Kategorija: Svijet

Član komisije za nacionalnu sigurnost Parlamenta Italije Ahmad Bakhshayesh Ardestani govorio je o potencijalnom napadu Irana na Izrael te je poručio kako je sigurno da će se on desiti.
U intervjuu za Iran Watch, Ardestani je rekao kako je Iran spreman na sve posljedice takvog napada i za svaki događaj koji će uslijediti.

“Odgovor Irana na zločine cionističkog režima bit će konačan i u to nema sumnje. Napad će biti izveden iznenađujuće i može potrajati tri do četiri dana”, rekao je iranski zvaničnik.

Osvrnuo se i na tvrdnje da Iran odugovlači odgovor.

“To je sve u korist Irana. Izrael svake noći osjeća napetost, a držanje Izraela u stanju napetosti je dio osvetničke operacije. Usvajanje politike strpljenja i čekanja također je dio procesa osvete Islamske Republike Iran”, poručio je.

O potencijalnom napadu Irana na Izrael govorio je i američki predsjednik Joe Biden.

Jedan od novinara postavio je Bidenu pitanje koja je njegova poruka Iranu, a baš kao i u prethodnih nekoliko slučajeva, američki predsjednik odgovorio je samo jednom riječju.

“Nemojte”, izjavio je Biden i time poslao poruku Iranu da ne razmišlja o napadu na Izrael.

Novi geolokacijski snimci, ali i tvrdnje same ruske strane pokazuju da su ukrajinske snage nastavile brzo napredovati u Kurskoj oblasti.

Ukrajinske snage su navodno prisutne u područjima čak 35 kilometara od međunarodne granice sa Sumskom oblasti, piše Instutut za proučavanje rata.

Međutim, ukrajinske snage sasvim sigurno ne kontrolišu cijelu teritoriju unutar tog područja.

Ruski vojni blogeri tvrde da su ukrajinske snage napredovale sve do Kromskije Biki i Moljutinovog (oko 35 kilometara od međunarodne granice i 17 kilometara jugoistočno od Lgova), ali su primijetili da su to male grupe koje ne pokušavaju odmah zadržati teritoriju.

Takođe, blogeri objavljuju kontradiktorne tvrdnje o ukrajinskim položajima u Sudži, pri čemu su neki tvrde da su ukrajinske snage zauzele naselje, dok su drugi smatraju da su ukrajinske snage zauzele samo dio naselja.

Geolokacijski snimci objavljeni 8. avgusta pokazuju da su ukrajinske snage vjerojatno napredovale prema Ruskoj Porečnoji (sjeverno od Sudže), a ruski blogeri tvrde da su ukrajinske snage takođe napredovale sjeverno od Sudže duž autoputa 38K-024 u blizini Anastasjevke.

KURSK – Novi geolokacijski snimci, ali i tvrdnje same ruske strane pokazuju da su ukrajinske snage nastavile brzo napredovati u Kurskoj oblasti.

Načelnik ruskog generalštaba Valerij Gerasimov uvjeravao je Vladimira Putina i članove ruskog Savjeta bezbjednosti da je zaustavljeno napredovanje ukrajinskih trupa, snaga do hiljadu ljudi, koje su prodrle duboko u Kursku oblast.

Prema riječima Gerasimova, “neprijateljski gubici” iznosili su 315 ljudi, uništena su 54 oklopna vozila, uključujući sedam tenkova.

Dugogodišnji dopisnik BBC-ja iz Moskve, koji je danas urednik BBC-ja Moscow, Stiv Rosenberg, napisao je članak u kojem komentariše ukrajinski prodor na teritoriju Rusije.

“Rusija je svoju agresiju na Ukrajinu planirala kao kratku vojnu operaciju. Tiokom posljednjih 29 mjeseci često smo čuli visoke ruske zvaničnike kako tvrde da se operacija odvija ‘prema planu'”, piše Rosenberg.

“Predsjednik Vladimir Putin posljednji put je to rekao u maju, uprkos svemu što se dogodilo u prethodne dvije godine: velikim ruskim gubicima na bojnom polju, uništenju više ruskih ratnih brodova u Crnom moru, napadima dronovima duboko u Rusiji (čak i na sam Kremlj), granatiranje ruskih gradova i sela blizu ukrajinske granice, pobune Vagnerovih plaćenika koji su marširali na Moskvu. Sad se na listi nalazi i napad na regiju Kursk”, napisao je Rosenberg.

“Iako nije sasvim jasno što se sada zbiva u Kursku, ali je sasvim jasno da ruska operacija ‘ne ide po planu, koliko god to u Moskvi ne priznavali”, dodao je on.

Ukrajinske snage su stigle do grada Koreneva u Kurskoj oblasti i to 48 sati nakon što su upale u tu zapadnu rusku regiju.

Otkako su Ukrajinci u utorak pokrenuli prekogranične napade na Kursk, navodno su zauzeli najmanje 11 naselja te plinsko postrojenje Sudža, preko kojeg ruski gas odlazi u Evropu.

Rusija je do srijede naveče izgubila punu kontrolu nad područjem od 350 kilometara kvadratnih, objavio je istraživački ruski list Agentstvo.

Ruski Telegram kanal “Dva majora” izvijestio je da su ukrajinske snage stigle do grada Korenevo, što je sedam do osam sati vožnje do glavnog grada Moskve, ali su ih ruske trupe potisnule nazad.

Kanal je takođe izvijestio da je u toku “bitka puškama” u selu Anastasjevka, koje se nalazi nekih 45 kilometara od nuklearne elektrane Kursk u Kurčatovu, gdje su se u srijedu čule eksplozije.

Neki ruski vojni blogeri, među kojima i ruski ratni izvjestilac Aleksandar Sladkov, rekli su da ukrajinske snage možda planiraju preuzeti kontrolu nad nuklearnom elektranom, iako nema dokaza da Ukrajina namjerava to učiniti.

Amerikanci su u srijedu rekli da im nisu jasni ciljevi Ukrajine u toj ruskoj regiji i da će kontaktirati zvanični Kijev kako bi dobili neka pojašnjenja, no savjetnik Mihajlo Podoljak u četvrtak je malo razjasnio ciljeve napada.

Iznenadni upad je pokrenut kako bi se ojačao položaj Kijeva u budućim pregovorima s Rusijom, rekao je Podoljak na ukrajinskoj televiziji.

Smatra da će ruski gubici teritorija, ljudi i opreme pozitivno uticati na moguće buduće pregovore s Moskvom.

Ukrajinsko napredovanje na ruskom teritoriju takođe bi moglo “uplašiti” Ruse koji bi onda mogli promijeniti mišljenje o predsjedniku Vladimiru Putinu.

Inače, Putin je u srijedu ukrajinske prekogranične napade nazvao “provokacijom velikih razmjera”.

“Kao što znate, kijevski režim izveo je još jednu provokaciju velikih razmjera, neselektivno pucajući različitim vrstama oružja, uključujući projektile, na civilne zgrade, stambene zgrade i vozila hitne pomoći”, rekao je Putin na hitnom sastanku ruskog Savjeta bezbjednosti.

Na društvenim mrežama se pojavio video koji, navodno, prikazuje napad američkim topničkim raketnim sustavim visoke mobilnosti M142 ili HIMARS na rusku vojnu kolonu u okrugu Rislk u Kursku, 30 kilometara istočno od ukrajinske Sumske oblasti.

Ti sistemi imaju domet oko 80 kilometara, piše The War Zone.

“Ruska vojna kolona uništena je udarom ukrajinskih projektila HIMARS u blizini sela Oktjabrskoje u okrugu Rilsky Narodne Republike Kursk”, napisao je ukrajinski novinar Jurij Butusov na Telegramu.

“Video su objavili ruski informativni kanali. Autocesta je potpuno blokirana zbog zapaljenih automobila, a čuju se i česte detonacije. To je majstorski rad ukrajinske obavještajne službe duboko u zaleđu Putinovih trupa i najpreciznije gađanje ukrajinskih artiljeraca”, dodao je.

Ruska novinska kuća Readovka, koja je prva objavila video, rekla je da su video snimili vozači koji su došli na mjesto događaja, ali nisu mogli proći jer je cesta bila blokirana.

“Prije požara, stanovnici četvrti Rulskij čuli su nekoliko glasnih eksplozija”, izvijestila je Readovka.

Stanovnica regije Kursk požalila se na ukrajinsku invaziju i pitala se zašto Putin ne čini više da im pomogne.

Inače, Rusija je u petak evakuisala ljude iz dijelova svoje zapadne regije Lipeck, nakon što je “masivni napad” ukrajinskih bespilotnih letjelica izazvao eksplozije, prekid opskrbe strujom i ranio šest osoba, rekao je regionalni guverner Igor Artamonov.

Četiri sela evakuisana su nakon što je proglašeno vanredno stanje u okrugu Lipeck, rekao je Artamonov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, a neka od njih nalaze se u blizini baze vazdušnih snaga.

Požar je izbio u vazdušnoj bazi izvan grada Lipecka, izvijestila je novinska agencija Interfax citirajući lokalne službenike za hitne slučajeve.

Pozivi na društvenim mrežama da se evakuira cijeli grad bili su dio kampanje psihološkog rata Ukrajine, dodao je Artamonov.

Ukrajinske vlasti nisu izvijestile o napadima na područje Lipecka.

Šta kaže Zelenski

Tri dana nakon ukrajinskog prekograničnog napada na rusku regiju Kursk, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Moskva mora “osjetiti” posljedice svoje invazije na Ukrajinu, piše BBC.

“Rusija je donijela rat u našu zemlju i trebala bi osjetiti što je učinila”, rekao je Zelenski u svom obraćanju u četvrtak naveče.

Nije spominjao direktno ukrajinsku ofanzivu.

“Ukrajinci znaju kako postići svoje ciljeve u ratu, a mi taj rat nismo izabrali”, dodao je.

Rusija kaže da je najmanje 1.000 ukrajinskih vojnika, potpomognutih tenkovima i oklopnim vozilima, ušlo na njenu teritoriju u utorak ujutro – u onome što se čini jednim od najvećih napada na rusko tlo od početka rata.

Prethodnih dana ruska strana je dobijala informacije o koncentraciji ukrajinskih snaga u pograničnom području oko Kurske i Belgorodske oblasti.

Jedan dio ukrajinskih snaga nalazio se u šumama u blizini sela Privolje. Takođe, primijećen je dolazak ukrajinskih snaga u ukrajinskoj oblasti Sumi, nasuprot Brjanske oblasti. Moguću aktivnost ukrajinskih snaga potvrdila je i pojačana aktivnost topovskih napada i bespilotnih letjelica.

U utorak, 6. avgusta ukrajinske snage su “upale” u Kursku oblast, tačnije u Sudžanski i Korenjevski okrug. Prema informacijama sa fronta, ukrajinske snage su uspjele da naprave određeni napredak. Telegram kanalima su počeli kružiti snimci zarobljenih ruskih vojnika i izgorjelog ruskog helikoptera Ka-52. Uz to, ukrajinske formacije imale su podršku artiljerije i bespilotnih letjelica.

U večernjim časovima stigla je potvrda da su se ukrajinske formacije uspjele učvrstiti u graničnom pojasu, uprkos intenzivnim odgovorima ruskih snaga.

U tom periodu, ukrajinske snage su uspješno zauzele tri naselja u Kurskoj oblasti, ali nisu uspjele zadržati kontrolu nad auto-putem između Sverdlikova i Sudže.

Ujutro, 7. avgusta, potvrđeno je da su ukrajinske snage ušle u gradić Sudža te da je sada linija rijeka Sudža. Civilno stanovništvo tokom dana je napuštalo grad. Ruske snage su relativno brzo prebacile pojačanja, ali su se OS Ukrajine uspjele na tom području konsolidovati i utvrditi pozicije.

Kako je moguć ovakav upad?
Iako su postojale obavještajne informacije koje su stizale nekoliko dana ranije prije napada, da Ukrajina gomila snage na tom području, činjenica je da niko s ruske strane nije reagovao. Budući da granične snage ruske vojske nisu velike, Ukrajina je relativno brzo ostvarila napredak. Moguće je da je ruska strana očekivala ukrajinski napad na pogranična sela, ali ne i jaču ofanzivu, prenosi Index.hr.

Koji je cilj?
Perspektiva da ova akcija ukrajinske vojske ima više informativno-politički značaj nego vojni prevladava i na Zapadu, ali i u samoj Ukrajini. Time se pokazuje da Ukrajina može napasti, podižući moral u ukrajinskom društvu, a istovremeno se izaziva razdor unutar ruskih elita.

Drugi aspekt ovog napada su pregovori. Ovo je akcija kojom Kijev želi ili omesti pregovore ili ojačati svoju poziciju pred iste.

Takođe, nije nebitno i to što je sada Nuklearna elektrana Kursk ukrajinskim snagama na 50 km. U kontekstu ovog rata, 50 km je puno, kada se zna koliko je potrebno vremena da se zauzme i kilometar teritorije. Rusko vodstvo je itekako svjesno prijetnje koje predstavlja ili zauzimanje NE Kursk ili sama mogućnost da je nuklearna elektrana u dometu ukrajinskoj artiljeriji.

U svakom slučaju, situacija oko Sudže još uvijek nije jasna. Ono što jeste jasno je da je Ukrajina definitivno upala na teritoriju Ruske Federacije i zauzela dio te teritorije. Iako je upitno koliko to ima vojnog značaja, jasno je da se unutar ruskog društva ponavlja situacija u kojoj se pokazuju problemi unutrašnje bezbjednosti, što je započelo pobunom Vagnera.

Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država objavila je da su borbeni avioni F-22 američkih zračnih snaga stigli na Bliski istok, kao dio promjena položaja snaga SAD-a u regiji.
“Raspoređeni su kako bi se pozabavili prijetnjama koje predstavljaju Iran i grupe koje podržava Iran”, navodi se u saopćenju.

SAD raspoređuju borbene avione i druga sredstva na Bliskom istoku zbog očekivanog napada Irana i Hezbolaha na Izrael.

Amerikanci su ranije najavili da će zadržati na Bliskom istoku nosač aviona, te da će USS Abraham Lincoln zamjeniti USS Theodore Roosevelt koji se nalazi u Omanskom zaljevu.

Katalonski separatistički lider Karles Puđdemon pojavio se pred svojim pristalicama u Barseloni, uprkos nalogu za hapšenje poslije napuštanja Španije prije sedam godina.

On je pred oko 3.500 pristalica održao kratak govor, a njegovo pojavljivanje bilo je propraćeno jakim policijskim snagama, piše “Pais” i dodaje da je “nakon kratkog pojavljivanja Puđdemon nestao u nepoznatom pravcu”, prenosi Euronews.

Puđdemon je okupljenima poručio sa bine ispred Trijumfalne kapije u Barseloni, da nema pravo da odustane. Sa njim su u pratnji bili članovi njegove stranke Juntas i predsjednik parlamenta Žozep Rula.

“Surova represija proizašla je iz pobjede na referendumu 2017. Sedam godina nas progone zbog želje da slušamo glas naroda Katalonije, prije nekoliko godina počela je vrlo oštra represija”, rekao je Puđdemon.

Nakon toga Puđdemon je nestao među ljudima, a članovi Juntasa su ušli u parlament gdje se održava redovna sjednica. Navodi se i da su španske specijalne jedinice Mosos pokrenule potragu za Puđdemonom za kojim je izdat nalog za hapšenje.

Stranka bivšeg katalonskog predsjednika Karlesa Pudždemona Junts juče je pozvala pristalice da se danas okupe ispred parlamenta u Barseloni, kako bi podržali Puđdemona, koji je juče potvrdio da planira povratak.

Članovi Juntsa tvrde da je njihova namjera da isprate Puđdemona do vrata parlamenta, kako bi on ostvario svoja politička prava govorom u parlamentu kao vođa te stranke, prenijela je agencija Efe.

Puđdemon nije bio u Španiji od 2017. godine kada su vlasti naredile njegovo hapšenje zbog organizovanja nelegalnog referenduma o nezavisnosti Katalonije. On je tada izbjegao španske vlasti pošto je krišom prešao granicu i pobjegao u samoproglašeni egzil u Belgiji.

Evropska komisija pozvala je danas Vladu Meksika da uhapsi ruskog predsjednika Vladimira Putina ukoliko u oktobru bude prisustvovao inauguraciji novoizabrane predsjednice Klaudije Šejnbaum.

Portparol Komisije za spoljne poslove Peter Stano rekao je za Evroaktiv da članstvo Meksika u Međunarodnom krivičnom sudu znači da je ova zemlja zakonski obavezana da uhapsi Putina, ako on prihvati poziv da prisustvuje ceremoniji u Meksiko Sitiju 1. oktobra.

Stano je podsjetio da je Meksiko bio dio mirovnog samita u Švajcarskoj u junu ove godine, gdje je “postojao konsenzus da Rusija mora da okonča svoj rat protiv Ukrajine”, kao i da se Meksiko “uzastopnim glasanjima u UN” pridružio velikoj većini međunarodne zajednice, koja je osudila rat Rusije u Ukrajini i pozvala na njegov prekid, prenosi Tanjug.

On je, međutim, primijetio da Meksiko, kao i sve druge zemlje, ima pravo da razvija svoje međunarodne odnose u skladu sa sopstvenim interesima.

Prethodno je Ambasada Ukrajine u Meksiku zatražila od meksičke vlade da uhapsi Putina ukoliko bude prisustvovao inauguraciji novoizabrane Šejnbaum.

Međunarodni krivični sud je u martu 2023. godine izdao nalog za hapšenje Putina, kojeg optužuje za ratne zločine, uključujući “nelegalnu deportaciju dece iz Ukrajine u Rusiju”, nakon ruskog napada na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Moskva smatra da su pokušaji da se destabilizuje politička situacija u Srbiji destruktivni i neodgovorni, rekla je portparol ruskog MIP Marija Zaharova. Akcenat se stavlja na korišćenje tema koje su daleko od politike kao izgovora za provociranje nezadovoljstva javnosti a s ciljem da se podrije stabilnost i diskredituje legalno izabrana vlast.

„Analiza trenutne situacije u prijateljskoj Srbiji pokazuju da su u toku obnovljeni pokušaji određenih nedobronamernih snaga da aktiviraju dobro poznati destruktivni arsenal da bi destabilizovali situaciju u toj zemlji“, rekla je Zaharova.

Neki pseudodemokratski krugovi nastoje da cinično, ne vodeći računa o rizicima, u proteste pretvore potpuno prirodnu zabrinutost građana za životnu sredinu, konkretno njihov zahteva odnos prema projektu iskopavanja ruda u interesu razvoja nacionalne ekonomije i boljeg standarda građana.
„Argumenti, dokazi i svrsishodnost nikoga ne brinu“, rekla je Zaharova.
Prema njenim rečima, u pitanju je poznata ozloglašena shema koju su na Balkanu (i ne samo tu) više puta pokretali zapadni ideolozi „demokratije na trgovima“ i njihove lokalne pristalice.

„Zamisao se ogleda u tome da se pod plaštom pozitivnih namera, preko marionetskih medija i NVO, u javnosti podstaknu negativne emocije i okrenu protiv rukovodstva kako bi vlast izgubila samokontrolu i kontrolu nad situacijom. Takvu taktiku smatramo destruktivnom i neodgovornom. Takve vrste zloupotreba predstavljaju direktnu pretnju Srbiji, dovode u pitanje stalne napore predsednika zemlje i vlade da osiguraju održivi razvoj zemlje i bolji standard građana, ometaju nezavisni i principijelni kurs kako u unutrašnjoj politici, tako i na međunarodnoj sceni“, zaključila je Zaharova.