VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Borba protiv klimatskih promjena: Dogovorena podrška siromašnim zemljama od 1,3 biliona dolara

    Borba protiv klimatskih promjena: Dogovorena podrška siromašnim zemljama od 1,3 biliona dolara

    Učesnici samita o klimi pod okriljem UN KOP 29 u Azerbejdžanu postigli su dogovor da se do 2035. godine obezbijedi najmanje 1,3 biliona dolara godišnje kao podrška siromašnim zemljama u borbi protiv klimatskih promjena.

    Sredstva su namijenjena za pomoć zemljama u razvoju, da bi se poboljšala zaštita klime i da bi se zemlje prilagodile razornim efektima globalnog zagrijavanja, kao što su češće suše, oluje i poplave.

    Sporazum predviđa da multilateralne razvojne banke znatno povećaju pozajmice ili da otpišu dugove siromašnijih zemalja. Јavni fondovi i bankarski resursi bi trebali da podstaknu velike privatne investicije, što će se takođe računati kao finansiranje borbe protiv klimatskih promjena.

    Upućen je široko formulisani apel zemljama da se uključe kao donatori, što su klimatski aktivisti kritikovali, jer u planu nijedna zemlja nije posebno obavezna da plaća određene iznose.

    Najmanje 300 milijardi dolara doći će iz industrijalizovanih razvijenih zemalja, prenijela je agencija DPA.

    Trenutno te zemlje daju nešto više od 100 milijardi dolara godišnje za pomoć u vezi sa klimatskim promjenama.

    Međutim, prema nezavisnoj ekspertskoj grupi UN, potreba za spoljnom pomoći sada iznosi oko bilion dolara godišnje do 2030. godine, a čak 1,3 biliona dolara do 2035. godine.

    Očekuje se da će zadatak, kako doći do sume od trilion dolara, biti riješavan na sljedećoj konferenciji o klimi u Brazilu.

  • Kremlj o promjeni nuklearne doktrine: Ništa nije slučajno

    Kremlj o promjeni nuklearne doktrine: Ništa nije slučajno

    Svaki put kada Sjedinjene Države nastave da preduzimaju nepromišljene korake, izazivajući napetost oko ukrajinskog sukoba, Rusija mora da odgovori na takvu eskalaciju mjerama bez presedana, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov televiziji Rusija 24.

    Ukaz ruskog predsjednika o promjeni ruske nuklearne doktrine može se smatrati signalom Zapadu, navodi sekretar za štampu Kremlja.

    – Naravno, ništa nije slučajno. Predsjednik Rusije dao je instrukcije da se pripreme izmjene kako bismo našu doktrinu prilagodili uslovima sadašnje konfrontacije, koju izazivaju zapadne zemlje. Putin mora da odgovori na neviđenu eskalaciju, koju izaziva prije svega odlazeća administracija u Vašingtonu – dodao je predstavnik Kremlja.

    Prethodno je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao ukaz kojim se odobrava ažurirana nuklearna doktrina – Osnove geopolitike u oblasti nuklearnog obuzdavanja.

    Potpisivanje ukaza uslijedilo je dva dana nakon što su brojni mediji objavili da su Sjedinjene Američke Države dozvolile Kijevu da zapadnim oružjem izvodi napade u dubinu ruske teritorije.

    Portparol američkog Stejt departmenta Metju Miler rekao je prethodno da ni SAD ni NATO ne predstavljaju nikakvu prijetnju po Rusiju, komentarišući izmjene njene nuklearne doktrine.

    Istovremeno, portparol Pentagona Sabrina Sing je na pitanje o promjenama u politici Moskve o nuklearnom oružju istakla da SAD ne ratuju protiv Rusije.

  • Nova kriza kuca na vrata

    Nova kriza kuca na vrata

    Evropa se suočava sa potencijalno novom energetskom krizom, jer se zalihe gasa brzo smanjuju, a smanjenje snabdijevanja iz Rusije stavlja tržište pod dodatni pritisak, ocjenjuju različite organizacije i stručnjaci.

    Cijene gasa ove godine su porasle za 45 odsto, što povećava troškove života za domaćinstva i dodatno otežava situaciju za preduzetnike, posebno industrijske sektore sa visokim energetskim potrebama, prenosi Blumberg.

    Kada zima donese hladno vrijeme i nedostatak vjetra, potreba za grijanjem i proizvodnjom energije raste, a zalihe gasa se brzo smanjuju.

    Iako je Evropa smanjila zavisnost od ruske energije, trenutni energetski pritisak ukazuje na to da će snabdijevanje gasom u narednom periodu biti još problematičnije, što može da dovede do daljeg rasta cijena.

    Izvršni direktor njemačke energetske kompanije Markus Kreber upozorio je da Evropa još ima problema sa snabdijevanjem gasom i da je za punu energetsku nezavisnost od Rusije potrebno više kapaciteta za uvoz gasa.

    Takođe, zbog rastućih tenzija u Ukrajini, mogao bi da se poveća pritisak na tržište. Uslovi za nabavku gasa sljedeće godine mogu da budu otežani i zbog smanjenog snabdijevanja tečnim prirodnim gasom iz SAD i drugih izvora, rekao je glavni konsultant firme koja se bavi analizom rizika i savjetovanjem u vezi sa globalnim tržištima “Global risk menadžment” (Global Risk Management) Arne Lohman Rasmusen.

    Cijena gasa u ljetnjim mesecima sada je viša nego zimi, što znači da bi snabdijevanje zaliha tokom godine moglo biti još skuplje.

    Lohman Rasmusen je dodao da te promjene mogu da dovedu do scenarija iz 2022. godine, kada je Evropa bila prisiljena da kupuje gas po rekordnim cijenama. Analitičari upozoravaju da bi zbog ove energetske krize mogla da bude ugrožena i proizvodnja u industrijama sa visokim energetskim troškovima, poput automobilske, hemijske i mašinske industrije, što bi dodatno moglo da destabilizuje ekonomiju.

     

  • Kremlj je s Orešnikom otišao korak dalje

    Kremlj je s Orešnikom otišao korak dalje

    ​Kako se moglo očekivati, nije trebalo dugo čekati da Moskva odgovori na ukrajinske udare po ruskoj teritoriji zapadnim raketama srednjeg i dugog dometa. Spominjala se mogućnost “hibridnog” odgovora, ali je odgovor zapravo “poput ogledala”.

    Balistička raketa

    Napad je bio izvršen na industrijsko postrojenje Južmaš u gradu Dnjipro, balističkom raketom kakva još dosad nije korištena u istoriji ratovanja. Radi se o hipersoničnoj balističkoj raketi srednjeg dometa, koja je prema dostupnim informacijama opremljena s 36 bojevih glava. Navodno, korišteni projektil ima domet od 6000 km (drugi izvori tvrde da je domet od 1000 do 3000 km).

    Pogođena tvornica Južmaš

    Uglavnom, napad je, osim političke, imao i vojnu svrhu. Pogođena je tvornica Južmaš za koju se pretpostavlja da može proizvoditi ili proizvodi rakete za ukrajinsku odbrambenu industriju. Radi se o ogromnoj tvornici, koja izgleda kao grad u gradu. Unutar preduzeća postoji cesta s nekoliko trolejbuskih stanica. Ovu tvornicu Kinžali i Iskanderi nisu mogli dohvatiti.

    Orešnik

    Raketa Orešnik (prevod bi bio Lješnjak) ima duplo težu bojevu glavu od spomenutih Kinžala i Iskandera, od oko jedne tone. Bojeve glave su nenuklearne, a prema riječima ruskog predsjednika, postiže brzinu od 10 Maha.

    Naknadno, ruski je predsjednik otkrio detalje napada u svom obraćanju. Prema njegovim riječima, napad je odgovor na američke planove da u tom postrojenju proizvode projektile srednjeg i kraćeg dometa.

    Tako da, iako se ovih dana mijenjala nuklearna doktrina te su mnogi mediji najavili moguću eskalaciju koja uključuje i nuklearno oružje, što su i “megafoni” Kremlja najavljivali, predsjednik Rusije je znatno “umanjio” tu mogućnost u svom govoru, govoreći da će “Rusija odgovoriti odlučno i istom mjerom”.

    Otvorena prijetnja

    Dodatno, predsjednik Putin je direktno izjavio da “Rusija ima pravo koristiti oružje protiv ciljeva onih zemalja koje dopuste da se njihovo oružje koristi za napad na ruske ciljeve.” Ova formulacija je nedvosmislena, a kako će se doživjeti na Zapadu, ostaje za vidjeti. Indikativno je i to da mnogi vojni analitičari dosad nisu čuli za raketu Orešnik, što znači da je raketa razvijana u najstrožoj tajnosti.

    Testiranje novog oružja

    Sasvim je izvjesno da se radi o testiranju novog oružja. I vrlo vjerovatno nije posljednji ovakav udar te je vrlo moguće da Rusija radi na stvaranju konvencionalnog modela takve rakete. Kremlj, dakle, ide korak dalje u svojoj prijetnji eskalacijom. Jasno je da Ukrajina i Zapad imaju sad posla s demonstracijom opasne vrste oružja.

    Moskva ovime poručuje Zapadu da posjeduje rakete koje mogu precizno pogoditi i konvencionalnim i nekonvencionalnim bojevim glavama. Balističke projektile ovog tipa trenutni ukrajinski sistemi protivvazdušne odbrane ne mogu presresti. Takvi sistemi postoje, imaju ih SAD i Izrael, ali nije izvjesno da će Ukrajina dobiti takve sisteme u posjed.

    Naravno, sad ostaje pitanje kako su Zapad i Ukrajina vidjeli nove mogućnosti ruske vojske, kao i to koliko Rusija zaista ima i može koristiti rakete tog tipa u ratu u Ukrajini, prenosi “Index”.

  • Medvedev: Moskva uopšte ne želi da nuklearno oružje ikada bude upotrebljeno, niko nije lud

    Medvedev: Moskva uopšte ne želi da nuklearno oružje ikada bude upotrebljeno, niko nije lud

    Moskva uopšte ne želi da nuklearno oružje ikada bude upotrebljeno, u rukovodstvu Rusije niko nije lud, rekao je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.

     Upotreba nuklearnog oružja u skladu s našom doktrinom – to je posljednja opcija. Mi uopšte ne želimo da se to ikada desi. Niko nije lud u ruskom rukovodstvu – rekao je Medvedev u intervjuu za TV „Al Arabija“.

    Prema njegovim riječima, sukob u Ukrajini može biti završen bez novih gubitaka po čovječanstvo ako NATO prekine da raspiruje požar rata.

    Medvedev je rekao i da to što je Kijev upotrebio oružje velikog dometa za napade u dubini ruske teritorije samo udaljava mogućnost pregovora.

    – To neće proći bez posledica. To se, naravno, odnosi i na pregovore, do kojih je još daleko, a ovakvi događaji samo ih još više udaljavaju. Ali, to se odnosi i na cjelokupnu situaciju – rekao je on.

    Ruski zvaničnik je izrazio sumnju da će izabrani američki predsjednik Donald Tramp odmah po stupanju na dužnost ukinuti antiruske sankcije, jer, kako je rekao, to nije u interesu čitavog niza sektora američke privrede.

    – Teško da će izabrani predsjednik, kada stupi na dužnost, odmah ukinuti te sankcije. Tim prije što je na mnogim od njih i sam insistirao, nastojeći da ograniči naše isporuke gasa u Evropu – konstatovao je Medvedev.

    On je podsjetio na izjave Trampa da je neophodno isporučivati u Evropu američki tečni gas.

    – Što se sada i događa. A našeg gasa u Evropi nema. Zato se Evropljani smrzavaju, a proizvodnja se obustavlja. U određenom smislu ukidanje sankcija nije u interesu čitavog niza sektora američke privrede. Čime će se Tramp rukovoditi ne zna

  • Lavrov: Zapad počinje da shvata da će od Ukrajine ostati samo dio

    Lavrov: Zapad počinje da shvata da će od Ukrajine ostati samo dio

    Zapadne zemlje počinju da shvataju da će samo dio Ukrajine ostati u okviru njenih trenutnih granica, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    On je u obraćanju bjeloruskim studentima u gradu Brestu podsjetio da je Zapad “bio uporan” uprkos pokušajima Rusije i ruskog predsjednika Vladimira Putina da se zapadnim zemljama objasni da je pogrešno pružati podršku nelegitimnim ukrajinskim vlastima i uvlačiti ih u NATO.

    “Kada je počela specijalna vojna operacija u Ukrajini, 10 godina nakon državnog udara, oni su počeli da govore da je trebalo da prime Ukrajinu u NATO i da je Rusija tada ne bi napala. To je bila njihova poruka”, rekao je Lavrov.

    Prema njegovim riječima, stvaraoci takvog narativa sada počinju da shvataju da će od Ukrajine ostati samo dio i govore da treba prekinuti sukob i primiti u NATO ono što ostane od te zemlje, a da drugi govore da to ne treba činiti nego da treba pobijediti Putina “jer će on, u suprotnom, sve njih napasti”, prenio je TASS.

    Lavrov je naveo da to predstavlja “konfrontacionu logiku” Zapada, prenosi Srna.

    “Onda oni odluče da daju još 10 milijardi dolara Ukrajini, povećavajući njihov vojni budžet, dok njihovi građani stežu kaiševe”, dodao je Lavrov.

  • NATO zakazao hitan sastanak zbog ispaljivanja nove ruske rakete

    NATO zakazao hitan sastanak zbog ispaljivanja nove ruske rakete

    NATO i Ukrajina će sljedeće sedmice u Briselu razgovarati o ruskom ispaljivanju eksperimentalne hipersonične rakete srednjeg dometa, saopštile su diplomate u petak.

    Sastanak saveta NATO-Ukrajina u utorak održaće se na nivou ambasadora. Pozvao ga je Kijev nakon udara na grad Dnjepar, rekli su zvaničnici agenciji Frans pres (AFP).

    Kremlj je saopštio da je napad na Ukrajinu koristeći novorazvijenu hipersoničnu balističku raketu osmišljen da upozori zapad da će Moskva odgovoriti na poteze SAD-a i Velike Britanije da dopuste Kijevu da udari Rusiju svojim projektilima, prenosi Guardian.

    Kako prenosi agencija Frans pres (AFP), glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov govorio je dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je Moskva ispalila novu raketu – Orešnik ili “lješnjak” – na ukrajinski vojni objekat.

    Peskov je rekao da Rusija nije bila obavezna da upozori SAD o napadu, ali je svejedno obavestila SAD 30 minuta pre lansiranja. Putin je ostao otvoren za dijalog, rekao je Peskov.

    Ukrajinski parlament otkazao je sjednicu u petak, rekli su zakonodavci, navodeći rizik od ruskog raketnog napada na okrug Kijev u kojem se nalaze vladine zgrade.

    Kako je saopšteno, postoje signali o povećanom riziku od napada na vladinu oblast u narednim danima.”

  • Fico: Na Kosovo i Metohiju stiže 150 slovačkih vojnika

    Fico: Na Kosovo i Metohiju stiže 150 slovačkih vojnika

    Predsjednik Vlade Slovačke Robert Fico najavio je da će njegova zemlja na Kosovo i Metohiju poslati oko 150 vojnika koji će biti u sastavu KFOR-a.

    Fico je precizirao da će prvo stići 60 vojnika i da će im se potom priključiti i ostatak predviđenog kontingenta.

    – Slovački vojnici žele ponovo da se vrate u misiju KFOR-a. Drago mi je da je srpska strana to rado prihvatila. To je vrlo važno, jer ćemo tako dobiti objektivne informacije kako bismo znali šta se tamo radi – izjavio je Fico za RTS.

    Odgovarajući na pitanje da li očekuje pritiske zbog odluke Slovačke da zatvori svoju kancelariju u Prištini, Fico je rekao da njegovu zemlju uvijek pominju i prozivaju zbog ovakvih odluka.

    – Na međunarodnim forumima nas pitaju da li ćemo da promijenimo mišljenje /o Kosovu i Metohiji/. Dok sam premijer Slovačke, ja se neću vraćati na tu temu – istakao je Fico, koji čvrsto podržava teritorijalni integritet i suverenitet Srbije.

    On je rekao da je problem u tome što EU i drugi veliki igrači primjenjuju dvostruke standarde i da je slučaj Kosova primjer tih duplih aršina.

  • Njemačka ima tajni plan u slučaju sukoba sa Rusijom?

    Njemačka ima tajni plan u slučaju sukoba sa Rusijom?

    Oružane snage Njemačke pripremile su tajni plan u slučaju vojnog sukoba sa Rusijom, javio je list Frankfurten alemajne cajtung.

    List piše da je plan pod nazivom “Operacija Njemačka” napisan na hiljadu strana i da su u njemu navedeni svi infrastrukturni objekti koji zaslužuju posebnu zaštitu, a dokument sadrži i proceduru za odbranu, odnosno “mjere odvraćanja Rusije na istočnom krilu NATO”.

    U planu se ističe da bi Njemačka, u takvom slučaju, postala centar koncentracije desetina ili stotina hiljada vojnika koji bi bili poslati na istok, kao i vojne opreme, hrane i medicinskih sredstava, prenio je TASS.

    Njemački vojni zvaničnici su u više navrata od početka godine govorili o potrebi da se izvrše pripreme za sukob sa Rusijom, za koji tvrde da bi se mogao dogoditi za pet godina, a to je nekoliko puta izjavio i ministar odbrane Njemačke Boris Pistorijus.

  • “Bajdenova odluka štetnija za SAD nego za Rusiju”

    “Bajdenova odluka štetnija za SAD nego za Rusiju”

    Vojni analitičar iz Zagreba Marinko Ogorec smatra da je odluka odlazećeg predsjednika SAD DŽozefa Bajdena da dozvoli Ukrajini korišćenje američkih raket adugog dometa za udare na rusku teritoriju, više usmjerena protiv buduće administracije i novoizabranog predsjednika Donalda Trampa, nego protiv Rusije.- Bajdenova odluka usmjerena je ne samo protiv Rusije, nego i protiv buduće američke administracije. Moguće je, isto tako, da je to napravljeno sa određenom opcijom da bi se situcija dodatno zakomplikovala, da bi možda čak došlo do proglašenja vanrednog stanja. U tom slučaju, izbori kao takvi, nisu opcija. Drugim riječima, ostaje administracija koja jeste do daljnjeg. Imalo smo prilike to vidjeti u istoriji, nadamo se da sada do toga neće doći – naveo je Ogorec.

    On je izrazio nadu da neće doći do eskalacije na međunarodnom planu.

    Ogorec očekuje da će se situacija promijeniti dolaskom Trampa na vlast.