Kategorija: Svijet

Dvije države upozoravaju da ne bi trebalo jednostavno dati zeleno svjetlo BiH

Medij “Politico” navodi da prema njihovim saznanjima određeni broj zemalja upozorava Evropski savjet da “ne bi trebalo jednostavno dati zeleno svjetlo BiH za početak pristupnih pregovora sa EU”.

Navodno je nekoliko osoba tražilo pojašnjenje “iznenađujuće pozitivnog izvještaja o BiH”. Među njima su i predstavnici iz Holandije i Danske.

Navode da bi se mogao pronaći kompromis na način da se otvore pregovori, kao što je to urađeno s Ukrajinom i Moldavijom, ali da se traže dodatni uslovi za formalno pokretanje pregovoračkog procesa.

– Nećemo započeti prave pregovore ako ne bude više reformi – rekao je jedan od diplomata, prenosi Avaz.

Podsjećamo, sjednica Evropskog savjeta na kojoj će se raspravljati o izvještaju predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen održaće se 21. i 22 marta.

15 Marta, 2024
Putin najavio potpuno uništenje? “Ukrajina pati”

Jedna rečenica u novom intervjuu na ruskoj državnoj televiziji razotkrila je razmišljanje predsednika Vladimira Putina.

Jedna rečenica u novom intervjuu na ruskoj državnoj televiziji razotkrila je razmišljanje predsednika Vladimira Putina.

Ukrajina trenutno pati na više frontova. Vojska napadnute zemlje dobija premalo naoružanja i premalo municije. Kakva logika sledi, izneo je Putin u intervjuu sa ruskim propagandistom Dmitrijem Kiseljovim, piše nemački portal Oe24.at.

“Sada da pregovaramo samo zato što im ponestaje municije, to bi bilo presmešno”, rekao je Putin.

Ova jedna rečenica jasno pokazuje da će ruski predsednik iskoristiti svaku vojnu slabost da napadne i postigne svoj cilj – uništenje Ukrajine, navodi austrijski sajt Oe24.at.

Putin je uoči predsedničkih izbora od 15-17. marta, prvih trodnevnih u zemlji, dao intervju za ruske medije – “Rusija 1” i “RIA Novosti” – koji je objavljen u utorak. U njemu je izneo svoju viziju odnosa sa Zapadom, te govorio o ratu i miru, uključujući navode da je Rusija “spremna” za nuklearni rat.

Upozorio je da će, ako američke trupe budu raspoređene u Rusiji ili Ukrajini, na to gledati kao na američku intervenciju u ratu koji je objavio pre dve godine.

Novinar kanala “Rusija 1” Kiseljov upitao je Putina koju je “cenu” Rusija spremna da plati za “izazov” sa kojim se suočava tokom “specijalne vojne operacije” u Ukrajini.

Procenjuje se da je rat koštao Rusiju najmanje 315.000 ubijenih i ranjenih vojnika tokom dve godine rata u Ukrajini.

Cena rata
Kako piše CNBC, Putin je u intervjuu prikriveno priznao ljudske žrtve u ratu, ali je rekao da je Rusija morala da zaštiti svoje “građane” u Ukrajini, posebno u četiri regiona koje je Moskva anektirala u septembru 2022.

Tanjug/Gavriil Grigorov, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
“Gledajte, svaki ljudski život je neprocenjiv, svaki. Gubitak voljene osobe za porodicu, bilo koju, ogromna je tuga. Ali, ako napustimo ove ljude danas, onda bi sutra naši gubici mogli da se višestruko povećaju, a naša deca neće imati budućnost jer ćemo se mi osećati nesigurno, bićemo trećerazredna ili četvororazredna država, niko neće računati na nas ako ne možemo da zaštitimo sami sebe. A posledice bi mogle da budu katastrofalne po rusku državnost” rekao je Putin.

Mirovni pregovori
On je ponovio stav da je Rusija spremna za mirovne pregovore sa Kijevom, ali da oni moraju da se temelje na realnosti – odnosno ruskoj percepciji da su anektirani regioni Ukrajine sada deo Rusije – i želi bezbednosne garancije da se NATO neće proširiti na napadnutu susednu zemlju.

“Da li smo spremni za pregovore? Da, spremni smo. Ipak, samo na pregovore koji nisu bazirani na nekim ‘željama i snovima’ usled upotrebe psihotropnih droga, već na osnovu realnosti koje su se pojavile, kako se kaže u takvim slučajevima, na terenu”, rekao je Putin.

Odbrambeni analitičari kažu da su Moskva i Kijev daleko od mirovnih pregovora, dok rat ostaje u “vrućoj”, aktivnoj fazi, iako Rusija naizgled želi da pokaže spremnost za razgovore, posebno dok se Ukrajina muči na bojnom tlu usred nestašice ljudstva i municije.

15 Marta, 2024
Rusija tvrdi da je za 2 godine rata likvidirano oko 6.000 vojnika koji su se borili na strani Ukrajine, među njima i plaćenici iz BiH

Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da su od početka sukoba u Ukrajini poginula 5.962 strana plaćenika koja su ratovala na ukrajinskoj strani.

Moskva navodi da je na front stiglo ukupno 13.387 stranih plaćenika iz 91 države. Ministarstvo odbrane nastavlja da prati i bilježi sve strane plaćenike koji su stigli u Ukrajinu kako bi učestvovali u neprijateljstvima – navodi se u saopštenju ruskog ministarstva.

Najbrojniji su plaćenici iz Poljske. Moskva tvrdi da je za dvije godine u Ukrajinu stiglo 2.960 poljskih plaćenika i da je do 24. febuara 2024. godine 1.497 njih likvidirano. To je skoro četvrtina ukupno poginulih najamnika.

Na drugom mjestu su plaćenici iz SAD. Ukrajinskim jedinicama navodno se pridružilo 1.113 plaćenika sa američkim pasošom dok je 491 likvidiran u borbama. Treće mjesto drže militanti iz Gruzije. Za dvije godine sukoba na frontu širom Ukrajine nastradao je 561 plaćenik iz Gruzije od 1.042 angažovana. Plaćenici iz Kanade i Velike Britanije nalaze se na četvrtom i petom mjestu.

Među stranim plaćenicima koji ratuju na strani Ukrajine nalazi se veliki broj najamnika iz balkanskih država.

Ministarstvo odbrane Rusije navodi da je u borbama učestvovalo 335 plaćenika iz Hrvatske i da su 152 likvidirana. Iz BiH je došlo 207 najamnika dok je 90 nastradalo. Među stranim plaćenicima nalazi se i Albanci. Moskva navodi da su se borbama pridružila 192 državljanina Albanije i da je 87 nastradalo u okršajima sa ruskim snagama.

Među najamnicima ima i državljana takozvanog Kosova koje rusko ministarstvo iz nekog razloga vodi na spisku kao posebnu državu. Za dvije godine u sukobima u Ukrajini učestvovao je 191 plaćenik sa pasošom lažne države dok su 84 likvidirana. Na ukrajinskoj strani ratovala su i dva plaćenika iz Crne Gore od kojih je jedan poginuo.

Na spisku se nalazi i jedan misteriozni Srbin koji prema podacima ruskog ministarstva ratuje na strani Ukrajine.

Takođe je primijetno da se među stranim plaćenicima nalazi i veliki broj najamnika iz Južne Amerike i da među njima prednjače Kolumbijci, piše Kurir.

Podatke ruskog ministartsva nije moguće nezavisno provjeriti dok se države rijetko kad oglašavaju o svojim državljanima koji učestvuju u sukobu na jednoj od strana.

15 Marta, 2024
Rusija bira predsjednika: Otvorena biračka mjesta

Počelo je glasanje na izborima za predsjednika Rusije. Prvi će svoje pravo glasa iskoristiti stanovnici Kamčatke, gdje su biračka mjesta već otvorena – glasaće se od 8.00 do 20.00 časova od 15. do 17. marta.

Centralna izborna komisija je registrovala četiri predsednička kandidata: Nikolaj Haritonov (Komunistička partija), Leonid Slucki (LDPR), Vladislav Davankov (Novi ljudi) i Vladimir Putin (samostalni kandidat).

Za izbore je pripremljeno više od 94.000 biračkih mjesta i odštampano 113,6 miliona glasačkih listića. Moći će se glasati i elektronskim putem, ako se birač prethodno registrovao u navedenom sistemu.

CIK će saopštiti preliminarne rezultate glasanja ujutru, 18. marta. Komisija će izaći sa prvim rezultatima u 21:00, 17. marta.

Od 25. februara do 14. marta se glasalo na udaljenim i teško pristupačnim mjestima, uključujući na polarnim stanicama i na brodovima na moru. Rusi u inostranstvu su u diplomatskim predstavništvima mogli da iskoriste svoje pravo glasa. Glasanje se obavlja na 288 biračkih mjesta u 144 zemlje.

15 Marta, 2024
Makron: Evropa treba da se pripremi za rat ako želi mir
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da bi Evropa trebalo da se pripremi za rat ako želi mir, ističući da je ruski predsjednik Vladimir Putin protivnik koji se neće zaustaviti u Ukrajini ako porazi snage te zemlje.

Ako Rusija pobijedi u ovom ratu, kredibilitet Evrope će biti sveden na nulu – rekao je Makron u televizijskom intervjuu.

On je istakao da je za Evropu važno da ne povlači crvene linije, koje bi signalizirale slabost Kremlju i ohrabrile ga da nastavi sa operacijom u Ukrajini.

Markon je odbio da iznese detalje o tome kako bi moglo izgledati raspoređivanje snaga u Ukrajini.
- Imam razloga da ne budem precizan. Neću da Putinu time dajem prednost – rekao je Makron.
Prema njegovim riječima, Francuska nikada neće pokrenuti ofanzivu na Rusiju.

On je naveo da Pariz nije u ratu sa Moskvom, uprkos činjenici da je Rusija pokrenula agresivne napade na francuske interese u Francuskoj i van nje.
- Rusija je protivnik – rekao je Markon, odbijajući da je nazove neprijateljem.
Odgovarajući na pitanje pod kojim uslovima bi Francuska rasporedila snage u Ukrajini, Makron je rekao da Pariz nikada neće preuzeti takvu inicijativu.

Prema njegovim riječima, sukob u Ukrajini je “egzistencijalno pitanje” za Francusku i Evropu.

Makron je rekao da je Ukrajina u “teškoj” situaciji na terenu i da je neophodna jača podrška saveznika, ali se nada da će jednog dana doći vrijeme da se pregovara o miru sa ruskim predsjednikom “ma ko to bio”.

Francuski predsjednik je izazvao kontroverzu prošlog mjeseca nakon što je rekao da ne može da isključi raspoređivanje kopnenih trupa u Ukrajini u budućnost
14 Marta, 2024
Medvedev objavio svih 7 uslova za kraj rata
Bivši predsednik Rusije i sadašnji zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev je na Telegramu predstavio “rusku formulu mira”.

Njegov plan ima sedam tačaka, a Medvedev kaže da su uslovi “humani za sve”.

“Ovo bi mogla biti meka ruska formula za mir. Ovo je dobar kompromis, zar ne?”, navodi Medvedev. Ovo je njegovih sedam uslova. Prenosimo ih onako kako ih je sam Medvedev formulisao:
1. Ukrajina mora priznati vojni poraz. Neonacistička klika se mora potpuno i bezuslovno predati. Demilitarizacija Ukrajine i zabrana stvaranja paravojnih snaga na njenoj teritoriji u budućnosti.
2. Međunarodna zajednica mora prepoznati nacistički karakter političkog režima u Kijevu i izvršiti prisilnu denacifikaciju svih državnih organa pod kontrolom UN.
3. UN bi trebalo da objave saopštenje o gubitku međunarodnog pravnog subjektiviteta Ukrajine i da je spreče da pristupi vojnim savezima bez pristanka Rusije.
4. Sve vlasti u Ukrajini moraju podneti ostavke i odmah se moraju održati izbori za uspostavljanje privremenog parlamenta samoupravne teritorije.
5. Usvajanje zakona o isplati svih kompenzacija Rusiji, uključujući isplate rođacima poginulih i isplate štete pričinjene po zdravlje ranjenih.
6. Zvanično priznanje da je teritorija Ukrajine zapravo teritorija Ruske Federacije i usvajanje akta o ponovnom ujedinjenju sa Rusijom
7. Samoraspuštanje privremenog parlamenta. Priznanje UN čina ponovnog ujedinjenja
14 Marta, 2024
Lavrov: U toku je rat Zapada protiv Rusije
Zapad u ovom trenutku vodi de fakto rat protiv Rusije u Ukrajini, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov u intervjuu televiziji “Solovjov lajv”.

On je u toku – prokomentarisao je opasku voditelja da je Zapad, sudeći po njegovim poslednjim akcijama, objavio rat Ruskoj Federaciji.

Odgovarajući na pitanje o neminovnosti direktnog sukoba sa NATO-om, ministar je rekao da ne zna kakvi su planovi Alijanse.
- Ali, po svemu sudeći, biće prepredeni ili će kao Nijemci “sa daljine usmjeriti smrtonosno oružje na ruske gradove”, ili će reći da su to samo instruktori koji sjede i gledaju šta rade Ukrajinci – dodao je Lavrov.
Prema riječima šefa ruskog ministarstva spoljnih poslova, trenutno vlada pomama na Zapadu zbog toga što se njihovi planovi remete.
- Što je gora situacija na frontu, to sve mahnitije Zapad počinje da govori: ne možemo da dozvolimo da Ukrajina izgubi, a Rusija da pobjedi – objasnio je on.
Ministar je naveo da je francuski predsjednik Emanuel Makron, nekoliko nedjelja prije nego što je rekao da postoji mogućnost slanja vojnika u Ukrajinu, “ubjeđivao članice NATO-a” na ovu temu.
- Rekli su mu da misle da je to loša ideja. Ipak, on je to rekao. Onda ga je francuski ministar spoljnih poslova Stefan Sežurne ispravio. Kao rezultat toga, francuski predsjednik je rekao da oni još nisu potpuno odlučili, ali se ništa ne može isključiti. To ostaje njegov stav i oni će razmisliti šta još treba da se uradi da bi se pomoglo Ukrajini, između ostalog i u smislu slanja svojih trupa na ukrajinsku teritoriju – zaključio je šef ruske diplomatske službe.
14 Marta, 2024
Eskobar: Upotreba dinara na KiM hitno humanitarno pitanje koje odmah treba riješiti
Izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je danas, nakon sastanka sa premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem, da je pitanje upotrebe dinara na Kosovu i Metohiji “hitno humanitarno pitanje koje odmah mora da se riješi”.

Naši odnosi se suočavaju sa izazovima zbog tretmana srpske manjine na Kosovu. To je hitno humanitarno pitanje koje mora odmah da se riješi – rekao je Eskobar novinarima u Prištini, prenosi Koha.

Dodao je da odluka centralne banke u Prištini o zabrani upotrebe dinara otežava život Srbima na KiM, istakavši da su SAD zabrinute zbog toga.

Američki diplomata je naveo da je tokom posjete Kosovu i Metohiji razgovarao sa Srbima koji su mu ukazali na izazove sa kojima se suočavaju zbog uredbe o zabrani dinara.
- To su najugroženiji građani, poput osoba sa invaliditetom, penzionera i studenata. Bio sam dirnut njihovim pričama o tome kako je uredba uticala na njih. Premijer Kurti je obećao da će pogledati neke od prijedloga koje sam mu danas dao rekao je Eskobar.
14 Marta, 2024
Stoltenberg: Praktična saradnja i dijalog sa BiH i Srbijom
NATO je sa BiH nastavio snažan politički dijalog i praktičnu saradnju, dok sa Srbijom održava politički dijalog na visokom nivou u cilju rješavanja pitanja od ključnog značaja za regionalnu bezbjednost, poručio je u svom godišnjem izvještaju za 2023. godinu generalni sekretar Alijanse Јens Stoltenberg.

U izvještaju se navodi da NATO nastavlja partnersku saradnju sa Vojnom kancelarijom Alijanse za vezu u Beogradu koja pruža podršku aktivnostima Srbije u okviru programa “Partnerstvo za mir”.

Stoltenberg je podsjetio i da je u novembru posjetio BiH, Srbiju i štab takozvanih kosovskih bezbjednosnih snaga, kao i da je održao zajedničku sjednicu sa regionalnim liderima saveznika u Sjevernoj Makedoniji.

Prema njegovim riječima, posjeta je prenijela snažan signal trajne posvećenosti NATO-a miru i stabilnosti na Balkanu, u pozadini složenog regionalnog i globalnog bezbjednosnog okruženja.

Stoltenberg se u dijelovima izveštaja, koji se odnose na rad Kfora i angažman i saradnju Alijanse na Balkanu, osvrnuo na dijalog Beograda i Prištine, koji se vodi uz posredovanje EU, navodeći da on predstavlja glavnu platformu za pronalaženje rješenja.
- NATO ostaje posvećen podršci dijalogu Beograda i Prištine uz posredovanje EU. Dijalog je glavna platforma za pronalaženje rješenja kojim se poštuju prava svih zajednica i gradi trajni mir, te koje koristi bezbjednosti na Kosovu i stabilnosti širom regiona – poručio je Stoltenberg.
Prema njegovim riječima, misija Kfora predvođena Alijansom treba da doprinese održavanju bezbjednog okruženja i slobode kretanja za sve zajednice na Kosovu i Metohihi, u skladu sa Rezolucijom 1244 Savjeta bezbednosti UN iz 1999. godine.

U Stoltenbergovom izvještaju ističe se i da su snage Kfora, od kada su dobile mandat po Rezoluciji 1244, nastavile rad kako bi pomogle u održavanju bezbjednog i sigurnog okruženja za sve zajednice na Kosmetu i slobode kretanja, u bliskoj saradnji sa EU, UN i drugim međunarodnim akterima.

Stoltenberg je naveo i to da su NATO snage na Kosovu i Metohiji u prošloj godini odigrale ključnu ulogu u obezbjeđivanju stabilnosti, usljed pojačanih tenzija i povećane nestabilnosti na sjeveru pokrajine.
- Poslije nasilja u maju i septembru, saveznici su rasporedili oko hiljadu rezervnih snaga u misiju, obezbijedivši najveće pojačanje u deceniji – naveo je Stoltenberg, uz napomenu da je to omogućilo Kforu da utrostruči broj patrola i učetvorostruči prisustvo na sjeveru Kosova i Metohije.
U izvještaju se napominje da je 27 saveznika i partnera obezbijedilo od 31. decembra približno 4.700 vojnika misiji, uključujući raspoređeni rezervni sastav.

Stoltenberg je naveo da su NATO snage na Kosovu i Metohiji, uprkos povećanim tenzijama, nastavile da se angažuju sa svim zajednicama da pomognu u održavanju bezbjednog okruženja.

On je napomenuo i da je NATO nastavio da obezbjeđuje podršku za izgradnju kapaciteta bezbjednosnih organizacija na Kosovu i Metohiji, preko savjetodavnog i tima za vezu Alijanse, civilnog i vojnog tima od oko 40 pripadnika osoblja iz 13 zemalja, javila je agencija RT Balkan.
- Tim je u prošloj godini ponudio savjete i pomoć u oblastima kao što su medicinska podrška, logistika, nabavke, izvršenje budžeta i ljudsko upravljanje resursima – naveo je Stoltenberg.
14 Marta, 2024
Varhelji: Evropskoj komisiji se ne sviđa Dodikova retorika

Komesar EU za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji izjavio je da su predstavnici Republike Srpske dio procesa donošenja odluka i da su zaslužni za reforme zbog kojih BiH može da napreduje na putu ka EU.

“Evropskoj komisiji se ne sviđa retorika koju koristi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i to izaziva zabrinutost. Ali, nemojte zaboraviti da su predstavnici Republike Srpske u institucijama, da su dio procesa donošenja odluka, da su zaslužni i za reforme zbog kojih zemlja može napredovati”, rekao je Varhelji.

On je naveo da se nada pozitivnom ishodu na sastanku Evropskog savjeta koji će iduće sedmice raspravljati o preporuci Evropske komisije da se otvore pregovori sa BiH, te dodao da ne može govoriti o mogućim datumima za početak pregovora.

“Ako prijedlog koji smo dali prihvati Evropski savjet, mi ćemo odmah početi da pripremamo pregovarački okvir i čim budemo spremni da ga predložićemo Savjetu, a teško je predvidjeti koliko će Savjetu trebati da postigne konsenzus, jer se o tome odlučuje jednoglasno”, naveo je Varhelji.

On je naveo da izmjene Izbornog zakona i dalje ostaju uslov za dalji napredak BiH u evropskim integracijama, ali da za njihovo donošenje ima vremena do lokalnih izbora, navodi Hina, prenosi Tanjug.

“Sa naše strane vidimo da rad na tome napreduje prilično dobro i imaju još vremena do lokalnih izbora. Voljeli bismo da vidimo da se amandmani o integritetu izbornog procesa usvoje prije lokalnih izbora”, kazao je Varhelji.

Komesar EU za proširenje ukazao je na pozitivne promjene u BiH nakon izbora 2022. godine, ističući da postoji funkcionalna politička konstrukciju u kojoj su predstavnici tri konstitutivna naroda uspjeli da dogovore koalicije na svim nivoima vlasti u zemlji.

Podsjetio je da Federacija BiH pet godina prije toga nije imala vladu, niti budžet.

Varhelji je predstavio izvještaj o BiH stalnim predstavnicima država članica EU, koji pripremaju sastanak Savjeta za opšte poslove koji će u utorak, 19. marta, raspravljati o preporuci Evropske komisije da se otvore pregovori sa BiH.

O tome će u četvrtak, 21. marta razgovarati i čelnici EU, a za pozitivnu odluku potrebna je saglasnost svih država članica.

Varehelji je rekao da je rasprava sa ambasadorima bila vrlo pozitivna i da se nada pozitivnom ishodu.

Na pitanje da li očekuje otpor nekih država članica prema otvaranju pregovora sa BiH, Varhelji je rekao da je izvještaj Evropske komisije rađen vrlo pažljivo i da su pritom osluškivali raspoloženje država članica.

On je istakao da je pred BiH još dosta posla koji će morati da obavi.

14 Marta, 2024