prikupljali čak i penzioneri. Za sada izgleda da se skupilo dovoljno – Božić će se proslaviti – dodala je Zaharova. To što je za Božić ipak bilo dovoljno – uliva nadu. Daj Bože da se urazume i prestanu sami sebe da uništavaju – zaključila je ruska diplomata.

  • Makron želi dijalog sa Putinom

    Јelisejska palata će u narednim danima razmotriti mogućnost održavanja pregovora između predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika Francuske Emanuela Makrona, prenijela je agencija France-Presse, pozivajući se na administraciju francuskog lidera.

    – To što u Kremlju javno podržavaju takav korak je pozitivno. U narednim danima ćemo se opredijeliti za optimalan način održavanja pregovora – naveo je predstavnik Јelisejske palate, prenosi agencija.

    Ranije je predsjednik Francuske Emanuel Makron, nakon samita Evropske unije u Briselu, izjavio da je Evropi došlo vrijeme da obnovi dijalog sa Rusijom. On je naglasio da sadašnji format pregovora o Ukrajini, u kojem američki pregovarači razgovaraju sa Rusijom bez učešća Evrope, “nije optimalan”.

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov je 19. decembra, na konferenciji za novinare nakon razgovora sa šefom egipatske diplomatije Badrom Abdel Atijem, komentarišući Makronove izjave, poručio da je Rusija uvijek otvorena za dijalog.

    On je podsjetio da je ruski predsjednik više puta isticao da je spreman za kontakte, “ali uz razumijevanje da će s druge strane biti pristojni ljudi sa bar elementarnim pravilima ponašanja”.

  • Zelenski: Povući ćemo se, ali samo pod jednim uslovom

    Zelenski: Povući ćemo se, ali samo pod jednim uslovom

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da će ukrajinske oružane snage napustiti Donbas samo pod jedim uslovom.

    Zelenski je naveo da je povlačenje iz Donbasa moguće samo ako Rusija preduzme slične akcije.

    “Ako želite da povučete trupe negde, uvek preduzimate iste, ogledalne korake. Ako se mi povučemo 5 km, oni se povuku 5 km. Mi se povuku 10 km, a oni se povuku 10 km. A onda postoji ova (demilitarizovana) zona. Mogla bi se nazvati slobodnom ekonomskom zonom ili nečim drugim, ako nudi odgovarajuće preferencije. Ali još uvek moramo da doživimo sve to”, rekao je Zelenski.Po njegovom mišljenju, najpoštenija opcija je “da ostanemo tamo gde stojimo”, jer to podrazumeva manje kompromisa za svaku stranu. “U slučaju da se bude razgovaralo o slobodnoj ekonomskoj zoni”, primetio je Zelenski, “partneri Kijeva su upozoreni da ukrajinski narod mora imati reč o tom pitanju.”

    Podsetimo, u prvoj polovini decembra, Zelenski je dozvolio održavanje referenduma o povlačenju trupa iz dela Donbasa koji kontroliše Kijev. Ukrajinski poslanici koje je intervjuisao Politiko izrazili su sumnju da će ukrajinski parlament odobriti predlog o povlačenju trupa.

    Kremlj nije isključio mogućnost povlačenja i ukrajinskih i ruskih trupa iz Donbasa.

    “Ali ruska Nacionalna garda će biti tamo, naša policija će biti tamo, sve što je potrebno za održavanje reda i organizovanje života biće tamo”, objasnio je pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov. On je naglasio da se prekid vatre može postići tek nakon povlačenja ukrajinskih oružanih snaga iz Donbasa i da će region pre ili kasnije doći pod punu rusku kontrolu.

  • Uspjeh Stevandića u Francuskoj: Proglašen za ličnost nedjelje zbog nastojanja da pomiri Pariz sa Banjalukom

    Uspjeh Stevandića u Francuskoj: Proglašen za ličnost nedjelje zbog nastojanja da pomiri Pariz sa Banjalukom

    Francuski medij “Valer aktuel” proglasio je predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske i lidera Ujedinjene Srpske dr Nenada Stevandića za ličnost nedjelje!

    Bez sumnje, ovaj veliki spoljnopolitički uspjeh Stevandić je ostvario zbog nastojanja da popravi narušene političke odnose Pariza i Banjaluke te zbog mijenjanja negativne slike o Srbima u Evropi. Ovako nešto je u bliskoj prošlosti bilo nezamislivo zbog negativnih stereotipa o Srbima i Republici Srpskoj u zapadnim medijima i javnosti.

    Upravo pomirenje Srba i Francuza je ovaj francuski medij istakao u naslov.

    „Biće potrebno još mnogo malih koraka, poput ovoga koji sam upravo načinio, da bi se napravio veliki korak“, citiraju izjavu Stevandića, kao i njegovu opasku da takva politika ima podršku Donalda Trampa.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske boravio je u Parizu prošle sedmice, gdje je, kako se navodi, naišao na odgovorne aktere francuske politike u regionu Balkana, koji je i dalje eksplozivna zona za Zapad, trideset godina nakon Dejtonskih sporazuma koji su okončali rat.

    Nagovještaj promjene kursa, u koji ovaj ORL specijalista, oženjen kardiološkinjom i lider male centrističke stranke koja učestvuje u koalicionoj vlasti sa političkim snagama Milorada Dodika, bivšeg predsjednika Republike Srpske, želi da vjeruje, vidi se kao mogući početak zaokreta u politici Zapada, navodi se u tekstu „Valera“.

    Podsjećamo, Stevandić se prilikom višednevne službene posjete Francuskoj, između ostalog, sastao i sa senatorima zaduženim za odnose prema Zapadnom Balkanu. Iste sedmice u Parizu je boravio i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je razgovarao sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, što uspjeh Stevandića, u vidu ličnosti sedmice, činu još značajnijim.

     

  • Tramp “kopa grob” za Madura

    Tramp “kopa grob” za Madura

    Američki predsjednik Donald Tramp ima za cilj da izoluje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i primora ga da popusti, dok se njegovi saveznici u Moskvi, Pekingu i Havani suočavaju sa pritiskom da se distanciraju od njega.

    Uprkos zrnastom snimku, bilo je jasno da se američki marinci spuštaju konopcem iz helikoptera “Crni jastreb” na palubu tankera za naftu kod obale Venecuele. Zaplijena jednog od sankcionisanih brodova koji su ilegalno prevozili sirovu naftu bila je uvod u drugi čin kampanje Donalda Trampa za svrgavanje Nikolasa Madura, piše The “Telegraph”.

    Za nekoliko dana, američki predsjednik Donald Tramp je objavio potpunu pomorsku blokadu sa ciljem da prekine ekonomsku vezu venecuelanskog predsjednika.

    “Venecuela je potpuno okružena najvećom armadom ikada okupljenom u istoriji Južne Amerike. Ona će samo rasti, a šok za njih će biti neviđen”, rekao je Tramp u utorak.

    Stručnjaci ovaj potez vide kao kreativni proračun da se “izgladnjuje” Madurova vlada, čiji opstanak zavisi od prodaje sirove nafte u inostranstvu, dok se istovremeno primoravaju njegovi saveznici u Moskvi i Pekingu da ga napuste.

    “Bijela kuća je posvećena naporima protiv režima i uklanjanju Madura”, rekao je izvor blizak administraciji.

    To je plan koji stoji iza Trampove blokade i kampanje za koju Bijela kuća očekuje da će lišiti Venecuelu globalnog uticaja.

    Maduro se oslanjao na izvoz venecuelanskih naftnih rezervi kako bi zemlja opstala.

    Venecuela ima više sirove nafte ispod svojih škriljaca nego Saudijska Arabija, Rusija ili SAD, a taj resurs, nazvan “tečno zlato”, čini oko 88 procenata od 24 milijarde dolara venecuelanskog izvoza. Tramp pokušava da to zaustavi od 2019. godine.

    Izolacija režima
    Tokom svog prvog mandata, sankcionisao je venecuelansku državnu naftnu kompaniju PDVSA i prijetio sekundarnim sankcijama protiv svih koji posluju sa njom. Madurova vlada se okrenula tajnoj floti zastarjelih tankera kako bi izbjegla sankcije i nastavila da isporučuje naftu kupcima u Kini, Rusiji i na Kubi.

    “Ono što rade je u suštini pokušaj da presjeku svaki preostali izvor prihoda vladi kako bi je poljuljali i primorali da promjeni režim”, rekao je o Trampovoj taktici Kristofer Sabatini, viši istraživački saradnik za Latinsku Ameriku u Čatam Hausu.

    Sprečavanjem prihoda od nafte, žele da izoluju Madura i izazovu novi nivo nestabilnosti, do tačke u kojoj će biti primoran da podnese ostavku ili da izazove pobunu svojih nezadovoljnih saveznika.

    Odnosi između Vašingtona i Karakasa su na najnižoj tački. SAD i mnogi njihovi saveznici smatraju Madura diktatorom. Ipak, zahvaljujući izvozu nafte iz Venecuele, Maduro je izgradio mrežu lojalnih vojnih zapovednika i međunarodnih saveznika koji ga drže na vlasti.

    Najveći kupac je Kina, koja otpada na oko 80 odsto izvoza. Peking dobija ovu naftu ne kao komercijalni uvoz, već kao otplatu duga za procjenjenih 60 milijardi dolara kredita koje su uložili u venecuelanske naftne projekte.

    Ako se nafta više ne može isporučivati, Maduro prestaje da bude koristan za Kinu i postaje pravni teret, jer Peking traži otplatu duga.

    “Moglo bi doći do tačke u kojoj Kina kaže: Bolje je da se riješimo ove glavobolje i da se riješimo Madura nego da nastavimo bilo kakvu aktivnu podršku”, napominju stručnjaci.

    Peking je ranije pokazao malo saosjećanja u sličnim situacijama. U Africi i Centralnoj Aziji se više puta distancirao od lidera koje više ne smatra pouzdanim partnerima. Za Trampa, blokada je još jedan korak u planu koji su insajderi nazvali “Donroova doktrina”, usmjeren na eliminisanje kineskog uticaja.

    Havana, koja se dugo oslanjala na subvencionisanu venecuelansku naftu, takođe je na meti. Stručnjaci upozoravaju da će blokada biti “katastrofalna za Kubu”, istorijskog neprijatelja SAD, i procjenjuju da će izvoz dramatično pasti.

    “Oni pokušavaju da izgladne vladu, a time zapravo izgladnjuju i narod”, rekli su za “The Telegraph”.

    Rusija je takođe bila ključni pokretač projekata vezanih za naftu za Venecuelu u sjenci. Dok lider Vladimir Putin pokušava da se dodvori Trampu od povratka u Ovalni kabinet, mogao bi da preusmjeri flote tankera, dodatno izolujući Madura.

    Znaci promjene stava Moskve su već vidljivi. Izvještaji krajem novembra sugerisali su da je Rusija počela evakuaciju svojih građana iz regiona.

    Priprema za rat?
    Formiranje armade, najvećeg američkog vojnog prisustva u regionu u posljednjih nekoliko decenija, počelo je nizom udara na brodove za koje je Trampova administracija tvrdila da prevoze ilegalne narkotike u SAD. Mjesecima su američke snage izvodile smrtonosne udare na mala plovila koja su plovila međunarodnim vodama.

    Ovo je navelo mnoge Venecuelance, a i mnoge Amerikance, da povjeruju da se Tramp sprema za rat, što ni sam nije isključio. Blokada, sugerišu izvori, jedna je od blažih vojnih eskalacija o kojima je predsjednik pregovarao sa svojim kabinetom posljednjih nedjelja.

    Visoki vojni zvaničnici su navodno predstavili američkom predsjedniku opcije za vojnu intervenciju u regionu, uključujući kopnene udare. Druge opcije koje Pentagon navodno razmatra uključuju direktne napade na Madurovo lično obezbjeđenje ili operacije zauzimanja naftnih polja zemlje.

    Takođe se nadaju da će same kartele, za koje vojni zvaničnici kažu da su umiješani u šverc fentanila u Sjedinjene Države, okrenuti protiv njihovih vođa tako što će ugušiti način njihovog finansiranja. Za oružane snage Venecuele, prihodi od nafte su lijepak koji drži sistem na okupu. Generali kontrolišu luke, carinu i distribuciju goriva, što vojsku čini glavnim stubom Madurove moći.

    Ista taktika važi i za Madurove navodne veze sa organizovanim kriminalom. Oni se oslanjaju na pristup lukama za pranje novca, a sve to se održava novcem generisanim od prodaje nafte. Tramp se navodno protivi idejama koje bi mogle da dovedu američke vojnike u opasnost ili da se pretvore u neuspjeh.

    “Ova administracija je pokazala da je spremna da upotrebi vojnu silu, ponekad i ishitreno. Svakako je moguće da bi pokrenuli vazdušni napad. Međutim, pokretanje rata protiv Venecuele teško da bi predsjedniku donijelo Nobelovu nagradu za mir”, kažu stručnjaci za “The Telegraph”.

    Ako se protok nafte nastavi, Maduro će ostati na vlasti. Ako se zaustavi, Kina može odlučiti da dug nije vrijedan naplate, a Madurovi finansijski osiromašeni poručnici mogu se okrenuti protiv njega. Vašington računa na činjenicu da režimi ne padaju kada su napadnuti, već kada su napušteni, piše “The Telegraph”, a prenosi “b92”.

  • Zelenski: Rusa je sve više i više, sve je teže

    Zelenski: Rusa je sve više i više, sve je teže

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je izjavio da je situacija na frontu teška i komplikovana i da se povećava broj ruskih snaga.

    “Rusa je sve više i više, sve je teže. Stigao sam u Kupjansk, situacija je bila zaista teška. Linija fronta je bila veoma blizu. Međutim, naše oružane snage kontrolišu Kupjansk”, rekao je Zelenski za Poljski radio, komentarišući nedavnu posjetu Kupjansku, koji je strateška meta ruske vojske.

    Zelenski je takođe priznao da ruske trupe “vrše pritisak”.

    “Oni svakako mogu da unište jedno selo, drugo. Mogu da uđu tamo. Učinićemo sve da spasemo živote naših vojnika, jer iznad svega moramo imati oružanu silu. To ne znači da smo spremni da se predamo”, rekao je.

    Prema njegovim riječima, Ukrajina ima problema sa dostupnošću određenih vrsta raketa, posebno protivvazdušnih raketa, “iz različitih razloga, uključujući kašnjenja u isporuci”.

    On je pomenuo probleme u Ukrajini sa energetskim resursima i transferom sistema protivvazdušne odbrane i naglasio da “to nije optužba protiv naših partnera”.

    Zelenski je 12. septembra posjetio Kupjanski pravac, gdje se vode borbe i zahvalio ukrajinskim jedinicama na rezultatima na frontu, prenosi “b92”.

  • Amerika izvela masovne udare

    Amerika izvela masovne udare

    Sjedinjene Američke Države su objavile da je njihova vojska izvela “masovni udar” na mete povezane sa terorističkom organizacijom Islamska država (ID) u Siriji, kao odgovor na smrtonosni napad na američke snage koje su tamo stacionirane.

    Vašington je saopštio da je cilj operacije bio da se oslabi sposobnost ID da izvodi dalje akcije i spriječe dalji napadi na američko osoblje.

    Američki ministar odbrane Pit Hegset rekao je da je cilj operacije, pod kodnim nazivom “Udar oko sokolovo”, bio eliminisanje “boraca, infrastrukture i lokacija sa oružjem” Islamske države.

    On je naveo da je to bio direktan odgovor na napad na američke snage koji se dogodio 13. decembra u Palmiri, u Siriji.

    Dodao je da su mete izabrane da bi se pogodila ključna sredstva grupe, uključujući operativne kapacitete i logističku podršku.

    “Ovo nije objava rata – to je objava osvete”, naglasio je Hegset.

    Američka vojska je koristila avione A-10, F-16, helikoptere Apač i HIMARS, dok su jordanski F-16 takođe pružili podršku, rekao je zvaničnik Pentagona za “NBC news”.

    Očekuje se da će udari trajati nekoliko nedjelja ili do mjesec dana, prema riječima dva zvaničnika, navodi američka televizija.

    Američki predsjednik Donald Tramp objavio je ranije da će Sjedinjene Američke Države uzvratiti na napade ID-a u Siriji, koji su rezultirali smrću američkih građana, prenosi “b92”.

  • Orban: Postepeno uvlačenje u rat – dobro poznata evropska priča

    Orban: Postepeno uvlačenje u rat – dobro poznata evropska priča

    Premijer Mađarske Viktor Orban podržao je izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina da je nedopustivo kako EU postupa sa zamrznutom ruskom imovinom i taj postupak Unije uporedio je da Trećim rajhom.

    – Korišćenje zamrznute ruske imovine? Ta ideja je odavno zastarjela. Zajednički budžet EU za Ukrajinu? Dotacije pod maskom zajmova samo potpiruju sukob – napisao je Orban na društvenoj mreži Iks.

    On je naveo da ne želi da buduće mađarske generacije plaćaju cijenu rata, upoređujući odluku lidera EU da uzmu kredit za Ukrajinu i otplatu planiraju preko ruskih reparacija sa Trećim rajhom.

    – Kada su Nijemci započeli Drugi svjetski rat, govorili su “pobijedićemo, a troškove rata ćemo pokriti ne preko reparacija, već preko pljenidbe” – konstatovao je Orban.

    Prema njegovim riječima, nacistička Njemačka je takođe finansirala rat kreditima i računala da će ih otplaćivati na račun imovine i profita ostvarenog poslije pobjede, a Evropa se sada nalazi na istom tom putu.

    Orban je ranije rekao da niko nema namjeru da vrati vojni kredit i zato će osnovni dug i kamate vraćati djeca i unuci onih koji su kredit odobrili.

  • Pokrenut postupak za oduzimanje američkog državljanstva Kemalu Mrndžiću

    Pokrenut postupak za oduzimanje američkog državljanstva Kemalu Mrndžiću

    Ministarstvo pravde SAD pokrenulo je postupak protiv Kemala Mrndžića iz BiH, osuđenom za ratne zločine nad srpskim zatvorenicima u logoru Čelebići, s ciljem oduzimanja američkog državljanstva.

    U saopštenju Ministarstva se navodi da Mrndžić tokom procesa imigracije u SAD nije otkrio da je služio kao čuvar u ozloglašenom logoru Čelebići, gdje su počinjeni zločini.

    – On nije otkrio imigracionim vlastima prirodu i vrijeme svoje vojne službe niti da je maltretirao srpske zatvorenike kao zatvorski čuvar – saopštilo je Ministarstvo pravde.

    Zvaničnik Ministarstva pravde Bret Šumate rekao je da administracija američkog predsjednika Donalda Trampa neće dozvoliti ljudima koji progone druge da koriste beneficije izbjeglice u SAD.

    Pomoćnik državnog tužioca dodao je da sudski slučaj pokazuje značaj koje vlasti SAD pridaju integritetu svog procesa naturalizacije.

    Haški tribunal utvrdio je ranije da su ljudi zatvoreni u logoru tokom rata u BiH ubijani, mučeni, seksualno zlostavljani, pretučeni i podvrgnuti okrutnom i neljudskom postupanju.

    Kemal Mrndžić osuđen je u Bostonu u Sjedinjenim Američkim Državama za prikrivanje učešća u progonu srpskih zarobljenika u logoru Čelebići kod Konjica, kao i za lažne tvrdnje kako bi postao državljanin SAD.

    Vršilac dužnosti američkog tužioca DŽošua Levi rekao je tada da je srceparajuće svjedočenje preživjelih iz Čelebića podsjetilo da ih fizički i psihički bol koje su im nanijeli Kemal Mrndžić i njegove kolege stražari u tom zloglasnom logoru i dalje progone, 30 godina kasnije.

    Levi je naveo da je Mrndžić decenijama prikrivao svoje zločine, ali je ozbiljno potcijenio hrabrost žrtava i posvećenost organa za provođenje zakona da pronađu i procesuiraju one koji su učestvovali u ratnom progonu.

    Prema Kancelariji državnog tužioca, Mrndžić je bio nadzornik stražara u logoru Čelebići.

    Pet preživjelih logoraša, kako se navodi, svjedočilo je i ispričalo o užasnim uslovima u logoru 1992. godine, kada je Mrndžić tamo bio nadzornik. Dodaje se da su preživjeli svjedočili o svom zatočenju u tunelu bez svjetla, bez vazduha, mjesecima zaredom, o skorom gušenju nakon što su satima bili zatvoreni u šahtovima, te o svakodnevnim i noćnim premlaćivanjima koje su stražari u logoru vršili – bejzbol palicama, drvenim motikama i kundacima pušaka.

    Preživjeli su svjedočili o ubistvima, paljenju jezika jednom zatočeniku zagrijanom oštricom noža, omotavanju drugog zatočenika dugim fitiljem, a zatim paljenju vatre, seksualnom zlostavljanju i drugim mučnim radnjama počinjenim tokom višemjesečnog perioda.

    Јedan preživjeli ispričao je o premlaćivanju do smrti 70-godišnjeg zatočenika, kojem su stražari zakačili vojnu značku na čelo još dok je umirao, navedeno je u saopštenju.

    Takođe su svjedočili o izgladnjivanju i uskraćivanju najosnovnijih potreba, uključujući spavanje na betonskom podu mjesecima zaredom, dok su ih hranili samo kriškom hljeba dnevno.

    Mrndžić je, kako je navedeno, naknadno smislio plan da napusti BiH tako što će preći preko granice u Hrvatsku i prijaviti se kao izbjeglica u SAD koristeći izmišljenu priču.

    On je primljen u SAD kao izbjeglica 1999. i postao je njihov državljanin 2009. godine. U svom zahtjevu za izbjeglištvo i intervjuu, lažno je tvrdio da je pobjegao iz svog doma nakon što su ga srpske snage zarobile, ispitivale i zlostavljale, te da se nije mogao vratiti kući zbog straha od budućeg progona.

    Kako je vlada tvrdila na suđenju, Mrndžić je iskoristio vlastito iskustvo kao progonitelja da iznese lažnu priču da je bio proganjan.

    Mrndžić je u januaru 2025. godine u SAD osuđen na više od pet godina zatvora.

    Za zločine počinjene u logoru Čelebići, Tribunal u Hagu osudio je Esada Landžu, jednog od čuvara u logoru, na 15 godina zatvora, zamjenika upravnika a kasnije i upravnika logora Hazima Delića na 18 godina zatvora, te upravnika logora Zdravka Mucića na devet godina zatvora.

    Za zločine u logoru Čelebići, Sud BiH je osudio Esu Macića na 13 godina zatvora.

  • Američke vlasti objavile hiljade dokumenata o DŽefriju Epstinu

    Američke vlasti objavile hiljade dokumenata o DŽefriju Epstinu

    Ministarstvo pravde SAD otkrilo je hiljade dokumenata iz dosijea DŽefrija Epštajna, prve koji su izašli na vidjelo u skladu sa novim zakonom koji je potpisao predsjednik Donald Tramp, a kojim se nalaže njihovo objavljivanje.

    Predsjednik SAD Donald Tramp 20. novembra potpisao je zakon kojim se nalaže američkom Ministarstvu pravde da objavi dosijee iz istrage o osuđenom seksualnom prestupniku DŽefriju Epstinu.

    Dokumenti o Epstinu objavljeni su na veb-stranici američkog Ministarstva pravde.

    Ranije danas, zamjenik državnog tužioca Tod Blanš rekao je da će objavljivanje obuhvatiti “nekoliko stotina hiljada” dosijea i da će još njih biti otkriveno u narednim nedkeljama.

    Zakon o transparentnosti Epstinovih dosijea zahtijevao je od američkog Ministarstva pravde SAD da objavi sve dosijee koje posjeduje do 19. decembra, sa malim izuzecima za lične podatke preživelih i druge kategorije informacija.

    Demokrate su rekle da ispituju pravne opcije kako bi primorale ministarstvo da objavi kompletne dosijee.

    Odbor za nadzor Kongresa SAD, koji je samostalno istraživao slučaj Epstina, već je objavio hiljade dokumenata iz Ministarstva pravde i milijarderovog nasljedstva, navodi En-Bi-Si.