Kategorija: Svijet

Uvođenje novih, automatiziranih evropskih sistema za prijavu putovanja i izdavanje dozvola za putovanja u zemlje EU trebalo bi ubrzati protok na granici BiH i Hrvatske, odnosno EU.

Radi se o dugo najavljivanom sistemu za aplikaciju putovanja u zemlje Šengena – ETIAS, te sistemu registracije putnika u EU (EES), koji bi trebali biti paralelno u primjeni od iduće godine.

Izdati dozvolu

– Njegova suština je da će građani prije putovanja putem aplikacije popuniti zahtjev za putovanje na određenu destinaciju, unijeti podatke koji se traže formularom, uplatiti naknadu, otprilike sedam eura, nakon čega će se izvršiti odgovarajuće provjere, a potom izdati dozvola koja traje tri godine i isključivo je vezana za putnu ispravu koju posjedujete – kaže Dražen Vujica, načelnik Regionalnog ureda Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH.

Drugim sistemom, kako kaže EES, ukida se obaveza stavljanja pečata u pasoše, već će se putne isprave isključivo skenirati, a standard u Evropi je da svi imaju mašinski čitljive dokumente koji sadrže čip.

Svi podaci bit će pohranjeni u centralnim evropskim evidencijama, pa bi i provjere uglavnom trebale trajati nekoliko minuta.

90 dana

Time će se, pojašnjava Vujica, izbjeći dosadašnje komplikacije u slučajevima kada graničar zaboravi staviti pečat u pasoš putnika, pa će podaci o broju dana biti precizno evidentirani i u svakom trenutku poznati. Građani BiH u EU mogu boraviti do 90 dana tokom perioda od šest mjeseci.

– Svaki proces digitalizacije donosi pozitivne stvari u smislu bržeg i sigurnijeg protoka ljudi i roba, a ovo je sa stanovišta EU korak ka povećanju sigurnosti. BiH sigurno ima najmodernije dokumente i prati sve svjetske standarde u smislu sigurnosti i zaštite dokumenata, identiteta građana i svih drugih stvari – ističe Vujica.

U čipu svi podaci

– U čipu su pohranjeni svi lični podaci, a u digitalnom formatu su fotografija i otisci prsta i ti podaci se čuvaju tri godine od dana prelaska granice – kaže Vujica.

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović neće stupiti na funkciju zamjenika generalnog sekretara NATO-a, potvrdio je diplomatski izvor iz Brisela za Klix.ba
Iako su crnogorski mediji prenijeli informaciju da bi Đukanović trebao biti u timu novog generalnog sekretara Alijanse, naš izvor ističe da se o tome trenutno ne raspravlja u Briselu, gdje se nalazi sjedište NATO-a.

Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, trenutno je u opticaju više imena, ali među njima nema bivšeg predsjednika Crne Gore.

Što se tiče mjesta generalnog sekretara, tu se od 2014. godine nalazi Jens Stoltenberg. On je 2022. i 2023. godine dobio povjerenje za po još jednu godinu na funkciji, a mandat mu traje do 1. oktobra 2024. godine.

Kako su izvjestili svjetski mediji, a potvrdio izvor iz Brisela, u Alijansi su saglasni da ga zamijeni Mark Rutte, bivši premijer Nizozemske.

Rutte je na mjestu predsjednika vlade Nizozemske bio od 2010. godine, a zamijenit će ga Dick Schoof, koji je izbor nove, desničarske vlade ove zemlje.

Rutte je tokom svojih mandata na mjestu lidera Nizozemske bio izrazito proevropski i pro-NATO orijentisan, a imajući u vidu njegove dobre odnose s liderima ključnih zemalja Alijanse, njegovo imenovanje ima smisla.

Prema pravilima NATO-a, zamjenike u koordinaciji s generalnim sekretarom biraju države članice Alijanse. Iako je “u opticaju” mnogo imena, među njima nema Mile Đukanovića.

Vrijedi istaći i da je njegova stranka DPS ostala bez vlasti 2020. godine, dok je Đukanović izgubio na predsjedničkim izborima u maju 2023. godine od Jakova Milatovića.

Pojedini crnogorski mediji su javljali da se protiv Đukanovića vodi istraga te da bi uskoro mogao biti i uhapšen, ali se on još nalazi na slobodi. Đukanović trenutno nije politički aktivan.

Ruskom lideru Vladimiru Putinu treba pokazati gde mu je mjesto svim mogućim sredstvima, uključujući jačanjem Ukrajine, moćnim sankcijama i političkom izolacijom, rekao je danas predsednik Ukrajine Volodomir Zelenski.

Zelenski je ovo rekao u intervjuu za italijanski SkiTG24, čiji je fragment objavio na svom Telegram kanalu uoči otvaranja Samita mira u Švajcarskoj, prenio je Ukrinform.

“Danas Putin mora biti postavljen na svoje mjesto svim mogućim sredstvima: jačanjem Ukrajine, snažnim sankcijama, političkom izolacijom”, rekao je Zelenski.

On je rekao da će Putin, ako osjeti da ima moć, nastaviti da napreduje.

“Nije slučajnost da njegove rakete prelaze preko prostora država članica NATO-a. Ima slučajeva u Poljskoj, ima slučajeva u Rumuniji, Rusija ulazi i u tuđe teritorijalne vode, narušava strani vazdušni prostor. Sve je to zabeleženo”, tvrdi Zelenski, prenosi Tanjug.

Zelenski kaže i da Rusija koristi 3.200-3.500 raketa mjesečno “isključivo protiv civilnog stanovništva i civilne infrastrukture”, “kako bi se ljudi plašili i bježali iz gradova, kako bi Rusija mogla da okupira ova sela i gradove”, prenosi ukrajinska agencija.

Učesnici konferencije o Ukrajini u Švajcarskoj moraju da razgovaraju o mirovnim prijedlozima koje je iznio ruski predsjednik Vladimir Putin, ukoliko žele da “spasu svijet”, rekla je danas portparol ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova.

“Ukoliko želite da spasite svijet, razgovarajte o Putinovom prijedlogu. Ruski predsjednik rekao je sve i ukazao je na realan put ka miru. Samo oni koji ne žele mir to ne vide i ne shvataju”, naglasila je Zaharova.

Nešto ranije je ruski lider iznio mirovne prijedloge za rješenje sukoba u Ukrajini, uključujući priznanje statusa Krima, Luganske Narodne Republike, Donjecke Narodne Republike, Zaporožja i Hersona, konsolidaciju statusa nesvrstane i nenuklearne Ukrajine, demilitarizaciju i ukidanje antiruskih sankcija, podsjeća ruska novinska agencija TASS, prenosi Srna.

Švajcarska je domaćin samita u odmaralištu Birgenstok na jezeru Lucern, gdje učestvuje više od 50 šefova država i Vlada, uključujući ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog. Samitu će prisustvovati stotinak delegacija, uključujući evropske organizacije i UN.

Samitu će prisustvovati američki potpredsjednik Kamala Haris, dok Turska i Saudijska Arabija šalju šefove diplomatija a Brazil, Indija i Južnoafrička Republika biće zastupljene na nižim nivoima.

Kina, poput Rusije, neće prisustvovati konferenciji jer smatra da je za početak bilo kakvog mirovnog procesa potrebno učešće Moskve i Kijeva.

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da se Francuska suočava sa veoma ozbiljnim momentom kako se približavaju parlamentarni izbori.

Ovo je veoma ozbiljan trenutak u istoriji naše zemlje – rekao je Makron na kraju samita G7 u Italiji.

On je dodao da su velike stvari na kocki, sa ratovima i ekonomskim izazovima bez presedana.

Makron je ranije najavio parlamentarne izbore u dva kruga 30. juna i 7. jula.

Prema dosadašnjim istraživanjima javnog mnjenja, vode krajnje desničarske i krajnje ljevičarske partije.

Makron je raspisao vanredne parlamentarne izbore nakon što je francuska desnica ubjedljivo porazila njegovu stranku na izborima za Evropski parlament prošlog vikenda.

Zapad i kijevske vlasti će u slučaju da odbiju prijedlog Rusije za rješavanje sukoba u Ukrajini snositi političku i moralnu odgovornost za nastavak krvoprolića, izjavio je stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja.

– Ako Zapad i Kijev odbiju taj mirovni prijedlog, moralna i politička odgovornost za nastavak krvoprolića biće na njima – kazao je Nebenzja na sjednici SB UN o Ukrajini, koja je sazvana na zahtjev Rusije, a povodom odluke nekih država na zapadu da dozvole Kijevu da stranim oružjem gađaju teritoriju Rusije.

Dodao je i da ako Kijev odbaci sadašnji prijedlog, onda će ubuduće uslovi za početak pregovora biti drugačiji.

Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin je prethodno iznio Kijevu i Zapadu novi prijedlog za prekid sukoba u Ukrajini, koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio.

Nebenzja je ukazao da Kijev i njegovi sponzori demonstrativno ignorišu mirovne napore za rješavanje sukoba i odbijaju da ih razmotre.

On je rekao da Rusija poziva zemlje, čija se rukovodstva imaju zdravorazumski pristup, da ne vjeruju lukavim pozivima na skup o Ukrajini u Švajcarskoj.

Obraćajući se članicama Savjeta bezbjednosti, Nebenzja je poručio da će Rusija dati svoj odgovor na sve zločine Kijeva u koje je umiješan i Zapad.

– Zapadni vojnici praktično ručno upravljaju procesom primjene visokopreciznog oružja u Ukrajini, bilo da se radi o britanskim raketama ‘storm šedou’, američkim ‘atakams’ ili francuskim, jer Ukrajinci to sami ne mogu – zaključio je Nebenzja.

Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je danas da lideri Grupe sedam najrazvijenih zemalja svijeta (G7) nisu razgovarali o prijedlozima ruskog predsjednika Vladimira Putina za mir u Ukrajini, “jer svi znaju da nisu ozbiljni”.

Šolc je na putu ka Švajcarskoj, gdje se održava mirovna konferencija za Ukrajinu, naglasio da je cilj Putinovih prijedloga, da se Ukrajina odrekne regiona koji su sad pod kontrolom Rusije, prekine borbu i odustane od članstva u NATO, “samo skretanje pažnje sa konferencije”.

“Svima je poznato da ti prijedlozi nisu ozbiljni već da su povezani sa mirovnom konferencijom u Švajcarskoj”, naglasio je Šolc.

Svjetski lideri danas prisustvuju konferenciji u Švajcarskoj s ciljem da se izvrši pritisak na Rusiju za okončanje sukoba u Ukrajini.

Berza u Francuskoj je imala značajan pad, a eksperti kažu da je glavni razlog odličan rezultat ekstremne desnice koju predstavlja stranka Nacionalni skup, koju predvodi Marine Le Pen.
Pobjeda Nacionalnog skupa na izborima za Evropski parlament, zajedno s najavom prijevremenih izbora gdje se ekstremnoj desnici daju odlične šanse za pobjedu, izazvala je negativnu reakciju na berzama.

Glavni razlog, prema analizama u Francuskoj, je predizborna platforma Nacionalnog skupa, koji je najavio uvođenje tarifa za vanjsku trgovinu, kao i povećanje javne potrošnje.

To je posebno kritično za Francusku, državu koja već ima ogromne probleme s pretjeranom javnom potrošnjom.

Jordan Bardella, formalni lider Nacionalnog skupa, prepoznao je da bi implementacija programa njegove stranke uzrokovala nestabilnost, pa je najavio da će neke dijelove “sačuvati za kasnije”.

Među programima koji neće odmah krenuti u realizaciju je reforma penzionog sistema, odnosno spuštanje granice na 60 godina za određene kategorije radnika. Dužnosnici ove stranke najavili su da bi se ovaj program, između ostalih, mogao raspravljati 2026. godine.

Ipak, neki programi, poput smanjenja PDV-a na gorivo, plin i struju, bi trebali biti fokus ekonomskog programa Nacionalnog skupa.