Kategorija: Svijet

Rusija je danas izvela drugi veliki napad na energetsku infrastrukturu Ukrajine, izazvavši eksplozije i hitna isključenja struje širom zemlje, čime je pogođen ogroman broj ljudi, saopštili su zvaničnici.

Vazdušna uzbuna oglašena je za cijelu zemlju, a ukrajinske vazduhoplovne snage objavile su da su rakete upućene na oblast Odese na jugu, Kirovograda u centru, Hersona na istoku i Mikolajeva na jugu.

“Еnergetska infrastruktura ponovo je meta masivnog napada neprijatelja”, napisao je na Fejsbuku ukrajinski ministar energetike Herman Haluščenko, prenio je Rojters.

Najveća ukrajinska privatna energetska kompanija, DTЕK, saopštila je da su isključenja struje pogodila Kijev, kao i Odesu, Dnjepropetrovsk i Donjeck.

Napadi Rusije na energetsku infrastrukturu prekinuli su struju za najmanje milion ljudi u tri zapadna regiona, rekli su lokalni zvaničnici, prenosi Tanjug.

Napadi su prekinuli napajanje strujom za 523.000 potrošača u Lavovskoj oblasti, oko 215.000 u Volinskoj oblasti i više od 280.000 u regionu Rivne, izvijestili su njihovi guverneri u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Rusija je prethodno izvela deset napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine, što je ozbiljno oslabilo sistem i izazvalo strah od dugotrajnih isključenja struje pred predstojeću zimu, ističe agencija.

U napadu raketama na zapadnu regiju Rivne, guverner Oleksandr Koval izvijestio je da je 280.000 potrošača ostalo bez struje.

Takođe, prijavljeni su prekidi u snabdijevanju vodom, iako nisu dati detalji o oštećenju.

Guverner Harkovske oblasti Oleh Sinjehubov, rekao je da je raketni napad na grad oštetio poslovni objekat i prozore stambene zgrade.

U Kijevu su dijelovi raketa pali na teritoriju poslovnog objekta i naneli manja oštećenja na nekoliko zgrada i kamion, saopštila je gradska vojna administracija.

Ranije jutros, eksplozije su odjeknule u ukrajinskim gradovima Odesa na Crnom moru i Kropivnicki u centralnom delu zemlje.

Guverner Odeske oblasti, Oleh Kiper, pozvao je stanovništvo da se skloni u zaklon, dok vlasti nastavljaju da procjenjuju razmere napada i štetu.

Za sada nema zvaničnih informacija o žrtvama, ali spasilačke ekipe su na terenu.

S druge strane, rusko Ministarstvo odbrane objavilo je da je tokom noći oborilo 25 ukrajinskih dronova iznad oblasti Brijansk, kao i blizu Bjelorusije, iznad Krima i južne oblasti Rostov. Moskva je u utorak najavila odgovor na dva ukrajinska udara američkim raketama ATACMS na rusku teritoriju prethodnih dana.

Na frontu Moskva bilježi napredovanje naspram oslabljene ukrajinske vojske, manje od dva mjeseca od dolaska novizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa na vlast.

Juče je administracija odlazećeg predsjednik SAD Džozefa Bajdena pozvala Kijev da smanji minimalnu starosnu granicu za vojnu mobilizaciju na 18 godina umjesto na sadašnjih 25 da bi nadoknadila nedostatak vojnika.

Kijev je ove godine već spustio starosnu granicu za mobilizaciju sa 27 godina na 25.

Bijela kuća je precizirala juče da američka vojna pomoć neće ni u kom slučaju biti uslovljena novim spuštanjem starosne granice za ukrajinsku vojsku.

Poziv je upućen u vrijeme kada bi novoizabrani predsjednik Tramp mogao da usvoji novi pristup i primora Kijev da pregovara sa Moskvom.

Rusija je ponosna na Srbe što imaju snage da se suprotstave destruktivnim tendencijama Zapada, rekla je portparol ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova.

Zaharova je istakla da Srbe nije slomilo ni NATO bombardovanje osiromašenim uranijumom, a ni sistemski napori koje je Zapad preduzimao narednih 25 godina da se zaboravi to što se desilo, prenosi Sputnjik.

“Preživjevši duboku kolektivnu traumu, Srbi su sačuvali i indentitet i održali državu. Tragično iskustvo srpskog naroda uči nas kako možemo da se izborimo za nacionalno dostojanstvo”, poručila je Zaharova.

Ona je ukazala da je prije 25 godina avijacija NATO pokazala šta tačno znači “humanitarna intervencija” kako su je nazivali iz ove alijanse.

“Upravo taj termin je rukovodstvo NATO i SAD koristilo za gađanje civilnih i vojnih objekata Jugoslavije, čije rukovodstvo je s ciljem očuvanja zemlje moralo da vodi borbu za ono što je za njih uvek bilo važno”, rekla je Zaharova, prenosi Srna.

Sada rukovodstvo Srbije, objasnila je ona, nema namjeru da prati politiku zapadnih država niti da okrene stranicu koja se tiče agresije NATO već je odlučno da se ne zaboravi ratni zločin koji je izvršen 1999. protiv Jugoslavije.

“Taj stav se mora poštovati”, istakla je Zaharova.

Ruska ekstenzivna upotreba hibridnih mjera protiv zapadnih ciljeva povećava rizik da bi NATO eventualno mogao da razmotri da se pozove na klauzulu o međusobnoj odbrani iz člana 5 alijanse, koji podrazumijeva da se napad na jednu članicu NATO smatra napadom na cijelu Alijansu, izjavio je danas direktor njemačke spoljne obavještajne službe Bruno Kal.

“Povećanje ruskih vojnih snaga znači da direktna vojna konfrontacija sa NATO postaje jedna od mogućih opcija za Kremlj”, istakao je Kal, prenio je Rojters.

NATO se po prvi i jedini put u svojoj istoriji pozvao na član 5 nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine na Sjedinjene Američke Države, kada je NATO napad na SAD proglasio napadom na cijelu Alijansu, prenosi Tanjug.

U sukobu sa ruskim snagama ubijeno je ili ranjeno do pola miliona ukrajinskih vojnika, piše “Ekonomist”, pozivajući se na obavještajne izvještaje, zvanične izjave i druge izvore.

List navodi da je teško izračunati stvarne gubitke Kijeva, s obzirom na to da ukrajinski zvaničnici i njihovi saveznici “nerado daju procjene”.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je u februaru da je od eskalacije sukoba sa Rusijom 2022. godine ubijena „samo 31.000 vojnika“.

On je odbio da otkrije koliko vojnika je ranjeno, tvrdeći da će to Moskvi dati do znanja “koliko je ljudi ostalo na bojnom polju”.

“Ekonomist” navodi, pozivajući se na američke zvaničnike, da je u Kijevu stradalo više od 308.000 vojnika.

Prema analizi drugih izvora, brojka bi mogla biti bliža pola miliona vojnika, od kojih je, kako se vjeruje, “najmanje” 60.000 do 100.000 ubijeno.

“Možda je povrijeđeno još 400.000 vojnika koji više nisu sposobni da ratuju”, piše list, prenosi Srna.

Prema podacima veb-stranicu “UALosiz”, koja prati i evidentira imena i godište poginulih, Ukrajina je izgubila najmanje 60.435 vojnika ili više od 0,5 odsto svoje predratne muške populacije spremne za odlazak u rat.

Iako ovi podaci nisu sveobuhvatni, “Ekonomist” sugeriše da je stvarni broj poginulih u borbama veći, a broj vojnika koji su ranjeni i nisu sposobni za borbu još veći.

“Pod pretpostavkom da je šest do osam ukrajinskih vojnika teško ranjeno na svakog poginulog u borbi, skoro jedan od 20 muškaraca je mrtav ili ranjen”, piše list.

Ranije ove godine, rusko Ministarstvo odbrane je tvrdilo da su vojni gubici Ukrajine od februara 2022. dostigli gotovo 500.000, ne precizirajući koliko ih je ubijeno ili ranjeno.

Prema posljednjim informacijama ovog ministarstva, Kijev je izgubio više od 35.000 vojnika od avgusta prilikom upada u rusku Kursku oblast.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin u junu je rekao da su ruski gubici samo djelić onih na ukrajinskoj strani, sugerišući da je odnos žrtava otprilike jedan prema pet.

Sudeći po vijestima koje stižu posljednjih dana, Ukrajina proživljava svoje najteže dane od početka rata krajem februara 2022. godine.

Već sedmicama, ruske snage dramatično intenziviraju ne samo vazdušne napade na kritičnu infrastrukturu, već i agresivno napreduju na ključnoj liniji fronta na istoku zemlje.

Rusi najbrže napreduju od početka rata
Osim toga, ruska vojska, pojačana sjevernokorejskim trupama, polako potiskuje elitne ukrajinske brigade iz ruske oblasti Kursk, u koju su Ukrajinci upali krajem avgusta i osvojili više od 100 naselja. Prema posljednjim procjenama, Rusi su potisnuli ukrajinsku vojsku sa oko 40 odsto teritorije koju su ukrajinske snage zauzele od avgusta u Kursku.

Ali vjerovatno najveći problem je nezaustavljivo napredovanje Rusije u Kursku. Prema procjenama zapadnih analitičara, Rusi nisu tolikom brzinom napredovali na frontu od početka rata.

Osim toga, ruske snage izvele su sinoć najveći napad dronom na kritičnu ukrajinsku infrastrukturu. Prema navodima Ukrajinaca, oni su lansirali 188 dronova, od kojih je značajan broj pogodio svoje mete i izazvao velike probleme u snabdijevanju električnom energijom.

U međuvremenu se pojavio ozbiljan problem sa minobacačkim granatama ukrajinske proizvodnje, koje masovno propadaju na liniji fronta. Ukrajinsko Ministarstvo odbrane pokrenulo je istragu. To je veoma važno oružje, jer ukrajinske snage često koriste minobacače da zaustave napade ruske pješadije.

Tramp stiže u Bijelu kuću
Većina zapadnih analitičara se slaže da dramatična eskalacija rata ima veze sa promjenom vlasti u Americi. Naime, vjeruje se da ruski predsjednik Putin želi da istjera Ukrajince iz Kurska i zauzme što više teritorije prije nego što Donald Tramp uđe u Bijelu kuću. Time bi bio u najboljoj mogućoj poziciji za pregovore, na koje će, vjeruje se, Tramp pokušati da privoli Ukrajinu i Rusiju.

Ali s obzirom na Trampovu nepredvidivost, ukrajinska vojska se priprema za najgore, rekao je za Al Džaziru general-potpukovnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine.

Tramp je obećao da će okončati rusko-ukrajinski rat za 24 sata, ne objašnjavajući detalje i indirektno zaprijetio da će obustaviti vojnu pomoć Kijevu ako ne započne mirovne pregovore sa Moskvom.

“Spremamo se za najgori mogući scenario”
Spremamo se za najgori mogući scenario, kada Tramp zaustavi sve isporuke – rekao je Romanenko.

Trampov “mirovni plan” ostaje nejasan, ali posmatrači kažu da najvjerovatnije uključuje ustupanje neke ili cijele teritorije koju je okupirala Rusija, skoro 19 odsto teritorije Ukrajine, u zamjenu za mirovni sporazum ili zamrzavanje fronta.

Tramp je takođe rekao da će poslati napredno oružje u Kijev ako Moskva ne pristane na mirovne pregovore. Ali od njega je teško očekivati nešto konkretno, ističe Romanenko: “Očekivanja postoje, ali to je kao da se razgovara sa vjetrom”.

Njegove riječi je ponovio i saradnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je pod uslovom anonimnosti razgovarao za Al Džaziru: “Za razliku od drugih predsjednika, Tramp može da mijenja svoje odluke u zavisnosti od toga na koju nogu ujutru ustane”.

Prišli smo njegovim saradnicima sa planom koji bi mogao da koristi nama i Zapadu i njemu se dopao – rekao je ukrajinski zvaničnik, misleći na prijedlog koji je Zelenski iznio Trampu tokom njihovog sastanka u Njujorku u septembru.

Plan predviđa zamjenu dijela američkih trupa stacioniranih u Evropi ukrajinskim i dijeljenje ukrajinskih resursa sa zapadnim partnerima.

Sve više Ukrajinaca želi mirovni sporazum, sve manje želi borbu do kraja
U međuvremenu, ukrajinska javnost se polako okreće ka mirovnom sporazumu sa Rusijom. Prema anketi Galupa objavljenoj 19. novembra, 52 odsto Ukrajinaca bi voljelo da se rat završi “što je prije moguće”, čak i ako to znači teritorijalne ustupke.

Samo 38 odsto ispitanika želi da se Kijev “bori do pobjede”, što je dramatičan pad sa 73 odsto 2022. godine.

Sada želimo mir, a ne pobjedu. Ne želim da izgubim nikoga od svoje porodice. I ja sam stara da se svake noći budim sa sirenama za vazdušni napad – rekla je Valentina Krasovec, 68-godišnja stanovnica Kijeva čiji je nećak poginuo na frontu u septembru 2023.

Drugi savjetnik Zelenskog tvrdi da je ključna riječ u odnosima sa Trampom “profit”.

Tramp možda neće opozvati sadašnjem predsjedniku Džou Bajdenu dozvolu da koristi američke rakete za napade unutar Rusije ako može da profitira od toga – rekao je Mihailo Podoljak, jedan od ključnih savjetnika Vladimira Zelenskog.

To može biti profit reputacije, politički profit ili ekonomski profit. Može čak biti profit ostvaren ponižavanjem Putina. Svaki profit će mu odgovarati – rekao je Podoljak nedavno za ukrajinsku novinsku agenciju Interfaks.

Strah u ukrajinskoj vladi
Ali za sada, ukrajinska vlada je uplašena i nesigurna šta da radi kada se Tramp vrati u Bijelu kuću u januaru, rekao je kijevski analitičar.

Nema novih strategija, svi žele da promijene stvari u hodu – rekao je Aleksej Kuš za Al Džaziru, pa dodao da će ključni trenutak biti kada Tramp imenuje novog ambasadora SAD u Kijevu i specijalnog izaslanika za rusko-ukrajinski rat.

Ričard Grenel, koji je bio Trampov šef obavještajne službe 2020. godine i protivi se članstvu Ukrajine u NATO-u, pominje se kao mogući kandidat.

Druga ključna figura u budućnosti Ukrajine je republikanski senator Marko Rubio, koga Tramp želi da bude sljedeći šef diplomatije. Rubio je do sada više volio razgovore sa Moskvom nego povećanje vojne pomoći Ukrajini. Bio je jedan od 15 republikanskih poslanika koji su glasali protiv pružanja vojne pomoći Kijevu od 61 milijarde dolara u aprilu.

“Postoje znaci da je Zelenski odustao od glavnog zahtjeva”
Republikanci su mjesecima odlagali usvajanje zakona, a odlaganje je u velikoj mjeri doprinijelo ruskim vojnim dobitcima u istočnoj Ukrajini.

Tramp je Rubijevu kandidaturu najavio 13. novembra, a za nekoliko sati ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je da se raduje “približavanju mira kroz jačanje Ukrajine”. Ponovio je frazu koju je Zelenski upotrijebio kada je Trampu čestitao izbor 5. novembra.

Nikolaj Mitrohin, istraživač Univerziteta u Bremenu, rekao je da su zaključci o uticaju pojedinih članova Trampovog tima čisto spekulativni, ali i da postoje znaci da je Zelenski odustao od svog glavnog zahtjeva za oslobađanje svih okupiranih teritorija, uključujući Poluostrvo Krim, koje je Moskva zauzela 2014. godine.

Dva važna faktora
Kijev je prije izbora Trampa insistirao da neće priznati okupirane teritorije kao dio Rusije. Tu je i “Putinov faktor”, rekao je Mitrohin, objašnjavajući da bi ponašanje ruskog lidera moglo da bude u suprotnosti sa očekivanjima Trampovih saradnika i da izazove nelagodnost prije nego što se sukobe sa Zelenskim i zapadnim pristalicama Ukrajine.

Drugi faktor može biti Trampov stav o Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, koja je povezana sa Moskovskom patrijaršijom. Ona ostaje dominantna vjerska organizacija u Ukrajini i kontroliše hiljade parohija uprkos rastućem pritisku vlasti.

“Vatikan, neke evropske nacije i Trampove pristalice kritikovali su pritisak Zelenskog na crkvu, navodeći zabrinutost oko vjerskih sloboda. Zelenski će možda morati da ublaži pritisak da napravi kompromis sa realnošću i izgradi širu koaliciju za podršku Ukrajini”, kaže Mitrohin, prenosi Index.

Admiral Semjuel Poparo, komandir Američke mornarice u Indo-pacifiku, upozorio je da će Rusija najvjerovatnije Kini proslijediti tehnologiju za pravljenje podmornica čime bi se okončala američka dominacija ispod površine okeana.

Admiral Poparo je, govoreći na bezbjednosnom forumu u Halifaksu proteklog vikenda, ukazao na opasnost od vojnog partnerstva Moskve i Pekinga.

“Očekujem da Rusija obezbijedi tehologiju za pravljenje podmornica Kini, što bi potencijalno moglo da okonča američku dominaciju pod morem”, rekao je on, prenio je portal “Business insider”.

Dominacija pod morem je ključna za američku mornaricu naročito u regionu Indo-pacifika, koji uključuje i vode oko Tajvana u Južnom kineskom moru.

Kina je posljednjih mjeseci postala sve agresivnija u regionu, a njene trupe redovno narušavaju vazdušni prostor i teritorijalne vode Tajvana, ključnog američkog saveznika u Južnu Koreju i Japan. Istovremeno, kineska mornarica izodi i operacije u sivoj zoni u vodama oko Filipna.

Američka mornarica ima najveću podmorničku flotu na svijetu, dok Kina posjeduje najveće pomorske snage na planeti.

“Kina je pomogla da se obnovi ruska ratna mašina sa 90 odsto njenih poluprovodnika i 70 odsto mašina i alata koji se koriste u vojnoj proizvodnji”, rekao je Paparo.

On je ovu bilateralnu vojnu razmjenu opisao kao određenu transakcionu simbioza u kojoj svaka zemlja ispunjava potrebe svog saveznika.

“Ovo je opasna sredina i ovaj savez dodaje složenost samom okruženju. Amerika mora da preispita svoju strategiju s obzirom na ovu razmjenu”, dodao je admiral Paparo.

On je rekao da je jedan od načina na koji SAD to već rade jeste da dijele obavještajne podatke u realnom vremenu sa Japanom i Južnom Korejom u njihovim komandnim i kontrolnim mrežama i odbrani od balističkih projektila.

Prema Paparu, Rusija ne razmjenjuje samo vojne kapacitete i tehnologiju sa Kinom već i sa Sjevernom Korejom i Iranom. Sjeverna Koreja je obezbijedila Rusiji artiljeriju i do 11.000 vojnika da pomognu njenoj vojsci protiv Ukrajine, dok je Iran prebacio balističke rakete i bespilotne letjelice Šahid u Rusiju kao pomoć u ratu proti Ukrajine.

Zauzvrat, prema Paparu, Rusija bi vjerovatno obezbijedila rakete, a podmorničku tehnologiju Sjevernoj Koreji država. Međutim, čini se da rastući savez između Rusije i Sjeverne Koreje opterećivati kinesko-ruske odnose.

Kurt Kembel, zamjenik američkog državnog sekretara, rekao je prošle nedjelje da je Kina sve više zabrinuta zbog saveza između Kim Jong Una i Vladimira Putin.

“Kina nije direktno kritikovala Rusiju ali vjerujemo da ih uznemirava sve veća koordinacija između Pjongjanga i Moskve”, naveo je Kembel, prenosi “Telegraf”.