Kategorija: Svijet

  • Putin potpisao ukaz o povećanju Oružanih snaga na gotovo milion i po vojnika

    Putin potpisao ukaz o povećanju Oružanih snaga na gotovo milion i po vojnika

    Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je danas ukaz o povećanju pripadnika Oružanih snaga tako da novi broj zaposlenih iznosi gotovo dva i po miliona ljudi, od kojih milion i po vojnih lica.

    Pored toga, u ukazu stoji nalog Vladi da izdvoji novac potreban za sprovođenje uredbe, prenosi RIA Novosti.

    Prethodno je Putin potpisao ukaz o povećanju broja oružanih snaga u decembru 2023. godine, kada je broj vojnog osoblja podignut na nešto više od dva miliona i 200 hiljada ljudi, od čega oko milion i 300.000 vojnika.

    Prema riječima zamjenika predsjednika Savjeta bezbjednosti Dmitrija Medvedeva, u ovoj godini oko 190.000 građana sklopilo je ugovore sa Ministarstvom odbrane.

    Putin je početkom ovog mjeseca rekao je da broj zainteresovanih da pristupe vojnom osoblju naglo povećan nakon što su ukrajinske snage pokrenule upade u rusku pograničnu Kursku oblast.

  • MI6 protiv vicepremijera Srbije Aleksandra Vulina?

    MI6 protiv vicepremijera Srbije Aleksandra Vulina?

    Susret predsjednika Rusije Vladimira Putina i zamjenika predsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vulina, održan prošle nedjelje na Istočnom ekonomskom forumu, postao je važan indikator politike Moskve i Beograda na jačanje strateške saradnje, piše ruski portal “Nacionalna odbrana”.

    Kako je primjetio ruski predsjednik, opisujući bilateralne odnose, “oni ne zahtijevaju posebno predstavljanje, imajući u vidu duboke korjene naših odnosa, istorijske korene i duhovnu bliskost naroda Rusije, ruskog naroda i srpskog naroda“.

    Rusko-srpska saradnja

    Portal podsjeća da je Putin izrazio podršku što skorijem održavanju rusko-srpske međuvladine komisije “koja se odavno nije sastajala, najmanje dvije godine, kao i da se razmotre prepreke koje se u vezi s tim javljaju kako bi se uklonile. Tim pre što imamo veoma mnogo interesantnih pravaca saradnje u oblasti industrije, saobraćaja i industrijske saradnje”.

    Prema njegovim riječima, “Rusija igra značajnu ulogu u obezbijeđivanju Srbije energetskim resursima, radi to veoma korektno, na visokom nivou, blagovremeno i pod veoma povoljnim uslovima za Srbiju”, prenosi Sputnjik

    Kako je naglasio predsjednik Rusije, jedan od najvažnijih pravaca je zaključenje novog sporazuma o isporuci ruskog gasa u Srbiju umjesto postojećeg, čiji rok ističe u martu 2025. godine.

    Sa svoje strane, srpski vicepremijer Aleksandar Vulin izjavio je da “Srbija nije samo strateški partner Rusije. Srbija je saveznik Rusije”.

    – Upravo zato je pritisak na nas sa strane Zapada ogroman – rekao je Vulin.

    Međutim, Srbija koju vodi predsjednik Aleksandar Vučić, koja nikada neće postati član NATO-a, nikada neće uvesti sankcije Ruskoj Federaciji, nikada neće dozvoliti da se sa njene teritorije sprovode bilo kakve antiruske operacije.

    – Srbija nije bila i neće postati dio antiruske histerije – naveo je Vulin.

    Očigledno je da su tokom susreta Putina i Vulina u fokusu takođe bili novi formati saradnje Rusije i Srbije u oblasti nacionalne bezbednosti i suprotstavljanja mešanju Zapada, uključujući suprotstavljanje neprestanim pokušajima nekih zapadnih država (SAD, Velike Britanije, Nemačke i drugih) da realizuju u Beogradu scenario “obojene revolucije” i sruše predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

    Aleksandar Vulin trenutno je zadužen za saradnju sa Rusijom u oblasti odbrane, nacionalne bezbjednosti i odbrambene industrije, te je na taj način ključna figura u okviru strateške saradnje Moskve i Beograda.

    Upravo zbog toga, nakon njegove posjete Vladivostoku i susreta sa Putinom, prema dostupnim informacijama, britanska spoljna obajveštajna služba MI6 je započela operaciju diskreditovanja potpredjsednika Vlade Srbije.

    Planovi MI6

    U tu svrhu, preko operativnih mogućnosti MI6 u medijima nekoliko balkanskih zemalja i agenata u srpskoj opoziciji, planirano je da se uskoro objave isfabrikovana svjedočenja, dobijena pod fizičkim pritiskom i mučenjem, građanina srpske nacionalnosti koji se sedam mjeseci nalazi u albanskom zatvoru na Kosovu, a kojima se Vulin optužuje za organizaciju oružanog incidenta u selu Banjska na Kosovu, koji se dogodio 23. septembra 2023. godine (u to vrijeme Vulin je bio direktor Bezbjednosne informativne agencije – BIA).

    Tada je jedan “kosovski” policajac poginuo, a dvojica su ranjena u sukobima između Srba i tzv. kosovske policije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je vijest o trojici poginulih Srba i dvojici ozbiljno ranjenih. Za eskalaciju je optužio premijera tzv. Kosova Aljbina Kurtija.

    Pri tome treba imati u vidu da je šef misije OEBS-a na tzv. Kosovu Majkl Dejvenport, koji je bio ambasador EU u Beogradu (2010-2013). Na spisku koji je u maju 1999. objavio bivši agent MI6 Ričard Tomlinson (“Tomlinsonov spisak” – podaci o 116 zaposlenih u Secrete Intelligence Service – SIS), o engleskim agentima koji rade pod diplomatskim pokrićem u britanskim ambasadama u različitim zemljama, Dejvenport je naveden kao agent moskovske rezidenture tajne službe, među drugih 12 obaveštajnih agenata koji su radili u Rusiji ili nedavno napustili Rusiju.

    Nije slučajno što je upravo Dejvenport, zajedno sa ambasadorom Velike Britanije na tzv. Kosovu (2019-2024) Nikolasom Ebotom, bio jedan od ključnih kreatora serije provokacija Prištine u enklavama Srba na Kosmetu. U biografiji šefa misije OEBS-a na tzv. Kosovu Majkla Dejvenporta stoji da je radio kao agent rezidenture MI6 u Moskvi. Cilj provokacija organizovanih uz aktivno učešće MI6 bio je da se vlastima Prištine omogući preuzimanje kontrole nad srpskim skeverom Kosova pod izgovorom “borbe protiv krijumčarenja i sive ekonomije”.

    U tu svrhu, britanski instruktori obučavali su albanske policajce, a njihova agentura je sprovodila obavještajne aktivnosti u srpskim opštinama.

    Analitičari tajne službe SIS prognozirali su da će uspjeh separatista destabilizovati i pogoršati situaciju u samoj Srbiji.

    Informaciona kampanja za diskreditovanje vicepremijera Srbije koju je planirala MI6, takođe uključuje iznošenje optužbi protiv njega o navodnim vezama sa kriminalnim strukturama i pokroviteljstvu nezakonitih ekonomskih operacija u srpskim enklavama na sjeveru Kosmeta, kako bi se “potvrdila” opravdanost i osnovanost sankcija koje su SAD ranije uvele Vulinu.

    Naredni korak MI6 mogao bi biti priprema fizičke likvidacije Aleksandra Vulina uz pomoć albanskih ubica, na koje bi kasnije bila prebačena odgovornost za teroristički akt, ili pak precizna operacija uz korišćenje specijalne britanske službe SAS (Specijalna vazdušno-desantna služba) prilikom posjete vicepremijera Vulina Republici Srpskoj.

    Vulinova likvidacija omogućila bi Londonu ne samo da ukloni sa geopolitičke šahovske table jednog od najproruskijih političara Srbije, oslabi i podrije pozicije predsjednika Vučića Srbije (koji bi izgubio svog vjernog i predanog saradnika), već bi predstavljala odgovor na nedavnu deportaciju šest britanskih diplomata-špijuna iz Moskve, što je predstavljalo akt javnog poniženja MI6.

    Zaključci

    Ciljevi planirane operativne kombinacije SIS mogu se definisati na sledeći način:

    Prvo, osvetiti se Aleksandru Vulinu zbog njegove posjete Istočnom ekonomskom forumu, susreta sa Vladimirom Putinom i otvoreno izražene pozicije podršci Rusije. Politički neutralisati vicepremijera Srbije i stvoriti uslove za njegovu naknadnu fizičku likvidaciju.

    Drugo, kriminalizovati Vulina, potvrđujući američku tezu da je povezan sa organizovanim kriminalnim grupama.

    Treće, naškoditi predsjedniku Rusije, asimetrično odgovoriti uklanjanjem Aleksandra Vulina kao odgovor na uništenje moskovske rezidenture MI6, što je politička odluka koju je donio Kremlj.

  • Orban: Trampov život ugrožen sve do njegove pobjede

    Orban: Trampov život ugrožen sve do njegove pobjede

    Premijer Mađarske Viktor Orban poručio je da je jasno da je život predsjedničkog kandidata u SAD Donalda Trampa ugrožen sve do njegove pobjede na izborima.

    Јasno je da je život predsjednika Trampa ugrožen, do njegove pobjede. Molimo se za Vas, gospodine predsjedniče! – napisao je Orban na Iksu.

    Federalni istražni biro /FBI/ saopštio je sinoć da istražuje pucnjavu u blizini Trampovog terena za golf u Floridi, te da se slučaj tretira kao pokušaj ubistva bivšeg predsjednika.

    Tajna služba SAD potvrdila je da je njen agent otvorio vatru na naoružano lice kod terena za golf.

    Prvobitna informacija bila je da su dvije osobe pucale jedna na drugu i nije bilo indikacija da incident ima bilo kakve veze sa Trampom.

    Nakon pucnjave priveden je Rajan Vesli Raut, koji je osumnjičen za pokušaj ubistva, i zaplijenjeno je oružje.

    List “Njujork post” objavio je večeras, pozivajući se na izvore u policiji, da su dvije osobe pucale jedna u drugu nedaleko od Trampovog golf kluba u Vest Palm Biču u Floridi, ali da Tramp nije bio u opasnosti. Incident se dogodio kada je Tramp već napustio klub.

    Tramp je ranjen u pokušaju ubistva u Pensilvaniji 13. jula.

  • Eksplozija u Kelnu, u toku policijska operacija

    Eksplozija u Kelnu, u toku policijska operacija

    U centru Kelna jutros je došlo do eksplozije, a uslijedila je policijska operacija, prenose njemački mediji.

    Policija je na mreži Iks saopštila da je u toku velika operacija u oblasti Hoencolernring i da građani treba izbjegavaju to područje.

    Nemački mediji javljaju je da je oštećen ulazni dio jedne poslovne zgrade.

    Prema sadašnjim informacijama, nema povrijeđenih.

  • Ko je osumnjičeni za pokušaj ubistva Trampa?

    Ko je osumnjičeni za pokušaj ubistva Trampa?

    Osumnjičeni za pokušaj ubistva predsedničkog kandidata republikanaca, Donalda Trampa identifikovan je kao Rajan Vesli Rut, građevinski radnik sa Havaja rođen 1966. godine.

    Rut je uhapšen dok je crnim “nisanom” pokušao da pobjegne sa terena na kojem je Tramp igrao golf.

    Na mjestu na kojem su ga otkrili agenti Tajne službe pronađena su dva ranca, “gopro” kamera i automatska puška nalik “kalašnjikovu”.

    Prema prvim informacijama, Rajan Vesli Rut se po društvenim mrežama hvalio kako je jedno vrijeme proveo kao dobrovoljac u Ukrajini, te da je kasnije pomagao u regrutaciji boraca za taj front.

    Agenti su ga otkrili pošto je kroz ogradu terena za golf proturio cijev puške. Nalazio se najmanje 250 metara daleko od Trampa.

    Motiv uhapšenog još nije poznat.

    Ovo je bio drugi pokušaj ubistva predsjedničkog kandidata republikanaca Donalda Trampa za dva mjeseca.

    Prvi pokušaj se dogodio prije dva mjeseca, u gradiću Bejker u Pensilvaniji. Tomas Metju Kruks pucao je na Donalda Trampa na skupu u Batleru, u Pensilvaniji 13. jula, kada je Tramp zadobio povredu uha.

  • Tramp poslije pucnjave na Floridi: Ništa me neće zaustaviti

    Tramp poslije pucnjave na Floridi: Ništa me neće zaustaviti

    Američka Tajna služba sklonila je na sigurno bivšeg predsjednika i kandidata republikanaca na predstojećim predsjedničkim izborima Donalda Trampa nakon što su agenti otvorili vatru na čovjeka koji je primjećen sa nečim što je ličilo na oružje, dok je bivši predsjednik bio na terenu za golf, naveli su izvori iz policije, javio je Njujork post.

    FBI naziva ovo očiglednim pokušajem atentata.

    Bivši predsjednik i njegova povorka automobila napustili su Trampov internacionalni golf klub u Vest Palm Biču nakon što je tajna služba primijnjrila naoružanog čovjeka.

    Pripadnici Tajne službe uočili sumnjivu osobu na Trampovom golf-terenu u Vest Palm Biču i otvorili vatru kada su vidjeli nešto što je izgledalo kao cijev pištolja.

    Јedan od agenata je otvorio vatru i pucao više puta.

    Muškarca je kasnije uhapsila lokalna policija na auto-putu I-95.

    Policijski zvaničnici potvrdili su da su pronašli oružje i druge predmete koje je osumnjičeni ostavio u žbunju u blizini Trampovog međunarodnog golf kluba u Јužnoj Floridi.

  • Odjeknuli hici u blizini Donalda Trampa

    Odjeknuli hici u blizini Donalda Trampa

    Tajna služba reagovala je na pucnjavu ispred golf kluba Donalda Trampa u Vest Palm Biču na Floridi!

    Predsjednik Tramp je bezbijedan nakon pucnjave u njegovoj blizini. Za sada nema više detalja – rekao je direktor komunikacija Trampove kampanje, Stiven Čeung.

    Kandidat za predsjednika SAD-a Donald Trump na sigurnom je nakon što su u njegovoj blizini ispaljeni pucnji, saopštila je njegova kampanja.

    Zvaničnici kampanje nisu dali dodatne pojedinosti o incidentu.

    Ovaj događaj dolazi nakon što je bivši američki predsjednik preživio pokušaj atentata u julu na predizbornom skupu u Batleru, Pensilvanija, prenosi “Standard”.

  • Nezapamćene poplave u srednjoj Evropi – pucaju brane, gradovi skoro pod vodom

    Nezapamćene poplave u srednjoj Evropi – pucaju brane, gradovi skoro pod vodom

    Zemlje centralne Evrope pogodile su velike poplave. Najkritičnije je na jugozapadu Poljske gdje je pukla brana.

    U nekoliko regiona u Austriji na snazi je vanredno stanje. Sirene za uzbunu oglasile su se u Beču čiji su dijelovi pod vodom. Evakusano je stanovništvo u više regija.

    Najgore poplave u posljednjih 30 godina pogodile su i dijelove Češke.

    U Budimpešti upozorenje da će vodostaj Dunava premašiti visinu od 8,5 metara i da se bliže najveće poplave.

    “Davimo se” – poruka je gradonačelnika poljskog grada Gluhozi u kojem se rijeka izlila iz korita, odnijela most i poplavila centar grada. U gradu Stronije Šlaski pukla je brana. Јedna osoba se utopila, a 1.600 ljudi evakuisano je iz grada Klocka.

    Pripadnici spasilačkih službi u posljednji čas izvukli su na sigurno stanovnika češkog grada Јasenika, u kojem živi 11.000 ljudi, a potom su spasilačke operacije suspendovane, jer letovi helikopterima više nisu sigurni. Prethodno je obustavljen i rad vatrogasaca, a gradonačelnici ovog gradića nije preostalo ništa drugo osim da onim koji su ostali savjetuje da se popnu na više spratove i čekaju da oluja prođe jer je grad potpuno odsječen od ostatka zemlje. Sjeverna Moravska i Šleska najteže su pogođeni regioni Češke Republike.

    Evakuisano je deset od 56.000 stanovnika češkog grada Opava, a gradonačelnik je upozorio da nema razloga za čekanje. Dodao je da je situacija gora nego tokom razornih poplava 1997.

    Velike poplave zahvatile su Beč i dijelove Donje Austrije nakon što se izlile rijeka usljed obilne kiše i snijega.

    Do nekih zgrada se može doći samo čamcem. Uz zvukove sirena mnogi su evakuisani. U nekoliko okruga Beča nije bilo ni struje. Građani Graca dobili su na mobilnim telefonima upozorenje da ne izlaze iz kuća. U Donjoj Austriji poginuo je vatrogasac, a guvernerka ovog regiona upozorila je da je situacija dramatična.

    – U gradu Beču su kanali Dunava nabujali, u jednom dijelu grada prekinut je javni prevoz, ali rijeke su tako nabujale da nije bilo moguće da se tako brzo reaguje. U Donjoj Austriji neće raditi škole. Ne očekuje se da do srijede normalizuje situacija u ovom dijelu Austrije – rekao je šef Predstavništva Republike Srpske u Austriji Mladen Filipović.

    Očekuje se da će u Budimpešti vodostaj Dunava premašiti 8,5 metara, čime se bliži rekordu od 8,91 metar iz 2013.

    – Prema prognozama, jedna od najvećih poplava poslije više godina bliži se Budimpešti, ali mi smo za to spremni – rekao je gradonačelnik mađarske prestonice.

    U Rumuniji je kiša manjeg intenziteta nego juče, kada su u poplavama poginule četiri osobe, dok je 5.000 kuća uništeno.

  • Ukrajina plaća paprenu cijenu upada u Rusiju

    Ukrajina plaća paprenu cijenu upada u Rusiju

    Vasil je bio nekoliko kilometara unutar ruske teritorije kada je čuo fijuk približavajućeg drona napunjenog eksplozivom. Imao je sekunde da reaguje.

    “Bilo je vrlo brzo. Potrčali smo prema drveću i onda se, na metar-dva od mene, čuo prasak”, rekao je ukrajinski vojnik.

    “Pogledam dolje i vidim da imam gelere u nozi. Stavio sam podvez i pokušao da pobjegnem”, rekao je Vasil (ratnog nadimka Bumbar) za CNN u gradu Sumi, gradu na sjeveru Ukrajine u kojem se oporavlja od povreda.

    Kijev je u avgustu pokrenuo iznenadni napad na rusku regiju Kursk, brzo napredujući nekih 30 kilometara od granice. Međutim, kampanja se usporila, a u četvrtak je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio da je Rusija pokrenula kontraofanzivu. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruske snage prodrle u regiju Kursk i zauzele 10 naselja.

    U danima koji su prethodili ovom kontranapadu, CNN je razgovarao sa 14 ukrajinskih vojnika iz pet različitih jedinica koje su bile raspoređene u Kursku. Četvorica su ranjena u operaciji i trenutno se oporavljaju u bolnicama u Ukrajini, dok ostalih 10 još uvijek boravi u Rusiji.

    Svih 14 su rekli da je napad na Kursk bio teška operacija, a neki su čak doveli u pitanje odluku o ovoj akciji u vrijeme kada se Ukrajina muči sa odbranom ključnih mjesta i gradova na istoku zemlje.

    “Biće sve teže. Biće više artiljerijske vatre, više teških bitaka, ali moramo učiniti sve što možemo. Ukrajina želi mir, ali mir kada pobijedimo, a ne kada izgubimo”, rekao je Vasil i dodao: “Rusija šalje mnogo trupa i artiljerije na Kursk. Imamo puno mrtvih i puno uništene opreme.”

    Ukrajinski zvaničnici kažu da je Moskva poslala oko 30.000 vojnika u područje Kurska. Navodno, pojačanja uključuju vojnike iz raspuštene privatne kompanije Vagner, koji su premješteni iz zapadne Afrike.

    Ukrajinski vojnici koji se bore u Kursku kažu da se Vagnerovi borci razlikuju od drugih ruskih jedinica jer imaju bolju opremu i bolje su obučeni.

    Čečenski lider Ramzan Kadirov takođe je nedugo nakon početka upada tvrdio da se tamo nalazi čečenska specijalna jedinica Ahmat.

    Dmitro, komandant ukrajinskog bataljona Slavuj, rekao je CNN-u da je njegova jedinica pronašla Vagnerove zastave i oznake.

    Operacija Kursk dala je Ukrajincima veliki moralni podsticaj, kao prvi veliki strateški dobitak Kijeva od oslobađanja Hersona u novembru 2022. Gotovo svi vojnici s kojima je CNN razgovarao rekli su da je osvajanje ruske teritorije bilo vrijedno žrtava.

    “Bio je to dobar osjećaj. Rusija je jedna od najvećih zemalja na svijetu i ima nuklearne bombe. Mi nemamo mnogo ljudi i u ratu smo već 10 godina, a uprkos tome, cijelom svijetu smo pokazali da možemo da napadnemo teritoriju Rusije,” rekao je Vasil.

    Dmitro je dao jednostavnu ocenu: “Da, j****e! Takav je bio osjećaj kad sam vidio naše tenkove kako pucaju na ruske položaje. Digli su ruke uvis, zarobili smo ih mnogo.”

    Ofanziva iznenadila i neke od najbližih saveznika
    U intervjuu za CNN prošlog vikenda, vrhovni komandant ukrajinske vojske Oleksandr Sirski dao je dosad najdetaljnije objašnjenje razloga za upad. Rekao je da je cilj bio da se zaustavi Rusija da koristi Kursk za novu ofanzivu, da se odvrate moskovske snage s drugih područja, spriječi prekogranično granatiranje civila, uzmu ratni zarobljenici i ojača moral ukrajinskih trupa i nacije.

    Ukrajina je bila pod pritiskom na istočnom frontu tokom ove godine i još se oporavlja od velikih neuspjeha uzrokovanih kašnjenjima u isporuci američke vojne pomoći prošle zime i u proljeće.

    Ofanziva na Kursk, koja je bila iznenađenje čak i za neke od najbližih saveznika Ukrajine, pozdravljena je od strane zapadnih zvaničnika. U subotu je direktor CIA Bil Burns nazvao to značajnim taktičkim postignućem:

    “To nije bio samo podsticaj ukrajinskom moralu. To je razotkrilo neke ranjivosti Putinove Rusije i njene vojske.”

    Jedan vojnik (nadimka Fin) s kojim je CNN razgovarao rekao je da su ruska utvrđenja izgrađena vrlo dobro, uz razne odbrambene mere, kao što su mine ispod protutenkovskih prepreka.

    Finova ekipa od četiri vojnika bila je među prvima koja je ušla u Rusiju, s zadatkom razminiranja i demontiranja odbrane prije nego što su stigle ostale ukrajinske jedinice. Proveli su dvije nedjelje u Kursku, radeći neprekidno, s povremenim snom, uvijek na oprezu.

    Jedan vojnik je pokazao na svoje čizme i rekao da se s njih može uzeti mnogo DNK uzoraka: “Ukrajinskih DNK uzoraka, nažalost.”

    Fin je rekao da je činjenica da su djelovali na stranoj zemlji, u području koje nisu poznavali, učinila njihovu misiju posebno izazovnom. Većina jedinica koje su učestvovale u operaciji Kursk preraspoređena je s drugih dijelova ratišta, područja koja su izuzetno dobro poznavali.

    Jedan član posade oklopnog transportera rekao je da je njegova jedinica stigla iz Časov Jara, sa istočne linije fronta, gdje je mogao “voziti vezanih očiju s jednog položaja na drugi”. U Kursku su se izgubili.

    “Na kraju smo otišli u ruski grad Sudžu, gdje smo morali čekati da nas naš komandant pronađe”, rekao je ovaj vojnik, dodajući da su loša vidljivost i nepoznavanje terena učinili navigaciju izuzetno teškom.

    Navigacija i komunikacija između jedinica i komandanata bili su veliki problem u Kursku. Ukrajinci se oslanjaju na internet uslugu Starlink, ali komunikacija uopšte ne funkcioniše u određenim dijelovima regije Kursk.

    Osim toga, ovo područje je sušno već nekoliko mjeseci, što dodatno otežava kretanje teškim vozilima koja dižu prašinu. Član posade oklopnog transportera i njegov komandant razgovarali su s CNN-om u sjevernoj Ukrajini, gdje su se oporavljali od povreda zadobijenih kada su se dva ukrajinska oklopna vozila sudarila zbog vrlo loše vidljivosti.

    Ako linija ostane uglavnom nepromijenjena, bitka u regiji Kursk mogla bi uskoro početi da liči na dijelove bojnog polja u istočnoj Ukrajini, uz ukopavanje i žestoke borbe za svaki pedalj zemlje.

    “Ovo je dio velikog plana”
    Govoreći za CNN, Vasil je rekao da nije previše razmišljao o misiji ili činjenici da je u njoj povrijeđen: “Ovo je rat. Mi smo vojnici i moramo učiniti sve što možemo da zaštitimo svoju zemlju. Ovo je dio velikog plana i nisam se pitao zašto sam ovdje.”

    Sjedeći na klupi u Sumiju, s ispruženom nogom u zavojima i intravenskom iglom koja viri blizu lakta, Vasil kaže da je na frontu bilo prepuno eksplozivnih ruskih bespilotnih letjelica na dan kada je ranjen. “Došli su momci iz druge jedinice i rekao sam im da budu oprezni jer je tamo kao u klanici… I baš te sekunde, bum,” rekao je Vasil, dodavši nekoliko psovki.

    Prijatelji su mu rekli da je imao sreće što je preživio. Njegov komandant, koji mu je među prvima prišao nakon eksplozije, pohvalio je njegovo smireno ponašanje nakon napada.

    Vasil je rekao da mu je takva priroda: “Kada ste jako uplašeni, važno je zadržati kontrolu. Ako možete kontrolisati svoj strah, sve će biti u redu.”

    Ljekari su mu rekli da je prerizično izvaditi neke gelere. Vasil nije ni trepnuo na ideju da će živjeti ostatak života s djelićima ruskog eksploziva u sebi.

  • Medvedev: Napad na Kursk preduslov za nuklearni napad

    Medvedev: Napad na Kursk preduslov za nuklearni napad

    Napad Ukrajine na rusku Kursku oblast može se smatrati preduslovom za zvaničnu odluku o upotrebi nuklearnog oružja, izjavio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    “Do sada nije donesena nikakva odluka o upotrebi nuklearnog naoružanja, nestrateškog ili još više strateškog, iako, pravo rečeno, postoje formalni preduslovi za to, jasni cijeloj svjetskoj zajednici i u skladu sa našom doktirnom nuklearnog odvraćanja, na primjer Kursk. Međutim, Rusija je strpljiva”, istakao je Medvedev na “Telegramu”.

    On je dodao da je očigledno da je nuklearni odgovor izuzetno teška odluka sa nepovratnim posljedicama.

    “Svakom obliku strpljenja na kraju dođe kraj”, upozorio je Medvedev, dodajući da nuklearni sukob danas nikome nije potreban, prenosi Srna.