Kategorija: Svijet

Stav Vlade Španije po pitanju nepriznavanja samoproglašenog Kosova nije se promijenio, poručila je danas poslanik Obdulija Tbaoadela Alvareziz iz Partije socijalista španskog premijera Pedra Sančeza.

Stav je javan i poznat. Španija ostaje pri stavu nepriznavanja Kosova – rekla je ona u parlamentu Španije na skupštinskoj raspravi o zahtjevu katalonske grupe poslanika da bude priznata nezavisnost samoproglašenog Kosova.

Ona je naglasila da je Španija uz stav o nepriznanju posvećena riješenju pitanja Kosova i Metohije u okviru dijaloga pod pokroviteljstvom EU, prenose mediji.

U španskom parlamentu održana je rasprava o prijedlogu grupe katalonskih poslanika da vlada prizna samoproglašenu nezavisnost Kosova.

Nova runda dijaloga Beograda i Prištine na visokom nivou, na kojoj će učestvovati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti, biće održana danas u Briselu.

Sastanku će prisustvovati visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj i specijalni izaslanik za dijalog Miroslav Lajčak.

Beograd je u dijalogu sa Prištinom spreman na kompromisno rješenje, ali ono podrazumijeva da obje strane budu podjednako zadovoljne, odnosno nezadovoljne, izjavio je premijer Srbije Miloš Vučević, prenosi RTRS.

Evropska unija održala je danas prvu međuvladinu konferenciju na ministarskom nivou za otvaranje pristupnih pregovora sa Ukrajinom.

Mnistarka spoljnih i evropskih poslova Belgije Adja Labib, koja je predvodila delegaciju EU, naglasila je da je ovo “istorijski dan za Ukrajinu i EU”.

– Put do ove tačke bio je izazovan i odlučnost Ukrajine da preduzme neophodne reforme je zaista impresivna – rekla je ona.

Dodala je da će pristupni pregovori biti “rigorozni i zahtjevni”.

– Sa odlučnošću i posvećenošću, uvjereni smo da Ukrajina može da ih dovede do uspješnog završetka. Budućnost Ukrajine i njenih građana leži u Evropskoj uniji – poručila je Labib.

Kako se navodi u saopštenju Savjeta, EU je ponovila odlučnu osudu ruskog rata u Ukrajini i poručila da je spremna da nastavi da podržava Ukrajinu i njen narod u ratu “onoliko dugo koliko to traje i koliko god je potrebno”.

EU je pozvala Komisiju da nastavi da procjenjuje stanje spremnosti Ukrajine za otvaranje pregovora u određenim oblastima i identifikuje pitanja koja će se najvjerovatnije pojaviti u pregovorima, počevši od osnovnog klastera koji će, u skladu sa pregovaračkim okvirom, prvi biti otvoren.

U delegaciji EU bio je i evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji, dok je delegaciju Ukrajine predvodila potpredsjednica ukrajinske vlade Olha Stefanišina, a iz Kijeva se obratio ukrajinski premijer Denis Šmihal.

Međuvladina konferencija održana je nakon odluke Evropskog savjeta u decembru prošle godine da otvori pristupne pregovore sa Ukrajinom i nakon što je Savjet 21. juna odobrio pregovarački okvir za pregovore sa Ukrajinom, u skladu sa revidiranom metodologijom proširenja.

Dva ključna savjetnika Donalda Trampa, republikanskog kandidata na predsjedničkim izborima u SAD predstavila su mu plan za okončanje rata u Ukrajini u slučaju da pobijedi na izborima koji uključuje stavku da će Kijev dobiti više američkog oružja ukoliko bude pristao na mirovne pregovore.

Jedan od Trampovih savjetnika za nacionalnu bezbjednost, general-potpukovnik u penziji Kit Kelog rekao je da bi, prema tom planu, SAD istovremeno upozorile Moskvu da bi svako odbijanje pregovora rezultiralo većom podrškom Vašingtona za Ukrajinu, prenio je Reuters.

Prema planu koji su sačinili Kelog i Trampov savetnik Frederik Flejc, tokom mirovnih pregovora Ukrajine i Rusije prekid vatre bi bio na snazi na većem dijelu borbenih linija. Kelog i Flejc su predstavili Trampu svoj plan, a prema Flejcovim rečima, Tramp je na taj dokument pozitivno reagovao.

Plan takođe predviđa da se članstvo Ukrajine u NATO-u odlaže na duži period da bi se Rusija podstakla na mirovne pregovore. Tramp je više puta izjavio da će njegov prioritet ako osvoji drugi predsednički mandat biti hitni pregovori o okončanju rata između Rusije i Ukrajine.

Bivši američki predsjednik je prošle sedmice isključio mogućnost upućivanja američkih trupa u Ukrajinu i nagovijestio je da će ubrzo prijeći na smanjenje pomoći Kijevu ako bude izabran na predsedničkim izborima u novembru.

Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, je rekao da bi Trampov plan morao da uzme u obzir situaciju na bojnom polju.

Peskov je istakao da je ruski predsjednik Vladimir Putin više puta rekao da je Rusija bila i ostaje otvorena za pregovore koji uzimaju u obzir stvarno stanje na terenu.

Prva pošiljka municije u okviru češke inicijative za kupovinu artiljerijske municije, stigla je u Ukrajinu, izjavio je češki premijer Petr Fijala.

Češka je u maju saopštila da će prvih 50.000 do 100.000 artiljerijskih granata stići do Ukrajine u junu. Kako ističe do sada je evidentirano oko 1,7 milijardi evra uplata i obećanja da će biti izvršene uplate iz 15 zemalja donatora, što je dovoljno da do kraja godine Ukrajini bude isporučeno pola miliona komada artiljerijske municije. Oko 20 zemalja se obavezalo da će učestvovati u češkoj inicijativi, ali je samo pet izvršilo isplate do kraja maja, i to Njemačka, Nizozemska, Danska, Portugal i Kanada, prenosi Tanjug.

Mađarska smatra da su pregovori o članstvu Ukrajine u EU politički motivisani, pošto postoje brojne neizvjesnosti, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

On je za njemačku grupu “Funke” rekao da Mađarska nije saglasna sa tim procesom, ali da ga neće blokirati i da, ipak, podržava početak pregovora sa Kijevom.

– Ne radi se o izjašnjavanju “za” ili “protiv” članstva u EU. Međutim, prvo moramo da saznamo kakve će posljedice nositi prihvatanje države koja je u ratu i čije granice nisu definisane u praksi. Koje će biti posljedice prihvatanja tako velike zemlje po poljoprivredu EU? Sada počinjemo pregovore bez jasnoće o tim pitanjima, što nije dobro. Ovo je čisto politički motivisan proces – istakao je Orban.

TASS podsjeća da se svih 27 članica EU saglasilo sa datumom početka pristupnih pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom, koji će početi danas.

Mnogi zapadni političari nisu htjeli čak ni da se udube u suštinu novog ruskog prijedloga za regulisanje situacije u Ukrajini, iako ta inicijativa realno može da zaustavi rat, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

Pomoćnik predsjednika Јurij Ušakov pročitao je Putinovo obraćanje učesnicima 10. međunarodnog naučno-ekspertskog foruma “Primakovska čitanja” u Moskvi.

Ruski lider je naveo da polazi od toga da će učesnici foruma razmotriti ideje Moskve za formiranje sistema ravnopravne i nedjeljive bezbejdnosti na evroazijskom kontinentu, kao i novi mirovni prijedlog za rješavanje ukrajinske krize.

– Za razliku od mnogih zapadnih političara, koji nisu htjeli ni da se udube u suštinu inicijative koju smo pokrenuli, verujem da će učesnici foruma razmotriti promišljeno i racionalno pristupiti njenom razmatranju i moći da vide da ona realno predviđa mogućnost prekida sukoba i njegovo političko i diplomatsko rešavanje – rekao je Putin.

Predsjednik Rusije je u svom pozdravu učesnicima pomenuo i temu BRIKS-a, rekavši da ta grupa postaje lokomotiva za izgradnju pravednog svetskog poretka, ravnopravnog i oslobođenog diktata.

Ranije je predsednik Rusije Vladimir Putin izneo nove mirovne prijedloge za rješavanje sukoba u Ukrajini, koji predviđaju priznavanje statusa Krima, DNR, LNR, Hersonske i Zaporoške oblasti kao dijelova Rusije, utvrđivanje nesvrstanog i beznuklearnog statusa Ukrajine, njena demilitarizacija i denacifikacija i ukidanje antiruskih sankcija.

Ukrajinska strana je ovu inicijativu odbila.

Osnivač Vikiliksa DŽulijan Asanž prihvatio je američki sporazum o priznanju krivice u zamkenu za slobodu i odmah napustio Veliku Britaniju.

Vikiliks je saopštio da je njegov osnivač DŽulijan Asanž napustio britanski zatvor i odletio iz Velike Britanije, nakon što su tužioci u SAD izjavili da bi on trebalo ove sedmice da prizna krivicu za kršenje američkog zakona o špijunaži, u sporazumu koji bi mogao da mu omogući da se vrati kući u Australiju.

Američki tužioci naveli su u sudskim dokumentima da je Asanž pristao da prizna krivicu po jednoj tački optužnice za zavjeru radi pribavljanja i obijelodanjivanja poverljivih dokumenata američke nacionalne odbrane, prema podnescima američkog Okružnog suda za Sjeverna Marijanska ostrva, prenoo je Rojters.

Asanž bi trebalo da bude osuđen na saslušanju na ostrvu Sajpan u sredu u 9 sati po lokalnom vremenu.

Vjerovatno će mu biti pripisano vrijeme koje je već odslužio i neće dobiti novu zatvorsku kaznu, navodi Rojters.

Ova mogućnost je prvi put najavljena prije nekoliko mjeseci kada je Vol Strit DŽornal objavio da bi Asanž mogao da se izjasni krivim za manje težak zločin u zamjenu za slobodu, odnosno neizručivanje SAD:

Vikiliks je 2010. objavio stotine hiljada poverljivih američkih vojnih dokumenata o ratovima Vašingtona u Avganistanu i Iraku, što je najveći bezbjednosni incident te vrste u američkoj vojnoj istoriji, uz niz diplomatskih depeša.

Asanž je optužen za vreme administracije bivšeg predsjednika Donalda Trampa zbog masovnog objavljivanja tajnih američkih dokumenata, koje je procurila Čelsi Mening, bivša analitičarka američke vojne obavještajne službe koja je takođe krivično gonjena po Zakonu o špijunaži.

U više od 700.000 dokumenata bilo je diplomatskih depeša i izvještaja sa bojnog polja, kao što je video snimak iz 2007. na kojem je američki helikopter Apač pucao na osumnjičene pobunjenike u Iraku, i ubio desetak ljudi, uključujući dvoje novinara Rojtersa. Taj video je objavljen 2010. godine.

Savjet EU usvojio je u Luksemburgu 14. paket sankcija prema Rusiji kojim su predviđene mjere prema onima koji krše ranije sankcije uvedene Moskvi i koje su usmjerene na rusku privredu u oblastima energetike, finansija i trgovine, a prvi put se na meti našao i ruski izvoz gasa.

U saopštenju Savjeta EU navodi se da 14. paket sankcija predviđa ekonomske i individualne restriktivne mjere koje imaju za cilj da oslabe režim ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je odgovoran za rat protiv Ukrajine.

Novi paket sankcija uključuje restriktivne mjere prema 116 pojedinaca i subjekata odgovornih za aktivnosti koje narušavaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine, čime je broj pojedinaca i subjekata prema kojima su uvedene restriktivne mere povećan na ukupno više od 2.200, navodi se u saopštenju. Novi paket sankcija uključuje zabranu pretovara ruskog tečnog prirodnog gasa na teritoriji EU radi dalje isporuke trećim zemljama.

Ističe se da nova ograničenja imaju za cilj da smanje prihode Rusije od izvoza tečnog prirodnog gasa zabranom pretovara iz luka na teritoriji EU, kao i da obuhvataju klauzulu koja dozvoljava Švedskoj i Finskoj da otkažu neke ugovore u vezi sa ruskim LNG. Paket takođe zabranjuje nova ulaganja i usluge za završetak projekata u izgradnji u Rusiji u vezi sa LNG. Sankcije će stupiti na snagu nakon prelaznog perioda od devet mjeseci.

Novi paket takođe ima za cilj da razbije flotu koja pomaže ratnim naporima Rusije stvaranjem okvira za dodavanje brodova na listu sankcija, kao što su tankeri za naftu kao i plovila koja prevoze sjevernokorejsku municiju u Rusiju.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj izjavio je da su sankcije Brisela već značajno oslabile rusku ekonomiju i, kako je naveo, spriječile Putina da ostvari svoje planove da uništi Ukrajinu.

“14. paket sankcija pokazuje naše jedinstvo u podršci Ukrajini i nastojanju da se ograniče ruske zločinačke aktivnosti protiv Ukrajinaca, uključujući napore da se zaobiđu mjere EU”, naveo je Borelj. (Tanjug)

Načelnik Generalštaba izraelske vojske Herci Halevi rekao je da je gotovo eliminisana Hamasova brigada u Rafi, na jugu Pojasa Gaze.

“Jasno se približavamo tački kada ćemo moći da kažemo da smo eliminisali brigadu u Rafi, da je poražena – ne u smislu da više nema terorista, već u smislu da više ne može da funkcioniše kao borbena jedinica”, rekao je Halevi.

U dva izraelska vazdušna udara na zalihe pomoći u Gazi ubijeno je najmanje 11 Palestinaca, rekli su ranije medicinari.

Istovremeno, izraelski tenkovi prodrli su dublje u Rafu i ponovo ulaze u oblasti na sjeveru enklave, koje su bili zauzeli prije nekoliko mjeseci.

U udaru na centar za distribuciju hrane u gradu Gazi, u blizini izbjegličkog kampa Šati, poginule su tri osobe. U drugom, nedaleko od grada Bani Suhaila, ubijeno je najmanje osam lica, uključujući stražare koji prate kamione sa pomoći, rekli su medicinari, prenosi Srna.

Izrael nije komentarisao ove informacije. Jevrejska država ranije je negirala da napada centre sa tovarima pomoći i optužuje militante da nanose štetu civilima jer dejstvuju dok su pomiješani sa njima.