Kategorija: Svijet

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da nije razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim od njegovog sastanka sa američkim liderom Donaldom Trampom u Ovalnoj sobi Bijele kuće u petak.

Rubio je u emisiji This week na tv kanalu ABC takođe rekao da nije razgovarao ni sa šefom ukrajinske diplomatije Andrijem Sibihom nakon oštrog verbalnog sukoba Trampa i Zelenskog, prenosi Rojters.

“Mi ćemo biti spremni da se ponovo angažujemo kada i oni budu spremni na mir”, dodao je američki zvaničnik.

Tokom susreta u petak u Bijeloj kući došlo je do burne rasprave Zelenskog i Trampa i njegovog potpredsjednika Džej Di Vensa.

Zelenski je napustio Bijelu kuću bez potpisivanja sporazuma o rijetkim zemnim metalima, a otkazano je i obraćanje novinarima, podsjeća Tanjug.

Evropa hitno treba da se ponovo naoruža, a članicama se mora dati fiskalni prostor za povećanje potrošnje na odbranu, izjavila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen poslije sastanka o podršci Ukrajini u Londonu.

Fon der Lajenova je rekla da Evropa treba da pokaže SAD da je spremna da brani demokratiju.

“Poslije dugog vremena nedovoljnog ulaganja, sada je od najveće važnosti da se pojačaju investicije u odbranu na duži period”, rekla je ona novinarima.

Fon der Lajenova je dodala da je “državama članicama potrebno više fiskalnog prostora da bi izvršile nagli rast potrošnje na odbranu”, prenose agencije.

Odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas poslije smaita o Ukrajini u Londonu da je sastanak bio “dragocjen” i da je poslužio kao prilika da se ponovo potvrdi podrška Evrope Ukrajini kao “žrtvi ruske agresije”.

On je rekao da je za Ukrajinu od ključne važnosti da bude u poziciji da pregovara o svojoj budućnosti, preneo je Gardijan.

Takođe je istakao da je od ključnog značaja da transatlantska saradnja.

Na pitanje zašto budući kancelar Fridrih Merc nije pozvan da mu se pridruži na samitu, odgovorio je da je da su njih dvojica u bliskom kontaktu.

U Londonu je završen samit o Ukrajini koji je trajao otprilike dva sata i na kome su prisustvovali predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i više od 10 evropskih lidera, prenosi Tanjug.

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev rekao je da je neformalni sastanak evropskih lidera u Londonu rusofobični miting protiv predsjednika SAD Donalda Trampa.

Medvedev je istakao da Brisel očigledno želi da Ukrajina nastavi borbu do posljednjeg vojnika.

“Rusofobični antitrampov miting desio se u Londonu da bi se zakleli na vjernost nacističkom pigmeju u Kijevu. Oni žele da se bore do poslednjeg ukrajinskog vojnika”, napisao je Medvedev na “Telegramu”.

Premijer Velike Britanije Kir Starmer obratio se medijima nakon bezbjednosnog samita u Londonu, gdje je poručio da su Britanija, Francuska i druge zemlje EU postigle dogovor da sa Ukrajinom rade na planu za zaustavljanje borbi.

Naglasio je da će taj plan razmatrati sa SAD i da će ga zajedno sprovesti u djelo.

Najavio je da će Vlada Velike Britanije omogućiti Ukrajini da iskoristi 1,6 milijardi funti iz fonda za izvozno finansiranje kako bi kupila više od pet hiljada protivvazdušnih raketa.

Navodi da će ove rakete biti proizvedene u Belfastu, čime će se otvoriti nova radna mjesta u britanskoj odbrambenoj industriji. Cilj je, kako je pojasnio, da se Ukrajina dovede u što jaču poziciju kako bi mogla da pregovara sa pozicije snage.

“Naša polazna tačka mora biti da Ukrajini obezbijedimo što jaču poziciju sada”, istakao je.

Starmer je istakao da svaki novi sporazum o podršci Ukrajini mora biti zasnovan na snazi i da svaka država mora doprinijeti na najbolji mogući način – preuzimanjem odgovornosti i povećanjem svog učešća.

On je naveo da su se lideri na samitu složili oko četiri ključna koraka:

– Nastaviti slanje vojne pomoći Ukrajini dok rat traje i pojačati ekonomski pritisak na Rusiju;

– Svaki trajni mir mora osigurati suverenitet i sigurnost Ukrajine, a Ukrajina mora biti za pregovaračkim stolom u bilo kakvim mirovnim razgovorima:

– U slučaju mirovnog sporazuma, evropski lideri će raditi na odvraćanju Rusije od bilo kakve buduće invazije na Ukrajinu.

– Formiraće se „koalicija voljnih“ za odbranu Ukrajine i očuvanje mira u zemlji, prenosi Avaz.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je večeras uverenje da može da obnovi odnose sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom nakon njihovog sastanka punog nesuglasica u Ovalnoj sobi u Bijeloj kući u petak.

On je istakao da je potrebno da razgovori s Trampom budu nastavljeni u drugačijem formatu, prenosi Rojters.

Zelenski je u obraćanju novinarima u Londonu rekao da radi na pripremi za nove izazove, iako ne misli da će Sjedinjene Američke Države (SAD) obustaviti vojnu pomoć Ukrajini, pošto bi to, prema njegovim riječima, samo pomoglo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Dodao je da je i dalje spreman da potpiše sporazum o rijetkim zemnim metalima sa SAD i izrazio nadu da su i SAD spremne.

Zelenski je prethodno, nakon samita evropskih lidera u Londonu, rekao da sa evropskim partnerima radi na uspostavljanju čvrste osnove za saradnju sa SAD kako bi se postigao mir i zagarantovana bezbjednost za Ukrajinu.

Zelenski se nakon samita sastao sa britanskim kraljem Čarlsom III.

Posjeta Zelenskog Bijeloj kući u petak prekinuta je nakon što je stupio u žestoku razmijenu riječi sa Trampom i potpredsjednikom SAD Džej Di Vensom, koji su ga optužili za “nepoštovanje” tokom sastanka u Ovalnom kabinetu.

Nakon toga je ukrajinski lider napustio Bijelu kuću bez komentara, a Tramp je na platformi Truth Social napisao da Zelenski nije spreman za mirno rješenje ukrajinskog sukoba i da je pokazao nepoštovanje prema Sjedinjenim Američkim Državama.

Mogućnost da su posmatrači misije OEBS-a u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR) prenosili informacije ukrajinskoj vojsci o lokaciji vojnih formacija DNR i samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR) zahtjeva ozbiljnu istragu, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Ona je reagovala na izjavu bivšeg grčkog ambasadora u Ukrajini Vasiliosa Bornovasa, koji je rekao da je misija OEBS-a u Donbasu navodno tajno pomagala ukrajinskoj vojsci, prenosi TASS.

Bornovas je ranije izjavio da je osoblje misije OEBS-a u DNR tajno prenijelo poverljive informacije Oružanim snagama Ukrajine o lokaciji formacija LNR i DNR, kao i da su ti položaji odmah bili podvrgnuti granatiranju sa ukrajinske strane.

Predsjednik Francuske Emanuel Makron kazao je da francusko-britanski akcioni plan za Ukrajinu obuhvata primirje ”u zraku, na moru i u energetskoj infrastrukturi” koje bi trajalo mjesec dana.Makron je izjavio da je front u Ukrajini jednak razdaljini između Budimpešte i Pariza, zbog čega bi bilo teško provjeriti da li se kršenja eventualnog primirja dešavaju.

Slanje trupa
Makron je, u intervjuu za Figaro, rekao da evropske mirovne trupe neće biti poslate u Ukrajinu u narednih nekoliko sedmica.

“Pitanje je kako da iskoristimo ovo vrijeme da pokušamo da postignemo prihvatljivo primirje, pri čemu pregovori traju nekoliko sedmica, a zatim, nakon potpisivanja mira, raspoređivanje”, rekao je on.

Sumnja u pregovore
On je takođe izrazio sumnje u pregovore SAD i Rusije, rekavši da je uvjeren da će ruski predsjednik Vladimir Putin pokušati da ”ponizi” Ukrajinu.

“Želimo mir. Ne želimo ga po bilo koju cijenu, bez garancija – ponovio je francuski predsjednik, dodavši da je uvjeren da će odnosi Zelenskog i predsjednika SAD Donalda Trampa ‘deeskalirati’ nakon napetog sastanka u Bijeloj kući u petak.”

On je dodao da je sa američkim predsjednikom razgovarao tri puta u posljednja tri dana, i rekao da očekuje da će u narednih nekoliko dana ponovo razgovarati.

U Londonu je juče održan sastanak posvećen miru u Ukrajini, a prisustvovali su lideri Ukrajine, Njemačke, Danske, Španije, Italije, Kanade, Holandije, Norveške, Poljske, Rumunije, Finske, Francuske, Češke i Švedske.

Sastanku su takođe prisustvovali predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta i generalni sekretar NATO Mark Rute, prenosi “Avaz”.

Francuska i Velika Britanija predlažu jednomjesečno primirje u Ukrajini koje će se odnositi na vazdušne, pomorske i napade na energetsku infrastrukturu, izjavio je francuski predsjednik Emanuel Makron.

On je u intervjuu za list “Figaro” naveo da se prijedlog ne odnosi na borbe na kopnu, uz napomenu da prva linija sukoba ima dužinu udaljenosti između Pariza i Budimpešte, te bi stoga bilo ekstremno teško verifikovati poštovanje primirja, prenio je TASS.

Makron je rekao da se nada da će se obnoviti komunikacija između predsjednika SAD Donalda Trampa i predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog, nakon što se sastanak Zelenskog sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom i američkim potpredsjednikom DŽejmsom Devidom Vensom u Bijeloj kući u petak, 28. februara, završio žestokom raspravom između trojice zvaničnika, prenosi Srna.

Američki ministar odbrane Pit Hegset naredio je američkoj sajber komandi da obustavi ofanzivne sajber operacije protiv Rusije, u nastojanju da ta zemlja obnovi odnose sa Rusijom i da se postigne dogovor sa Moskvom o miru u Ukrajini, objavio je danas “Njujork tajms”.

U izvještaju američkog lista, koji se poziva na izjave aktuelnog zvaničnika i dva bivša zvaničnika upoznata sa naredbom ministra odbrane, navodi se da je to očigledno dio širih nastojanja da se ruski predsjednik Vladimir Putin uvuče u pregovore o Ukrajini i novim odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Dodaje se da je naredba o obustvi ofanzivnih sajber operacija protiv Rusije izdata prije susreta američkog i ukrajinskog predsjednika, Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog, u Bijeloj kući, koji se završio razmjenom oštrih riječi i bez najavljenog potpisivanja sporazuma o ukrajinskim mineralima.

Precizan obim i trajanje naloga američkog Ministarstva odbrane nisu jasni, pošto je granica između ofanzivnih i odbrambenih sajber operacija često nejasna.

Ipak, zadržavanje pristupa glavnim ruskim mrežama u svrhe špijunaže ključno je za razumijevanje namjera Putina dok ulazi u pregovore, kao i za praćenje argumenata u Rusiji o tome na kojim uslovima treba insistirati i od čega bi se moglo odustati, ocjenjuje njujorški list.

Bivši zvaničnici su napomenuli da je uobičajeno da civilni lideri naređuju pauze u vojnim operacijama tokom osjetljivih diplomatskih pregovora, kako bi izbjegli njihovo izbacivanje iz kolosijeka, prenosi Tanjug.