Kategorija: Svijet

Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp imenovao je s bivšeg državnog tužioca Floride Pam Bondi za funkciju državnog tužioca SAD, prenio je Rojters.

Tramp je imenovanjem Pam Bondi zamijenio svog bivšeg kandidata za tu funkciju Meta Geca, koji se povukao nakon što se suočio sa protivljenjem republikanaca u Senatu, povodom istrage protiv njega koju je vodio Etički komitet Predstavničkog doma u vezi sa navodima o seksualnim odnosima sa maloljetnom djevojkom od 17 godina, što je on negirao.

Bondi je služila kao najviši službenik za sprovođenje zakona u trećoj najmnogoljudnijoj državi u SAD od 2011. do 2019. godine, dok je u administraciji tokom prvog Trampovog predsjedničkog mandata bila u Komisiji za zloupotrebu opioida i droga.

Tramp je na društvenim mrežama objavio svoj izbor Pam Bondi za državnog tužioca, pohvalivši je zbog njenog tužilačkog iskustva.

On je rekao da će Bondi okončati politizaciju federalnog tužilaštva.

“Predugo je partijsko Ministarstvo pravde bilo protiv mene i drugih republikanaca – ne više. Pam će preusmjeriti Ministarstvo pravde na njegovu svrhu borbe protiv kriminala i ponovo učiniti Ameriku sigurnom”, rekao je Tramp, prenosi Tanjug.

Tramp je iznio i ideju da se Kevin Varš imenuje za ministra finansija, uz mogućnost da bi kasnije mogao da bude na čelu Federalnih rezervi, javio je danas Volstrit džurnal, pozivajući se na izvore upoznate sa tom temom.

Prema tim izvorima, Tramp je razgovarao o potencijalnom aranžmanu Varša, bivšeg investicionog bankara koji je bio u odboru Federalnih rezervi na svom imanju Mar-a-Lagu u srijedu.

Volstrit džurnal navodi i da Tramp takođe razmišlja o imenovanju Skota Besenta, dugogodišnjeg investitora hedž fondova koji je predavao na Univerzitetu Jejl, da predvodi Nacionalni ekonomski savjet Bijele kuće, prije nego što bi mogao da bude nominovan da zamijeni Varša u trezoru.

Za sada o ovim imenovanjima nije bilo nikakve zvanične najave.

Međunarodna zajednica prolazi kroz najnasilniji i najhaotičniji period od Drugog svjetskog rata zbog postupaka SAD, izjavio je lider Sjeverne Koreje Kim Džong Un.

“Sada možemo da vidimo najhaotičniji i najnasilniji svijet od Drugog svjetskog rata”, rekao je Kim.

On je objasnio da su besramni trikovi SAD radi uspostavljanja hegemonije, kao i nesklad i sukobi svih vrsta, prošli “kritičnu tačku eksplozije i eskalirali u nepravedne i užasne ratove i katastrofe”, prenio je TASS.

“Realnost današnjice je da reakcionarne snage na Zapadu i Istoku pod vođstvom američkog imperijalizma pokušavaju da uspostave tiranski, pohlepni poredak u svijetu, kao što se fašizam ujedinio u Evropi i Aziji prije gotovo 100 godina kako bi ugrozio svjetski poredak”, dodao je Kim, prenosi Srna.

Ukrajina je danas zatvorila parlament iz bezbjednosnih razloga, dan nakon ruskog napada novom hipersoničnom balističkom raketom na vojni objekta u gradu Dnjipro.

“Na dan 22. novembra planirana je sjednica Verhovne rade, na kojoj je trebalo da bude pitanja i o vladi, ali je ovo otkazano iz razloga povezanih sa potencijalnim bezbjednosnim problemima”, objavio je ukrajinski javni medijski servis Suspilne, prenosi Kurir.

Britanski list Indipendent prenosi da je od ukrajinskih poslanika zatraženo da sklone porodice iz dijela Kijeva u kojima se nalaze institucije vlasti, a naredna sjednica parlamenta nije plaanirana prije decembra.

Na društvenim mrežama jutros su se pojavile informacije o više eksplozija koje su odjeknule u Kijevu.

Ukrajinska agencija TSN je objavila da su detonacije registrovane u Kijevskoj, Dnjipropetrovskoj i Sumskoj oblasti.

Bugarski sajt Fakti prenosi da je uzbuna na vazdušnu opasnost oglašena u Dnjipropetrovskoj, Žitomirskoj, Kijevskoj, Poltavskoj, Sumskoj i Černihivskoj oblasti.

Premijer Mađarske Viktor Orban rekao je danas da će pozvati premijera Izraela Benjamina Netanjahua da poseti Mađarsku, poručivši da se nalog za hapšenje Netanjahua koji je izdao Međunarodni krivični sud (ICC) “neće uopšte razmatrati”.

ICC je u četvrtak izdao naloge za hapšenje Netanjahua, bivšeg ministra odbrane Izraela Joava Galanta i lidera Hamasa Ibrahima Al-Masrija, za navodne ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, prenosi Tanjug.

Orban, čija država predsjedava Evropskom unijom do kraja godine, rekao je za državni radio da je nalog za hapšenje ICC “pogrešan” i rekao da će izraelski lider moći da vodi pregovore u Mađarskoj “uz adekvatnu bezbjednost”.

Nekoliko sati nakon što je iz Rusije stigla potvrda o lansiranju nove vrste rakete na području Ukrajine, oglasili su se iz Washingtona, tačnije Ministarstva odbrane SAD-a te su govorili o detaljima novih ruskih vojnih aktivnosti na tlu Ukrajine.

Glasnogovornica Pentagona Sabrina Singh na konferenciji za medije potvrdila je kako je Rusija lansirala eksperimentalnu balističku raketu srednjeg dometa.

Također, Singh je potvrdila kako je Rusija obavijestila Washington o namjerama za lansiranje ove rakete.

“Projektil je nosio konvencionalnu bojevu glavu, ali može biti opremljen i bojevim glavama druge vrste. Raketa bi se mogla preurediti tako da nosi različite tipove konvencionalnih ili nuklearnih bojevih glava”, rekla je Singh.

Kako je naglasila, Ministarstvo odbrane SAD-a je ovu raketu, za koju je Putin rekao da se zove Orešnik, ocijenilo kao eksperimentalnu.

“Ovo je bila nova vrsta smrtonosne sposobnosti koja je bila raspoređena na bojnom polju. To nas svakako brine… Trenutno nemamo procjenu utjecaja rakete, ali to je nešto zbog čega smo, naravno, zabrinuti”, istaknula je.

Osim ove teme, Singh je na konferenciji za medije potvrdila kako će Amerika isporučiti Ukrajini protupješadijske mine.

“Apsolutno su se obavezali da će koristiti ove mine na svojoj teritoriji. Treba dodati i to da ih Ukrajinci neće koristiti u naseljenim područjima”, zaključila je

Rusija je obavijestila Sjedinjene Američke Države neposredno prije lansiranja balističke rakete srednjeg dometa koju je ruski lider Vladimir Putin označio kao Oreshnik.

Američki zvaničnik otkrio je da je upozorenje o raketnom napadu na Ukrajinu dostavljeno “putem kanala za smanjenje nuklearnog rizika”.

Zvaničnik je dodao da su SAD u posljednjim danima obavijestile Ukrajinu i druge bliske saveznike da Moskva možda planira lansirati eksperimentalnu balističku raketu srednjeg dometa.

Prema mišljenju američkih zvaničnika, vjeruje se da ova “eksperimentalna raketa” neće značajno promijeniti situaciju u ratu u Ukrajini te da Rusija vjerovatno posjeduje samo ograničen broj takvih raketa.

Informaciju o upozorenju potvrdio je uvečer 21. novembra portparol Kremlja Dmitrij Peskov putem propagandne agencije TASS. Peskov je izjavio da je Moskva obavijestila Amerikance o lansiranju rakete Oreshnik kroz Nacionalni centar za smanjenje nuklearnog rizika Rusije.

“Upozorenje je poslano automatski 30 minuta prije lansiranja”, kazao je zvaničnik za Reuters.

Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo je jutros izvijestilo da je Rusija tokom posljednjeg raketnog napada na Dnipro koristila interkontinentalnu balističku raketu (ICBM).

Međutim, dva zapadna zvaničnika izjavila su za Reuters da preliminarni podaci ne potvrđuju korištenje interkontinentalne balističke rakete od strane Rusije.

U svom obraćanju 21. novembra, ruski lider Vladimir Putin praktično je potvrdio izvještaje SAD-a, navodeći da je tokom jutarnjeg napada na Dnipro 21. novembra Rusija koristila raketu srednjeg dometa Oreshnik.

Poslije 1.000 dana sukoba u Ukrajini, situacija na terenu se ne smiruje, a po prvi put upotrebljene su nove balističke rakete.

Ukrajinska vojska je saopštila da je Rusija prvi put tokom rata lansirala interkontinentalnu balističku raketu “kinžal” iz svoje južne oblasti Astrahan i sedam krstarećih raketa.

Napad je uslijedio nakon što je Ukrajina ove sedmice iskoristila američke i britanske rakete za napade na ciljeve unutar Rusije, što je Moskva mjesecima upozoravala kao potencijalnu eskalaciju.

Napad je bio usmjeren na preduzeća i kritičnu infrastrukturu u centralnoistočnom ukrajinskom gradu Dnjepar, saopštile su vlasti.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je Rusija, kao odgovor na napade američkim i britanskim dugodometnim raketama, na ukrajinsku teritoriju ispalila novu balističku raketu srednjeg dometa ”Orešnik”, kojoj, kako je rekao, savremeni sistemi nemaju način da se suprotstave.

”Kao odgovor na upotrebu američkog i britanskog naoružanja, ruske oružane snage su izvele kombinovani udar na jedan od objekata vojno-industrijskog kompleksa Ukrajine”, rekao je Putin.

On je objasnio da je time testiran najnoviji ruski raketni sistem srednjeg dometa, u ovom slučaju beznuklearna hipersonična balistička raketa, koju su ruski raketni naučnici nazvali ”orešnik”.

Reagujući na Putinuvu izjavu, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je time ekslairana situacija u sukobu u Ukrajini i prekršena Povelja UN.

”Putin je danas priznao da je napravio već drugi korak ove godine ka eskalaciji, ka širenju ovog rata. Korišćena je nova balistička raketa. Putin je pogodio naš grad Dnjepar, jedan od najvećih gradova Ukrajine. Ovo je očigledno i ozbiljno povećanje obima i brutalnosti ovog rata, cinično kršenje Povelje UN od strane Rusije”, rekao je Zelenski tokom svog večernjeg obraćanja, prenosi Ukrinform.

On je dodao da je prvi korak Rusije ka eskalaciji za godinu dana bilo je uključivanje Sjeverne Koreje u rat protiv Ukrajine, “i to kontingenta od najmanje 11.000 vojnika”.

Ruski zvaničnici obavijestili su svijet da bi moguća odluka Zapada da dopusti Kijevu korištenje doniranog oružja za dublje udare na rusku teritoriju rezultiralo velikom eskalacijom rata protiv Ukrajine koja bi mogla uključivati ​​i upotrebu nuklearnog oružja.

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, sada zamjenik predsjedavajućeg ruskog Vijeća sigurnosti, upozorio je 14. septembra da bi se Kijev mogao pretvoriti u “sivu rastopljenu mrlju” ako se olabave ograničenja protiv ukrajinske upotrebe zapadnog oružja.

Kijev je u više navrata rekao da mora biti u stanju izvoditi udare većeg dometa na rusku teritoriju kako bi se odbranio.

Putin je u večerašnjem obraćanju rekao da su Oružane snage Rusije 21. novembra testirale balističku raketa srednjeg dometa bez nuklearnog punjenja “Orešnik”.

Medvedev je 21. novembra na mreži X/Twitter ostavio jezivu poruku sa video snimkom.

“Dakle, to ste htjeli? Pa, prokleto ste to i dobili! Napad hipersoničnim balističkim projektilom.”

Uz njegovu poruku nalazi se video na kojem je prikazano kako izgleda napad gorepomenutim raketama.

Ruski predsjednik Vladimir Putin se iznenada obratio naciji nakon nove eksalacije u ratu između Rusije i Ukrajine.

Putin je tom prilikom otkrio koje je oružje korišteno u sinoćnjem ruskom napadu na ukrajinski grad Dnjepar, nakon što su Ukrajinci tvrdili da je riječ o interkontinentalnim raketama.

Pojasnio je da je napad na Dnjepar izveden nenuklearnom hipersoničnom balističkom raketom.

“Želio bih obavijestiti osoblje ruskih oružanih snaga, građane naše zemlje, naše prijatelje širom svijeta, kao i one koji i dalje gaje iluzije o mogućnostima nanošenja strateškog poraza Rusije, o događajima koji se danas odvijaju na području SVO-a, naime nakon upotrebe na našem teritoriju dalekometnog oružja zapadne proizvodnje”, rekao je Putin.

On je naveo kako su ukrajinske snage prije dva dana napali ruske ciljeve u regiji Brijans sa šest američkih projektila ATACMS, a dva dana kasnije britanskim Storm Shadow u regiji Kursk.

On je istakao kako u tim napadima nije bilo štete jer su ruski sistemi protuzračne odbrane dobro reagovali.

Govoreći o dalekometnom oružju, naglasio je da ga je nemoguće koristiti za napad na Rusiju bez stručnjaka iz zemalja u kojima je proizvedeno.

Tako on tvrdi da je rat u Ukrajini, nakon ovih ukrajinskih napada, dobio elemente globalne prirode.

Osim toga, Putin je najavio uspješno testiranje najnovije rakete srednjeg dometa Orešnik.

Putin tvrdi da moderni sistemi protuzračne odbrane ne presreću rakete Orešnik, oni napadaju ciljeve brzinom od 10 Macha, što je 2,5-3 kilometra u sekundi.

“Trenutno nema sredstava za suzbijanje najnovijeg ruskog oružja”, poručio je Vladimir Putin u svom iznenadnom obraćanju, prenosi Avaz.

Ilon Mask je najbogatiji čovjek na svijetu, a sa podrškom Donaldu Trampu, bivšem i budućem šefu Bijele kuće, i ulaskom u novu predsjedničku administraciju Sjedinjenih Američkih Država postaje i jedan od najmoćnijih ljudi na planeti.

Dok se mnogi pitaju koji su motivi milijardera za ulazak u politiku, on je na Iksu (Tviteru) otkrio svoj krajnji cilj.

To je uradio odgovarajući na naslovnu stranicu Tajma na kojoj uz naslov “Građanin Mask” i sliku vlasnika Tesle, SpejsEksa, Iksa, Neuralinka…, stoji lista sa ispunjenim ciljevima: postani najbogatiji čovjek, kupi Tviter, lansiraj raketu, vrati raketu, ugradi čip u ljudski mozak, dovedi Trampa na vlast, radi iz Mar-a-Laga, ali i dva još neispunjena: uštedi 2 biliona dolara i odleti na Mars.

“Da budem jasan, nisam davao nikakve intervjue medijima i ovo nije stvarno moja lista. Pokušavam da dovedem do toga da život postane multiplanetaran kako bih maksimalizovao mogući životni vijek svijesti. Neke od stavki na listi su neophodne za to”, napisao je Mask uz naslovnicu Tajma.

Magazin u svom tekstu o najbogatijem čovjeku na svijetu navodi da je, iako su na glasačkom listiću u SAD bili Donald Tramp i njegov potpredsjednik Džej Di Vans, stvoren je utisak da je “neko drugi preuzeo kontrolu naše kolektivne sudbine”.

“Znali smo ga već iz različitih uloga – tip je kupio Tviter i otpustio više od pola zaposlenih, izumitelj je koji je ponovo oživio svemirski program, tvorac je automobila u koja djeca bulje. Iznenada, Ilon Mask ušao je u svijet politike, predvodi mitinge, organizuje vladine sastanke, oblikuje agendu sljedećeg predsjednika SAD”, napisao je Tajm i dodao:

“Vrijednost njegovog bogatstva skočila je više od 50 milijardi dolara u sedmici poslije izbora, dostigla je više od 320 milijardi. Ali bogatstvo nikad nije bilo Maskova opsesija. Način na koji ulaže bogatstvo u projekte poput staklenika na Marsu dovoljan je dokaz da su njegovi snovi različiti od prosječnog Klingonca na svemirskom brodu Tramp. Ljudi bliski Masku kažu da se njegov krajnji cilj nije promijenio otkako je lansirao SpejsEks, svoju raketnu kompaniju, 2002. Više od dvije decenije njegov sveti gral je Crvena planeta. To piše na njegovoj omiljenoj majici: “Okupirajmo Mars”. “Sve je usmjereno ka toj misiji”, rekao je član njegovog društva koji je skoro pričao s njim o tome.

“On je shvatio da kontrola nad budžetom SAD, direktna ili indirektna, može da nas dovede do Marsa tokom njegovog života. Raditi to privatno je mnogo sporije”.

Tajm tvrdi i da je “najjasniji put do Marsa kroz Ovalnu sobu”, prenosi Telegraf.