Kategorija: Svijet

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o regrutaciji ruskih građana za vojnu službu u periodu od oktobra do decembra 2025. godine.

Dokument je objavljen na zvaničnom portalu na kojem se objavljuju ukazi i zakoni.

“Od 1. oktobra do 31. decembra 2025. izvršiti regrutaciju 135.000 građana Ruske Federacije uzrasta od 18 do 30 godina, koji nisu u rezervi i podliježu obaveznoj vojnoj službi”, navodi se u dokumentu, prenosi Index.

Istim ukazom naređeno je i otpuštanje iz vojne službe vojnika, mornara, narednika i dočasnika kojima je istekao rok služenja.

Ruska vlada, regionalne vlasti i komisije za regrutaciju zadužene su da sprovedu sve potrebne mjere.

Saveznim ministrima, rukovodiocima saveznih službi i agencija takođe je naloženo da obezbijede regrutovanje ruskih građana zaposlenih u saveznim ministarstvima, drugim organima izvršne vlasti i organizacijama koje su podređene nadležnim saveznim tijelima.

ovor Sergeja Lavrova pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija ocijenjen je kao do sada najsnažniji i najdetaljniji odgovor Moskve na djelovanje zapadnih zemalja u vezi sa Kosovom i Republikom Srpskom. Takav nastup, prema riječima bivšeg ambasadora pri UN Vladislava Jovanovića, nosi i određenu vrstu rizika za Rusiju, ali je izveden promišljeno i sa jasnom političkom porukom.

Jovanović je naglasio da je ruski ministar spoljnih poslova otvoreno prozvao strane aktere zbog miješanja u unutrašnja pitanja regiona, u trenutku kada se i sama Rusija suočava sa intenzivnim pritiscima sa Zapada, prije svega iz Sjedinjenih Američkih Država.

U svom izlaganju Lavrov je upozorio da se u Bosni i Hercegovini i na Kosovu sprovode organizovani pritisci usmjereni protiv srpskog naroda i njegovih osnovnih prava. Prema njegovim riječima, ugroženi su „životni interesi Srba, uključujući i temeljna prava srpske pravoslavne vjere“.

On je podsjetio i na Rezoluciju 1244 Savjeta bezbjednosti UN, ocijenivši da je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Potezi Zapada, istakao je, predstavljaju pokušaj razgradnje državnog poretka Srbije i njenog suvereniteta, čime se direktno narušava stabilnost Balkana. Moskva, kako je dodao, ostaje čvrsta u podršci teritorijalnom integritetu Srbije.

Iako je Rusija i ranije zauzimala stav u odbrani srpskih interesa, Jovanović je ocijenio da je Lavrovljev govor bio posebno precizno oblikovan i da je u aktuelnim globalnim okolnostima predstavljao svojevrsno iznenađenje. „Prvi put je obuhvaćena cjelokupna problematika od suštinskog značaja – i Kosovo i Metohija, i Republika Srpska“, rekao je on.

Govoreći o naglasku na „napadima na životne interese srpskog naroda“, Jovanović je podsjetio da je Lavrov nedavno razgovarao sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, što je vjerovatno dodatno učvrstilo njegovu poruku. „Ovo je novi iskorak u javnoj i principijelnoj podršci Srbije, posebno jer se istovremeno pominju i Srpska i Kosovo“, dodao je.

Prema njegovoj ocjeni, nastup ruskog ministra pred Generalnom skupštinom UN pokazuje i političku hrabrost, budući da se dešava u trenutku kada je sama Rusija suočena sa ozbiljnim izazovima na međunarodnoj sceni. „Iako je nakon susreta sa Amerikancima postojalo više optimizma da će se problemi rješavati dogovorom, sada se uočava taktički zaokret. Lavrov je poručio da problemi ne dolaze od Rusije, već od drugih, i time je pitanja Kosova i Republike Srpske izvukao iz lokalnog okvira i postavio ih na globalnu ravan“, naglasio je Jovanović.

On je podsjetio da je raspad Jugoslavije, započet spolja, proces koji još nije završen. „Ni danas se Srbija ne ostavlja na miru, jer postoji interes da se dodatno oslabi. NATO agresija iz 1999. godine bila je uvod u globalnu krizu, jer je tada prvi put primijenjena vojna sila protiv zemlje koja je branila sopstvenu teritoriju. To je bio presedan i grubo kršenje međunarodnog prava. Rusiji je jasno da je tada započelo sprovođenje novog svjetskog poretka, a takva praksa mora prestati“, zaključio je Jovanović.

Američki predsjednik Donald Tramp ovlastio je Ukrajinu da pokrene napade duboko unutar terotorije rusije, izjavio specijalni izaslanik američkog predsjednika za Ukrajinu Kit Kelog u intervjuu za Foks njuz.

Na direktno pitanje da li američki predsjednik vjeruje da Ukrajina može da napadne Rusiju oružjem dugog dometa, Kelog je odgovorio da je predsjednik Tamp Ukrajini dao ovlašćenje za takve udare.

– Mislim da je, nakon što sam pročitao šta je rekao predsjednik Tramp i šta su rekli potpredsjednik Vens i državni sekretar Rubio, odgovor potvrdan. Iskoristite priliku da udarite sa velike udaljenosti – rekao je Kelog i podsjetio da Pentagon ranije nije davao Ukrajini dozvolu za izvođenje takvih udara.

Kako je objavio Vol Strit DŽurnal (WSЈ) predsjednik SAD rekao je i svom ukrajinskom kolegi Volodimiru Zelenskom da je spreman da ukine zabranu udara američkim oružjem na rusku teritoriju.

– Svi bi trebalo da slijede ono što kaže Tramp. Prema Ustavu SAD on je vrhovni komandant američke vojske i njemu se svi povinuju. Kada predsjednik ide lijevo i ti ideš lijevo. Ako kaže da ideš desno, ideš desno. To je predsjednik. Posljednji put kada smo to provjerili (na izborima) niko od nas nije dobio elektorske glasove, ali on jeste – rekao je Kelog.

Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da kada Zapad odluči da uništi neku državu, djeluje bez ikakve savjesti na svim frontovima.

Ona ja ovo rekla komentarišući izjavu suosnivača “Telegrama” Pavela Durova da je prije oko godinu dana Pariz zatražio da pomogne Moldaviji u cenzurisanju “Telegram” kanala uoči predsjedničkih izbora.

“Ko bi posumnjao? Kada Zapad odluči da uništi još jednu državu, djeluje bez ikakve savjesti na svim frontovima”, istakla je Zaharova.

Nivo odobravanja britanskog premijera Kira Starmera najniži je u istoriji anketnog ispitivanja, rezultati su istraživanja agencije Ipsos, koje je objavio “Skaj njuz”.

“Samo 13 odsto javnosti odobrava posao koji on obavlja kao premijer, dok je 79 odsto nezadovoljno, što mu daje neto rejting odobravanja od minus 66 poena”, navodi se u izvještaju i dodaje da je ovo gore nego kod bilo kog drugog lidera britanske Vlade u istoriji sprovođenja anketa.

Poređenja radi, prethodni antirekord držao je konzervativni premijer Riši Sunak u aprilu 2024. godine, sa minus 59 poena. Slijede njegove kolege iz stranke – Liz Tras u oktobru 2022. /minus 51/, Boris DŽonson u junu 2022. /minus 46/ i Tereza ​​Mej u junu 2019. godine /minus 44/.

“Laburistička stranka ne stoji mnogo bolje jer samo 22 odsto javnosti kaže da bi glasalo za nju ako bi se danas održali opšti izbori, dok bi 34 odsto glasalo za stranku Reforma UK”, navodi se u izvještaju.

“Skaj njuz” je objavio još jednu anketu koju je sprovela agencija Survejšn od 23. do 25. septembra.

Ona je pokazala da 53 odsto članstva laburista želi novog lidera do sljedećih izbora, dok samo 31 odsto želi da Starmer ostane na funkciji do tada.

Suosnivač “Telegrama” Pavel Durov izjavio je da su prije godinu dana u Parizu preko posrednika sa njim kontaktirale francuske obavještajne službe i tražile da pomogne moldavskoj Vladi u cenzurisanju određenih “Telegram” kanala uoči predsjedničkih izbora u Moldaviji.

“Nakon pregleda kanala koje su označile francuske i moldavske vlasti, identifikovali smo nekoliko koji su očigledno kršili naša pravila i uklonili ih. Potom me je posrednik obavijestio da će, u zamjenu za ovu saradnju, francuska obavještajna služba reći lijepe stvari o meni sudiji koji je izdao nalog za moje hapšenje u avgustu prošle godine”, naveo je Durov.

To je, kako je ukazao, bilo neprihvatljivo na više nivoa.

“Ako je agencija zaista kontaktirala sa sudijom, to je predstavljalo pokušaj miješanja u sudski proces. Ako nije, već je samo tvrdila da jeste, onda je moju pravnu situaciju u Francuskoj koristila za uticaj na politička dešavanja u istočnoj Evropi, a to je obrazac koji smo primijetili i u Rumuniji”, ukazao je Durov.

On je dodao da je ubrzo nakon toga tim “Telegrama” dobio drugu listu takozvanih problematičnih moldavskih kanala.

“Za razliku od prve, gotovo svi ovi kanali bili su legitimni i u potpunosti u skladu sa našim pravilima. Jedina zajednička stvar bila je to što su iznosili političke stavove koji se nisu dopadali francuskim i moldavskim vlastima”, ukazao je Durov.

Kako je istakao, “Telegram” je odbio da na zahtjev Pariza cenzuriše kanale, kao i da uklanja sadržaj iz političkih razloga.

“‘Telegram’ ostaje privržen slobodi govora i neće uklanjati sadržaj iz političkih razloga. Nastaviću da otkrivam svaki pokušaj vršenja pritiska na ‘Telegram’. Budite u toku”, poručio je Durov.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski najavio je planove za zaključivanje “mega-sporazuma” sa Sjedinjenim Državama za isporuku oružja Ukrajini, uključujući sisteme dugog dometa, objavio je list “Politiko”.

“Razgovarali smo i saglasili se oko glavnih tačaka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom. Sada prelazimo na praktičnu implementaciju”, rekao je Zelenski.

Prema pisanju lista, vrijednost oružja u okviru sporazuma je približno 90 milijardi dolara.

Ranije je portal “Aksios” objavio Trampovo odbijanje da isporuči rakete “tomahavk” Kijevu, napominjući da je to jedini sistem naoružanja na listi koji je američki lider odbio da proda evropskim zemljama NATO-a u korist Ukrajine.

Kako navode “Aksios” i britanski list “Telegraf”, Zelenski je tokom sastanka sa Trampom 23. septembra u NJujorku zatražio od Vašingtona da Kijevu obezbijedi rakete “tomahavk”.