VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin: Rusija zahvalna Vijetnamu zbog stava o Ukrajini

    Putin: Rusija zahvalna Vijetnamu zbog stava o Ukrajini

    Rusija je zahvalna prijateljima u Vijetnamu zbog balansirane pozicije u vezi sa situacijom u Ukrajini, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    “Zahvalni smo našim vijetnamskim prijateljima na izbalansiranom stavu o ukrajinskoj krizi, na želji da doprinesu traženju stvarnih puteva mirnog rješavanja ove situacije. Sve je to u potpunosti u skladu sa duhom i prirodom naših odnosa”, rekao je Putin za list Vijetnamske komunističke partije.

    On je dodao da Rusija gleda na Vijetnam kao na istomišljenika u oblikovanju nove arhitekture jednake i nedjeljive evroazijske bezbjednosti.

    Prema njegovim riječima, Rusija i Vijetnam blisko sarađuju na ključnim međunarodnim platformama, uključujući UN.

    “Mi cijenimo to što naše zemlje imaju slične ili bliske stavove o aktuelnim pitanjima na međunarodnom dnevnom redu”, istakao je ruski predsjednik, prenosi Srna.

  • Velika šteta u agrarnom sektoru Ukrajine

    Velika šteta u agrarnom sektoru Ukrajine

    Poljoprivredni sektor Ukrajine pretrpio je direktne gubitke od više od 10 milijardi dolara za dvije godine od početka ruske specijalne vojne operacije velikih razmjera.

    Zato je veoma važno da se obnovi kako bi se obezbijedila stabilnost svjetskih tržišta hrane, izjavio je danas vršilac dužnosti ministra agrarne politike i hrane Ukrajine, Taras Visocki.

    “Zbog ruske agresije ukrajinski farmeri su pretrpjeli značajne gubitke. Od uništenja poljoprivredne mehanizacije za ukupno 5.8 milijardi dolara do gubitka i uništenja stočnih farmi za više od 250 miliona dolara. A međunarodne cijene hrane u 2022. porasle su za oko 35 odsto”, naveo je on na konferenciji “Obnova ukrajinske poljoprivrede”, prenosi “Ukrinform”.

    Prema njegovim riječima, situacija je stabilizovana tek nakon uspostavljanja novih izvoznih pravaca.

    “Zbog toga je potrebna podrška za obnavljanje ukrajinskog poljoprivrednog sektora”, rekao je Visocki.

    On je podsjetio da je Ukrajina jedan od svjetskih lidera u izvozu žitarica i uljarica, kao i da će oporavak poljoprivrednog sektora obezbijediti stabilnost svjetskih tržišta hrane.

    Visocki je istakao potrebu za dugoročnim projektima podrške ukrajinskom poljoprivrednom sektoru, među kojima je i program finansijske podrške Ukrajini iz fonda Evropske unije za Ukrajinu, prenosi “b92”.

  • Putin: Pripremljen novi temeljni dokument za osnovu odnosa Rusije i Sjeverne Koreje

    Putin: Pripremljen novi temeljni dokument za osnovu odnosa Rusije i Sjeverne Koreje

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je na početku današnjih razgovora sa sjevernokorejskim liderom Kim DŽong-unom u Pjongjangu rekao da je pripremljen novi temeljni dokument koji će činiti osnovu odnosa Rusije i Sjeverne Koreje za dugi niz godina.

    Putin, koji je u Sjevernoj Koreji prvi put poslije 24 godine, podsjetio je da su prošle godine dvije zemlje obilježile 75 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa, a ove godine 75 godina od zaključenja prvog međudržavnog dokumenta: Sporazuma o ekonomskoj i kulturnoj saradnji, prenosi agencija RIA Novosti.

    Korejski lider je otvarajući pregovore sa ruskim predsjednikom istakao ulogu Rusije u, kako je navedeno, održavanju strateške ravnoteže u svetu i izrazio punu podršku u “sprovođenju specijalne vojne operacije u Ukrajini”.

    – Vlada Demokratske Narodne Republike Koreje ceni važnu misiju i ulogu snažne Ruske Federacije u održavanju strateške stabilnosti i ravnoteže u svijetu, a takođe izražava punu podršku i solidarnost s ruskom vladom, vojskom i narodom u sprovođenju specijalne vojne operacije u Ukrajini za zaštitu suvereniteta, bezbjednosnih interesa, kao i teritorijalnog integriteta – naglasio je Kim DŽong Un.

    Putin i Kim počeli su danas razgovore u Pjongjangu, glavnom gradu Sjeverne Koreje u sastavu delegacija Rusije i Sjeverne Koreje.

    Sa ruske strane, između ostalih, učestvuju ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, prvi potpredsjednik vlade Denis Manturov, potpredsjednik vlade Aleksandar Novak i portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenijela je agencija RIA Novosti.

    Na korejskoj strani u razgovorima učestvuju i ministar spoljnih poslova Čoi Song Hi, zamenik predsjednika Centralnog vojnog komiteta Radničke partije Sjeverne Koreje Park Čong Čon, kao i zamjenik ministra spoljnih poslova Im Čong Il.

    Putin i Kim razgovaraju o međunarodnoj agendi, bezbjednosnim pitanjima, saradnji u oblasti privrede, energetike, transporta i poljoprivrede.

    Program posjete obuhvata i gala koncert u čast Putinove posjete, državni prijem i polaganje vijenca na Spomenik oslobođenja koji je posvećen vojnicima Crvene armije koji su oslobodili Koreju tokom Drugog svjetskog rata.

    Putin je posljednji put posjetio Sjevernu Koreju 2000. godine.

    Kim je posetio Rusiju od 12. do 17. septembra kada je pozvao Putina da posjeti Pjongjang.

  • Otkriveno ko mijenja Stoltenberga

    Otkriveno ko mijenja Stoltenberga

    Odlazeći nizozemski premijer Mark Rute biće novi generalni sekretar NATO, javio je nizozemski javni servis NOS.

    Rute će na tom mjestu zamijeniti Jensa Stoltenberga, kome mandat ističe 1. oktobra, prenosi Tanjug.NOS se u izvještaju poziva na izvore koji su upoznati sa ovim pitanjem.

    Rojters navodi da zasad nije mogao da dobije komentar od NATO.

    Prethodno su danas Mađarska i Slovačka dale podršku kandidaturi Rutea za sljedećeg generalnog sekretara NATO.

    Podrška Mađarske uslijedila je nakon sastanka mađarskog premijera Viktora Orbana sa Stoltenbergom prošle nedjelje, kada su se dve strane saglasile da Mađarska neće blokirati odluke Alijanse o pružanju podrške Ukrajini, ali da se Budimpešta neće direktno uključivati.

    Turska i Slovačka su takođe promijenile stavove povodom Ruteove kandidature, s tim da je Turska saopštila da će podržati Rutea krajem aprila, a Slovačka ranije danas.

    Slovačka, koja se graniči sa Ukrajinom, naglasila je potrebu da sljedeći šef NATO pomogne u rješavanju zaštite slovačkog vazdušnog prostora.

  • Amerikanci uveli sankcije Čičiću, Đuriću, Kalderi, UNA i Prointeru

    Amerikanci uveli sankcije Čičiću, Đuriću, Kalderi, UNA i Prointeru

    Ured za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD uveo je sankcije za još nekoliko zvaničnika i privrednika iz Republike Srpske, te nekoliko kompanija.

    Tako su američke sankcije sada uvedene Milenku Čičiću, direktoru kompanije Kaldera, te Đorđu Đuriću.

    S druge strane, na OFAC-ovu crnu listu dospjele su kompanije: Infinity International Group, Infinity Media, K-2 audio uslude Banjaluka, Kaldera Company, Prointer ITSS, Sirius 2010. d. o. o. i Una World Network.

    Kao razlog navodi se povezanosti sa Igorom Dodikom, sinom predsjednika Republike Srpske i SNSD-a, Milorada Dodika, te drugim licima bliskim Dodiku.

    Kako su naveli iz OFAC-a, sankcije se odnose na tri licence.

    Prva za Balkan 3A, koja podrazumijeva ovlašćenje određenih transakcija u vezi sa poljoprivrednim proizvodima, lijekovima, medicinskim uređajima, zamjenskim dijelovima i komponentama, ažuriranjima softvera ili medicinskom opremom..

    Druga – opšta licenca za Balkan 4, koja podrazumijeva ukidanje transakcija koje uključuju određene entitete blokirane 18. juna 2024. godine.

    Treća – opšta licenca za Balkan 5: Ovlašćenje određenih transakcija Pumpe koje proizvodi ili distribuira kompanija Kaldera za tretman ili distribuciju vode za piće.

    Što se tiče direktnog razloga, i Milenku Čičiću i Đorđu Đuriću su sankcije uvedene zbog povezanosti sa Igorom Dodikom.

    Stavljanje na “crnu” američku listu za Infinity international Group je uslijedilo zbog povezanosti sa Đorđem Đurićem, a Infinity media Group zbog Infinity internationala.

    Dalje, K-2 audio usluge su pod sankcijama zbog Infinity media, a Kaldera Company zbog povezanosti sa Igorom Dodikom.

    Zbog saradnje Dodikom, pod sankcije je dospio i Prointer ITSS, kao članica Infinity grupe, ali firma Sirius 2010. iz Kotor Varoša.

    UNA World Network, na OFAC-ovu listu je dospjela kao članica Infinity Media.

  • Putin: Propali svi pokušaji Zapada da obuzda Rusiju

    Putin: Propali svi pokušaji Zapada da obuzda Rusiju

    ​Ruski predsjednik Vladimir Putin ocijenio je da su pokušaji Zapada da obuzda i izoluje Rusiju propali.

    “Naši protivnici nastavljaju da snabdjevaju neonacistički režim u Kijevu novcem, oružjem i obavještajnim podacima, dozvoljavajući i zapravo podstičući upotrebu modernog zapadnog oružja i opreme za napad na rusku teritoriju. I to najčešće – u očigledno miroljubive svrhe. Prijete da će poslati svoje vojne kontingente u Ukrajinu”, naveo je Putin u članku za sjevernokorejski list Nodong Sinmun, čiji je tekst u ponedjeljak objavila pres-služba Kremlja.

    Istovremeno, dodao je ruski lider, zapadne zemlje pokušavaju da iscrpe rusku ekonomiju novim sankcijama i izazovu porast društveno-političke napetosti unutar zemlje.

    “Ali koliko god se trudili, svi njihovi pokušaji da obuzdaju i izoluju Rusiju su propali”, poručio je Putin, prenosi Tanjug.

    On je podsjetio da Rusija povećava svoj ekonomski potencijal – u zemlji se razvijaju industrija, tehnologija, infrastruktura, a postignut je napredak i u oblasti nauke, obrazovanja i kulture.

    Putin je naveo i da je Rusija uvijek podržavala i podržavaće DNRK i “herojski korejski narod u suprotstavljanju agresivnom Zapadu”, u njihovoj borbi za nezavisnost, identitet i pravo da izaberu sopstveni put razvoja.

    “Raduje me što su naši korejski prijatelji, uprkos dugogodišnjem ekonomskom pritisku, provokacijama, ucjenama i vojnim pretnjama iz Sjedinjenih država, podjednako efikasni u odbrani svojih interesa”, naveo je Putin u autorskom tekstu.

    Ruski lider je istakao da je Rusija spremna na blisku saradnju kako bi se međunarodni odnosi učinili demokratskim i stabilnijim.

    “Da bi se to postiglo, ruske vlasti će razviti alternativne mehanizme trgovine i uzajamnih nagodbi koje Zapad ne kontroliše i zajedno će se odupreti nelegitimnim jednostranim ograničenjima. I u isto vrijeme da izgradimo arhitekturu jednake i nejdeljive bezbjednosti u Evroaziji”, zaključio je Putin.

  • Istraživanje pokazalo da li Ukrajinci žele da Zelenski ostane na čelu države

    Istraživanje pokazalo da li Ukrajinci žele da Zelenski ostane na čelu države

    Dvije trećine Ukrajinaca smatra da Volodimir Zelenski treba da ostane predsjednik do kraja vanrednog stanja, pokazali su rezultati istraživanja Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KMIS), sprovedenog u okviru projekta “Mobilize” krajem maja.

    U izvještaju se navodi da 70 odsto ispitanika smatra da Zelenski treba da ostane predsjednik do kraja vanrednog stanja, dok se 22 odsto se izjasnilo protiv.

    “U zavisnosti od regiona prebivališta, sa ovim se slaže 65-74 odsto ispitanika, odnosno velika većina Ukrajinaca ne dovodi u pitanje legitimitet predsjednika”, navodi se u izvještaju, prenosi Ukrinform.

    Istovremeno, prema anketi, većina Ukrajinaca, 56 odsto uglavnom ili potpuno odobrava aktivnosti Zelenskog kao predsjednika Ukrajine, dok njih 37 odsto ne odobrava, prenosi Tanjug.

    U prethodnom istraživanju u septembru 2023, 77 odsto je podržalo njegov učinak.

    “Prema tome, nivo odobravanja je značajno smanjen, ali ostaje na visokom nivou”, napominje se u istraživanju KMIS-a.

    Pored toga, od ispitanika je traženo da odgovore koja od osam riječi ili fraza najbolje opisuje odnos prema predsjedniku.

    Iako postoji tendencija smanjenja udjela onih koji se prema predsjedniku odnose sa divljenjem sa 33 odsto u julu 2022. na 8 odsto, generalno gledano, većina Ukrajinaca (69 odsto) ima neutralno-pozitivan stav (sa izraženijom neutralnošću i uzdržanošću) prema Zelenskom, primjećuju sociolozi.

    Istraživanje je sprovedeno od 26. maja do 1. juna, a telefonski je intervjuisano 2.011 punoljetnih stanovnika teritorija pod kontrolom vlade Ukrajine.

  • Krimski most postao bezvrijedan?

    Krimski most postao bezvrijedan?

    Krimski most više nema značaj sa vojnog stanovišta, prenosi izdanje “Strana.ua” izjavu portparola Mornarice Ukrajine Dmitrija Pletenčuka.

    “On se za vojnu logistiku više skoro i ne koristi. Manje od četvrtine ukupnih vojnih zaliha nosi ovaj most”, tvrdi on.

    Rusija je više puta naglašavala da je Krimski most isključivo civilni objekti.

    U noći 17. jula 2023. godine, kijevske vlasti su napale Krimski most sa dva bespilotna plovila. Istražni komitet je pokrenuo krivični postupak po članu “Teroristički akt”.

    Eksplozija je oštetila drumski deo mosta, pri čemu je povređena jedna devojčica, a njeni roditelji su poginuli. Most je potpuno obnovljen i pušten u saobraćaj na sve četiri trake 14. oktobra.

     

     

  • Rusi tvrde da je Zelenski pogriješio: “Sljedeći put biće teže”

    Rusi tvrde da je Zelenski pogriješio: “Sljedeći put biće teže”

    Ako mirovni prijedlozi koje je predložila ruska strana budu odbijeni, sljedeći će biti složeniji i oštriji, izjavio je danas direktor ruske Spoljne obavještajne službe (SVR) Sergej Nariškin.

    “Novi uslovi pod kojima se može postići mir i potpisati neka vrsta mirovnog sporazuma postaće složeniji i teži za Ukrajinu”, rekao je Nariškin u intervjuu za agenciju TASS, prenosi b92.

    Ruski predsjedniik Vladimir Putin poručio je u petak Putin da će Rusija ući u mirovne pregovore ako Ukrajina povuče svoje trupe sa “cijele teritorije novih regiona Rusije” i odustane od namjere da udje u NATO.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je da su uslovi koje je ruski predsjednik Vladimir Putin postavio za prekid rata, “ultimatum” u koji se ne može vjerovati.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Putinov prijedlog nije ultimatum, već “mirovna inicijativa”.

  • Tramp: Neće biti beskonačnih isplata Zelenskom

    Tramp: Neće biti beskonačnih isplata Zelenskom

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će prestati da daje desetine milijardi dolara ukrajinskom lideru Vladimiru Zelenskom, obećavajući da će se situacija u Ukrajini “srediti” ako bude ponovo izabran ove godine.

    “Mislim da je Zelenski možda najveći prodavac, trgovac od svih političara koji je ikada živio”, rekao je Tramp pristalicama na “Narodnoj konvenciji”, odnosno konzervativnoj konferenciji u Mičigenu.

    On je rekao da Zelenski svaki put kada dođe u SAD, ode sa 60 milijardi dolara.

    “On je upravo otišao prije četiri dana sa 60 milijardi dolara, vratio se kući i najavljuje da mu treba još 60 milijardi dolara, inače to se nikad neće okončati”, rekao je Tramp, prenosi Srna.

    SAD i druge zemlje G7 najavile su prošle sedmice zajam od 50 milijardi dolara za Ukrajinu, koji će biti podržan prihodima od oko 300 milijardi dolara zamrznute ruske imovine. Iako Zelenski nije tražio “još 60 milijardi dolara” nakon što je napustio skup G7 u Italiji, on je više puta prekorio svoje zapadne pristalice što nisu predali dovoljne količine gotovine i oružja, i intenzivno je lobirao kod republikanskih poslanika u Vašingtonu da odobre vojnu pomoć od 61 milijardu dolara.

    “To pitanje ću riješiti prije nego što preuzmem Bijelu kuću. Kao novoizabrani predsjednik, to ću riješiti”, rekao je Tramp i ponovio, kao što je to učinio u više navrata od 2022. godine, da se sukob u Ukrajini “nikada ne bi dogodio” da je on bio predsjednik.

    Tramp je u više navrata rekao da politika otvorene vojne podrške Ukrajini DŽozefa Bajdena vodi SAD ka trećem svjetskom ratu i obećao je da će okončati sukob “za 24 časa” ako pobijedi Bajdena na izborima u novembru.