VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Tramp poziva Bajdena na debatu: Bilo kad, bilo gdje

    Tramp poziva Bajdena na debatu: Bilo kad, bilo gdje

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp izazvao je aktuelnog predsjednika SAD DŽozefa Bajdena na TV debatu, “bilo kad, bilo gdje”.

    Najvjerovatniji republikanski kandidat za predsjedničku nominaciju je dodao da poziva Bajdena, naizglednijeg rivala iz redova demokrata na izborima u novembru 2024. godine, na debatu, bilo kada, bilo gdje, na bilo kom mestu, prenosi Bi-Bi-Si.

    Trampov poziv uslijedio je nekoliko sati nakon što je njegova posljednja rivalka Niki Hejli odustala od trke za republikanskog kandidata za Bijelu kuću.

    • Važno je, za dobro naše zemlje, da DŽo Bajden i ja raspravljamo o pitanjima koja su od tolikog značaja za Ameriku i američki narod – napisao je Tramp na svojoj mreži “Truth Social”.

    Iz Bajdenovog izbornog štaba nisu rekli da li će on učestvovati u debati sa Trampom, ali su predložili da republikanski kandidat, “ako toliko očajnički želi da vidi predsjednika Bajdena u udarnom terminu, ne mora da čeka” i da može da pogleda večerašnje predsjednikovo obraćanje Kongresu o stanju nacije.

    Tramp je bio žestoko kritikovan nakon što je odbio da učestvuje u TV debatama sa svojim republikanskim rivalima za nominaciju ove stranke za Bijelu kuću tokom ovog izbornog ciklusa, navodi Bi-Bi-Si.

    Bajden i Tramp ostvarili su očekivane pobjede na stranačkim izborima u super utorak i skoro je izjvesno da će njih dvojica, kao i prije četiri godine, ponovo odmjeriti snage u borbi za mjesto u Bijeloj kući.

  • Naređen najviši stepen borbene gotovosti

    Naređen najviši stepen borbene gotovosti

    Lider Severne Koreje, Kim Džong-un, naredio je tokom inspekcije velike vojne baze na uvođenje najvišeg stepena borbene gotovosti severnokorejskih trupa.

    On je zatražio od vojske da bude spremna za rat, prenela je danas državna novinska agencija KCNA.

    Lider Severne Koreje, Kim Džong-un, naredio je tokom inspekcije velike vojne baze na zapadu zemlje uvođenje najvišeg stepena borbene gotovosti severnokorejskih trupa i zatražio od vojske da bude spremna za rat, prenela je danas državna novinska agencija KCNA.

    Kimov obilazak vojne baze, čija lokacija nije obelodanjena, upriličeno je neposredno nakon početka redovnih godišnjih, kombinovanih vojnih vežbi američkih i južnokorejskih snaga, prenosi Rojters.

    U ovogodišnjim združenim američko-južnokorejski vojnim manevrima koji su započeti u ponedeljak na jugu Južne Koreje angažovano je dvostruko više snaga u odnosu na prošlogodišnje vežbe.

    Kim je rekao da severnokorejska vojska mora “dinamično da sprovede nove, intenzivirane ratne pripreme u skladu sa zahtevima aktuelne situacije”, prenela je agencija KCNA.

    “Naša vojska bi trebalo stalno da intenzivira vežbe koje oponašaju ratno stanje i da brzo unapređuje svoje borbene sposobnosti do savršene spremnosti za stvarni rat”, rekao je Kim.

    Severnokorejski lider nije pomenuo vežbe američke i južnokorejske vojske, ali je nadgedao svoje trupe koje su izvodile manevre u uslovima simulacije stvarnog ratnog stanja, prenela je severnokorejska novinska agencija.

  • Putin: Srbi su posebni i najpouzdaniji saveznici

    Putin: Srbi su posebni i najpouzdaniji saveznici

    Ruski predsednik Vladimir Putin je rekao je da su odnosi Ruske Federacije i Srbije posebne prirode i da su Srbi “vekovima najpouzdaniji saveznici Rusije”.

    “Odnosi Rusije i Srbije su posebne prirode, istorijski duboki, o tome uvek govorim sa posebnom toplinom, jer vekovima, želim da istaknem, Srbi su najpouzdaniji saveznici Rusije, znamo, pamtimo i cenimo to“, rekao je Putin na sastanku sa učesnicima Svetskog festivala mladih, prenose RIA Novosti.

    Svetski festival mladih održava se od 1. do 7. marta u mestu Sirijus, na ruskoj crnomorskoj obali kraj Sočija, koje ima status federalne teritorije.

    Teritorija je formirana na bazi dečjeg Obrazovnog centra “Sirijus”, smeštenog u Olimpijskom parku u Sočiju.

  • MMF: Kašnjenje u dekarbonizaciji ekonomije imaće posljedice

    MMF: Kašnjenje u dekarbonizaciji ekonomije imaće posljedice

    U interesu je zemalja u evropskom susjedstvu da što prije dekarbonizuju svoje ekonomije, jer će u suprotnom biti u nepovoljnom položaju u odnosu na EU, koja je njihov najvažniji ekonomski partner.

    Ovo je jedan do zaključaka istraživanja koje su sproveli eksperti Međunarodnog monetarnog fonda, a koje je predstavljeno juče u online formatu. U dokumentu je naglašeno da zemlje u evropskom susjedstvu, među kojima je i zapadni Balkan, mogu odgađati dekarbonizaciju, ali da bi to moglo stvoriti velike izazove za njihove ekonomije.

    “Rano usvajanje sveobuhvatne strategije dekarbonizacije, kao što je uvođenje poreza na ugljenik u cijeloj ekonomiji, bilo bi od veće koristi za ove zemlje nego odlaganje za kasnije. S obzirom na njihovu geografsku blizinu EU, jake trgovinske veze, indirektni efekat kroz prelijevanje pooštravanja klimatskih politika u EU, kao i činjenicu da je većina zemalja na putu pristupanja EU, što bi, između ostalog, zahtijevalo usklađivanje sa standardima EU o emisijama, bilo bi u interesu tih zemalja da idu u korak sa tempom smanjivanja emisija u EU”, piše u tekstu.

    Jedna od mjera, kako je istaknuto, koju EU sprovodi kako bi smanjila emisije je naplaćivanje ispuštanja karbona u atmosferu, što bi, kako je naglašeno, moglo pogoditi slabe ekonomije u evropskom susjedstvu, posebno mala i srednja preduzeća.

    “Takve firme bi mogle biti neproporcionalno pogođene oporezivanjem karbona, prvenstveno zato što troše veći dio svojih troškova na energiju. Nasuprot tome, veće firme mogu imati koristi od efekta obima na potrošnju energije. Naša analiza otkriva da je povećanje broja zaposlenih povezano sa manjom zavisnošću od energije od jedan odsto ukupnih troškova. Ovaj nalaz ima značajne implikacije za kompenzaciju efekata politike cijene na karbon, budući da je do 99 procenata svih preduzeća u regionu klasifikovano kao mala ili srednja. Ako bi se uvelo oporezivanje ugljenika, manje firme bi bile neproporcionalno pogođene, sa potencijalnim gubitkom radnih mjesta”, istaknuto je.

    Ipak, uz adekvatne mjere i rano prilagođavanje, moguće je iskoristiti šansu i olakšati ekonomski razvoj ovih ekonomija. Poseban izazov, kako je naglašeno, jeste činjenica da su sve ove zemlje izrazito zavisne od fosilnih goriva i teške industrije, jer je ugalj lako dostupan i moguće ga je pretvoriti u jeftin i pristupačan energent.

    Uprkos izazovima, naglašeno je da je dekarbonizacija u interesu i zbog efekta koji zagađenje ima na zdravlje ljudi i kvalitet vazduha. Osim toga, istaknuto je da će klimatske promjene posebno negativno pogoditi zemlje koje se nalaze u mediteransko-srednjoevropskom pojasu.

    “Očekuje se da će jugoistočna Evropa biti sve više izložena vremenskim udarima zbog sve veće učestalosti toplotnih talasa, suša i šumskih požara. Kako globalne temperature rastu, suptropska klima bi se mogla širiti dalje na sjever, degradirajući biodiverzitet i povećavajući rizik od novih bolesti”, dodaje se u tekstu.

  • Putin: Amerika pustila duha iz boce

    Putin: Amerika pustila duha iz boce

    Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je danas da je Amerika pustila “duha iz boce” i da vladanje svijetom iz jednog centra podriva njegovu osnovu.

    “Same Sjedinjene Američke Države su pustile duha iz boce, ali ako je to dozvoljeno, zašto drugim zemljama nije dozvoljeno da štite svoje suštinske interese na isti način?”, poručio je Putin na ceremoniji zatvaranja Svjetskog festivala mladih koji se održava od 1. do 7. marta u Sirijusu, prenosi “RIA Novosti”.

    On je upozorio da se svijetom ne može upravljati iz jednog centra, jer je to, kako je naveo štetno i za sam centar, budući da podriva njegove temelje.

    Ruski lider je podvukao da su tradicionalne vrijednosti temelj postojanja i da na svijetu nema mjesta za bilo čiju isključivost, bahatost i segregaciju.

    “Očigledno, postoji nešto što nas sve spaja. Sada u Rusiji to zovemo našim tradicionalnim vrijednostima. To je temelj našeg života, našeg bića”, rekao je Putin.

    On je naveo da na svijetu ne postoje jednaki uslovi za sve i to je, kako je ocijenio, glavna nepravda sadašnjeg svjetskog poretka.

    “Rađamo se jednaki, ali pitanje je: rastemo li, razvijamo li se u jednakim uslovima? Odgovor je, nažalost, ne. U svijetu nema jednakih uslova za sve. I to je glavna nepravda današnjeg svjetskog poretka”, zaključio je Putin, prenosi “b92”.

  • Zelenski napadnut u Odesi?

    Zelenski napadnut u Odesi?

    Ruske trupe izvele su raketni napad visoke preciznosti na hangar u Odesi gdje su se pripremali bespilotni čamci Oružanih snaga Ukrajine.


    Ovo se navodi u saopštenju Ministarstva odbrane.

    Ovo saopštenje dolazi nakon pisanja grčkih medija da je gađana kolona ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog i grčke delegacije na čelu sa premijerom Kirjakosom Micotakisom koji su boravili u Odesi.

    Ruske trupe izvele su raketni napad visoke preciznosti na hangar u Odesi gdje su se pripremali bespilotni čamci Oružanih snaga Ukrajine, navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane .

    “Oružane snage Rusije su danas u 11.40 po moskovskom vremenu izvele raketni udar visoke preciznosti na hangar u industrijskoj lučkoj oblasti Odese, gdje su se vršile pripreme za borbenu upotrebu bespilotnih čamaca Oružanih snaga Ukrajine”, saopštilo je odjeljenje.

    Precizira se da je cilj postignut i objekat pogođen.

    Ranije u srijedu ukrajinski TV kanal „Public” je izvijestio o eksploziji u Odesi usred upozorenja o vazdušnom napadu.

    Istovremeno, medij „Strana.ua“ je pisao da je u tom trenutku tamo mogao biti predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski, pošto su „očevici vidjeli njegovu kolonu“.

    Ovu informaciju indirektno su potvrdili i grčki mediji. Portal Nevsit.gr prenio je da grčki premijer Kirijakos Micotakis planira da posjeti Odesu i tamo se sastane sa šefom kijevskog režima, čija je kolona, prema pisanju grčkog medija Prototema, neposredno prije toga bila podvrgnuta raketnom napadu.

    Kasnije je “Kanal 7. Odesa Njuz” objavio fragmente brifinga predsjednika Ukrajine i premijera Grčke, tokom kojeg je Zelenski izjavio da je ne samo čuo, već i vidio napad u Odesi.

  • Javili se: Mi smo srušili Facebook i Instagram

    Javili se: Mi smo srušili Facebook i Instagram

    Veliki broj korisnika širom svijeta juče je imao problema sa pristupom Facebook, Instagram i Threads servisima.

    Korisnici tri platforme su prijavljivali da su automatski izlogovani sa Meta servisa i prikazuje im se poruka za “isteklu sesiju”. Potom nisu mogli da se loguju nazad na servise. Instagram je prikazivao greške za Feed.

    Rani izvještaji su sugerisali da su u pitanju DDoS napadi, iako su iz Mete nakon nekoliko sati tvrdili drugačije.

    Za sada još uvek nije poznato da li se radilo o tehničkom problemu ili o napadu na “Super utorak” u SAD-u, ali kako izvještava sajt CyberInt za napad su odgovorni hakeri.

    Navodno, tri poznate hakerske grupe su zajedno sarađivale. Skynet, Godzilla i Anonymous Sudan su se oglasili na različitim platformama, preuzimajući odgovornost za rušenje Facebooka, Instagrama i Threadsa.

    Za sada nema potvrda da se zaista radi o napadima ovih grupa, ali one jesu sarađivale u prošlosti. U decembru 2023. godine, tri grupe su preuzele odgovornost za probleme sa logovanjem na platformi Discord. Takođe su sarađivali na drugim projektima, uključujući i napad na ChatGPT.

    Zanimljivo je da Anonymous Sudan nije unaprijed obavestio o napadima, što ova grupa obično radi kada su u pitanju ovako velike akcije, pa se pretpostavlja da grupa možda blefira.

    Iako Skynet, Godzilla i Anonymous Sudan tvrde da su razlog jučerašnjeg pada Metinih platformi, za sada nema dokaza da je to zaista istina i moguće je da se radi o blefiranju, prenosi B92.

  • Zelenski ima novi veliki problem

    Zelenski ima novi veliki problem

    Nakon pune dvije godine rata stanje ukrajinske vojske vratilo se skoro na početak – opet nedostaje svega. Ali, Ukrajina ima još jedan problem.

    Sada je već opštepoznato da ukrajinskoj vojsci ponestaje artiljerjske municije i protivvazdušnih raketa, kao i da ta pomoć neće skoro, em jer je blokirana u Kongresdu, em su evropski političari prespori u rješavanju tog problema.

    Rusi to znaju i napadaju svom snagom, dok Ukrajinci moraju da štede. Napadi su masovni, a zvanična Moskva za to ne haje ni za broj žrtava na svojoj strani. Po podacima britanskog ministarstva odbrane, ruska vojska gubi najmanje oko 1.000 ljudi dnevno.

    Nažalost, prenosi Index, problemi ukrajinske vojske nisu samo logistički. Novi glavni zapovjednik general Oleksandar Sirski nije baš srećno preuzeo dužnost. Već sama smjena nekadašnjeg glavnog zapovjednika Valerija Zalužnog nije prošla glatko.

    Tim prije što predsjednik Volodimir Zelenski nikad nije potpuno jasno objasnio zašto ga je smijenio.

    Prije nove dužnosti general Sirski bio je zapovjednik kopnene vojske pa ne može reći da nije upoznat sa stanjem na frontu. Osim što je porijeklom Rus, Sirski nije omiljen među Ukrajincima i zato što je upravo on bio glavnokomandujući ukrajinskom kontraofanzivom koja, osim velikih gubitaka, nije postigla ništa.

    Uprkos tome, Zelenski ga je unaprijedio.

    Na novu dužnost general Sirski stupio je taman u trenutku pada Avdejivke. I opet, kao bivši zapovjednik kopnene vojske, nije mogao reći da on nije saučesnik u krivici za to.

    Sirski je krivce našao u zapovjednicima jedinica koje su branile Avdejevku, pa je na Telegramu objavio da “neki zapovjednici ne nadziru situaciju, a njihove akcije i komande direktno ugrožavaju život i zdravlje njihovih podređenih”.

    Nakon što je Sirski iz Glavnog štaba maknuo sve ljude Zalužnog, sad je krenuo u čistku i srednjeg zapovednog kadra. To je izazvalo revolt jer se mnoge od tih jedinica s tim zapovednicima bore od februara 2022, prenosi b92.

    Odgovor na smjene bila je masovna peticija upućena Zelenskom da smjeni Sirskog i vrati Zalužnog. Zelenski je u u početku podržao Sirskog izjavama kako “ima slobodne ruke za kadrovske promjene”. Ali, kad su krenuli protesti, malo je reterirao u strahu da će se nezadovoljstvo novim glavnim zapovjednikom prenijeti i na njega.

    Stoga su krenula nagađanja da smjena Sirskog nije nemoguća. Pa tako i neki poslanici u ukrajinskom parlamentu na društvenim mrežama već objavljuju postove kako će Sirskog zamijeniti osoba koja ga je zamijenila i na mjestu zapovjednika kopnene vojske – general Oleksandar Pavljuk.

    Ako ruske snage nastave da napreduju, a pobuna protiv Sirskog ojača, ništa nije nemoguće.

  • Super-utorak: Tramp i Bajden ostvarili pobjede, izvjesna repriza izbora 2020.

    Super-utorak: Tramp i Bajden ostvarili pobjede, izvjesna repriza izbora 2020.

    Američki predsjednik DŽozef Bajden i bivši predsjednik Donald Tramp ostvarili su pobjede na primarnim stranačkim izborima tokom “super-utorka”, kada je glasalo 15 saveznih država i jedna američka teritorija.

    Prema projekcijama, Bajden je ostvario ubjedljive pobjede na demokratskim primarnim izborima u Vermontu, Ajovi, Virdžiniji, Sjevernoj Karolini, Tenesiju, Oklahomi, Masačusetsu, Mejnu, Arkanzasu, Alabami, Teksasu, Koloradu, Јuti, Minesoti i Kaliforniji.

    Јedini poraz predsjednik SAD doživio je na Američkoj Samoi, u južnom Pacifiku, gdje je pobjedu odnio DŽejson Palmer. Glas Amerike podsjeća da se 2020. godine ta američka teritorija odlučila za demokratu Majkla Blumberga.

    Na republikanskim izborima, Tramp je trijumfovao u Virdžiniji, Sjevernoj Karolini, Tenesiju, Oklahomi, Mejnu, Alabami, Masačusetsu, Arkanzasu, Teksasu, Koloradu, Minesoti i Kaliforniji.

    Јedina Trampova preostala suparnica za republikansku nominaciju, Niki Hejli, osvojila je najviše glasova u Vermontu, nakon što je prethodno pobijedila u Vašingtonu.

    Tokom super-utorka, ni Tramp ni Bajden nisu uspjeli da osiguraju nominacije svojih stranaka, ali ovih 15 država i Američka Samoa kandidatima osiguravaju više od jedne trećine delegata.

    Kako navodi Glas Amerike, glasovi super-utorka omogućiće Bajdenu i Trampu da ubrzo dobiju većinu delegata, osvoje stranačke nominacije i ponovo se susretnu na opštim izborima zakazanim za novembar.

    Nekoliko država koje su glasale u super utorak dodjeljuju sve svoje delegate na stranačkoj konvenciji pobjedniku pojedinačnih primarnih izbora, umjesto da proporcionalno dodijele glasove u skladu sa rezultatima glasanja, što bi, prema Glasu Amerike, moglo da ide u korist bivšem predsjedniku.

    Predsjednik Bajden saopštio je da su milioni Amerikanaca “jasno čuli svoj glas“ i sugerisao je da glasovi u njegovu korist pokazuju da biračko tijelo želi “da se bori protiv ekstremnog plana Donalda Trampa da nas vrati unazad“.

    Tramp je “usredsređen na sopstvenu osvetu i odmazdu“, navodi Bajden, i želi da “ukine osnovne slobode poput mogućnosti da žene same donose odluke o zdravstvenoj zaštiti“.

    Tramp je u obraćanju okupljenima u ljetovalištu Mar-a-Lago rekao da je “ovo veličanstvena noć“.

    • Ne zovu ga super-utorak bez razloga. Ovo je velika i veličanstvena noć – rekao je bivši američki predsjednik komentarišući rezultate.

    Tramp je osudio Bajdenovu ekonomsku i spoljnu politiku, a posebno odnos prema imigraciji.

    • Učinićemo Ameriku ponovo velikom, većom nego ikada ranije – poručio je on.
  • Sijarto: Slanje vojnika u Ukrajinu narušilo bi sistem donošenja odluka

    Sijarto: Slanje vojnika u Ukrajinu narušilo bi sistem donošenja odluka

    Ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je da je Mađarska protiv raspoređivanja vojnika zapadnih zemalja u Ukrajini, te istakao da bi to narušilo sistem donošenja odluka u NATO-u.

    Sijarto je rekao da bi to pojačalo šanse za izbijanje trećeg svjetskog rata.

    • Podržavamo odluku NATO-a da se ne dozvoli da kopnena vojska bude raspoređena u Ukrajini jer bi time bio narušen sistem donošenja odluka – rekao je Sijarto.

    On je izrazio zadovoljstvo što je, nakon izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona, velika većina evropskih lidera, uključujući generalnog sekretara NATO Јensa Stoltenberga, bilo protiv mogućnosti slanja vojnika u Ukrajinu.

    Makron je prošle sedmice izjavio da su lideri zapadnih zemalja razgovarali o mogućnosti slanja vojnika u Ukrajinu i da nije postignut konsenzus o ovom pitanju, ali da ta opcija nije ni odbačena.

    Amerika je odbacila mogućnost slanja svojih vojnika u Ukrajinu.