Kategorija: Svijet

Sukob velikih razmjera između Izraela i Hezbolaha vjerojatno će izbiti u sljedećih nekoliko sedmica ako Jerusalem i Hamas ne uspiju postići dogovor o prekidu vatre u Gazi, ukazuju američki obavještajci za Politico.
Američki dužnosnici pokušavaju uvjeriti obje strane u deeskalaciju – zadatak koji bi bio znatno lakši s prekidom vatre u Gazi. Ali taj sporazum je zarobljen u napetim pregovorima i američki dužnosnici nisu uvjereni da će Izrael i Hamas pristati na dogovor koji je na stolu u bliskoj budućnosti.

U međuvremenu, Izraelske snage i Hezbolah izradili su borbene planove i u procesu su pokušaja nabave dodatnog oružja, prema dvojici visokih američkih dužnosnika upućenih u obavještajne podatke.

Obje strane su javno rekle da ne žele ići u rat, ali visoki dužnosnici Bidena sve više vjeruju da će intenzivne borbe vjerojatno izbiti uprkos naporima da se pokušaju spriječiti.

Rizik je veći sada nego u bilo kojem drugom trenutku posljednjih sedmica, prema drugom visokom dužnosniku SAD-a, kojem je, kao i drugima u ovoj priči, zagarantovana anonimnost da slobodno govori o osjetljivim obavještajnim podacima.

Rat između Izraela i Hezbolaha mogao bi izazvati sukob koji bi prisilio SAD da pomogne u obrani Jerusalema i tjera Bidenovu administraciju da se dublje angažira u regiji koju je godinama pokušavala napustiti. Također rizikuje novu humanitarnu katastrofu, udarajući humanitarnu zajednicu u trenutku kada je već iscrpljena i pokušava upravljati krizom u Gazi.

Američki obavještajci nude nešto konzervativnije procjene od onih koji dolaze iz dijelova Evrope. Neke evropske zemlje računaju da bi do rata između Izraela i Hezbolaha moglo doći za nekoliko dana. Mnogi su svojim građanima savjetovali da napuste Liban. Kanada se također priprema evakuirati hiljade ljudi iz zemlje. State Department je u četvrtak izdao savjete za putovanja za građane SAD-a, pozivajući ih da “snažno preispitaju” putovanje u Liban.

Dvojica visokih dužnosnika naglasila su kako nije jasno kada bi tačno rat mogao početi, ali su napomenuli da Izrael pokušava brzo obnoviti svoje zalihe i kapacitet trupa.

Glasnogovornica Vijeća za nacionalnu sigurnost Adrienne Watson rekla je da administracija radi na “diplomatskom rješenju” koje bi omogućilo izraelskim i libanskim građanima da se vrate svojim domovima.

“Također nastavljamo s naporima da osiguramo dogovor koji bi doveo do trajnog kraja rata u Gazi. Dogovor o prekidu vatre i taocima u Gazi ubrzat će mogućnost napretka, uključujući trajnu sigurnost i mir duž sjeverne granice Izraela s Libanom. Taj dogovor je sada s Hamasom. Odluka je u Hamasovim rukama”, kazao je Watson.

Bidenova administracija je sedmicama pokušavala uvjeriti obje strane da ne uđu u rat. Najviši američki dužnosnici, uključujući Amosa Hochsteina, izaslanika za Bliski istok, putovali su u regiju posljednjih dana kako bi pokušali vratiti mir.

Uprkos tim naporima, visoki Bidenovi dužnosnici rekli su da napetosti na izraelskoj granici – i nedostatak bilo kakvog značajnog pomaka u pregovorima o prekidu vatre – idu prema ratu.

“Logika Nasrallaha je da je sve to povezano s Gazom, i sve dok ne dođe do prekida vatre u Gazi, pucanje na Izrael neće prestati. Iskreno, u potpunosti odbacujemo ovu logiku”, rekao je novinarima u srijedu visoki dužnosnik Bidenove administracije.

Američki dužnosnici rekli su za Politico da obavještajni podaci ukazuju na to da će se katalizator rata – veliki napad bilo koje strane, na primjer – vjerojatno dogoditi bez prethodne najave.

Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant, koji je ove sedmice posjetio Washington, rekao je novinarima u srijedu da Izrael “ne želi rat”.

“Cilj je vratiti naše građane kući sigurno. Radije to radimo putem dogovora, ali pripremamo se za svaki mogući scenarij”, kazao je Gallant.

Američko ministarstvo odbrane premiješta svoje snage bliže izraelsko-libanskoj granici kako bi odmah evakuisalo svoje građane iz Libana ako je potrebno, javio je NBC pozivajući se na izvore.
Prema izvještaju, Washington strahuje da bi Izrael mogao pokrenuti kopnenu operaciju u Libanu u narednim sedmicama.

U srijedu su višenamjenski amfibijski jurišni brod USS Wasp američke mornarice i 24. marinske ekspedicione jedinice prebačeni na Mediteran. Štaviše, u tom području se nalazi i pristanišni brod USS Oak Hill. Osim toga, američki zvaničnici ostaju u kontaktu sa saveznicima kako bi zajednički koordinirali evakuaciju ako je potrebno.

Ranije je objavljeno da je izraelska vojska sredinom juna odobrila operativni plan za ofanzivu na Liban. Nakon operacije protiv Hamasa u Pojasu Gaze, vlasti te zemlje očekuju da će istovremeno napasti libansku šiitsku grupu Hezbolah.

Demokratski predsjednik Amerike Džo Bajden (81) i njegov republikanski prethodnik Donald Tramp (78), dvojica najstarijih kandidata za šefa Sjedinjenih Američkih Država u istoriji, suočili su se u četvrtak u dugo očekivanoj debati. Ipak, izgleda da debata za neke nije prošla baš najsjajnije.

“Nakon katastrofalnog nastupa u debati protiv Donalda Trampa, demokrate su raspravljali o tome da zamijene Bajdena u daljoj trci” navodi britanski “Telegraph”.

Tokom 90 minuta suočavanja Bajden je, kažu, gubio tok misli, mrmljao i na trenutke djelovao kao da je potpuno izgubljen.

“New York Times” takođe izvještava kako grupa kongresnika iz redova demokrata sada razmišlja o novom predsjedničkom kandidatu nakon što su vidjeli kako se “katastrofa odvija pred njihovim očima”.

Dejvid Akselrod, bivši viši savjetnik Baraka Obame, rekao je novinarima da će se u Demokratskoj stranci povesti rasprava treba li se Bajden povući.

Izvori iz američkih medija navode kako kod demokrata vlada panika, a pitanje je hoće li uopšte biti moguće zamijeniti Bajdena budući da su izbori za nekoliko mjeseci. Dosad se, kao potencijalna zamjena, spominjao samo guverner Kalifornije, Gavin Njusom.

Novinar “Slatea”, Dejvid Faris piše kako je debata za Bajdena bila živi promašaj te kako ne treba vjerovati onima koji kažu da nema vremena da se Bajdena zamjeni kao kandidata jer je situacija kritična. Kaže kako su u ovakvoj situaciji sve opcije na stolu.

Postoje tri načina da dođe do promjene kandidata za predsjednika i sve tri su bez presedana. U istoriji SAD nikad se nije dogodilo da se usred predsjedničke trke mijenjao kandidat ovako blizu izborima. Jedna od opcija je ta da Bajden jednostavno da ostavku. To bi bila najlakša i najjednostavnija opcija za novog kandidata.

U slučaju ostavke, potpredsjednica Kamala Haris postala bi nova predsjednica i nova kandidatkinja demokrata. Iako ne bi po automatizmu postala nova kandidatkinja, bilo bi jako teško da bilo ko drugi ospori njen legitimitet kao aktuelne predsjednice.

Druga opcija značajno je komplikovanija od prve. Bajden bi mogao najaviti da se povlači iz trke i reći kako to radi iz zdravstvenih razloga. U tom slučaju on i dalje ostaje predsjednik, a Kamala Haris ne bi imala legitimitet i podršku koju bi dobila da Bajden da ostavku i učini ju predsjednicom sada. U tom slučaju demokratski delegati mogu raditi šta im se prohtije, a tada bi počela žustra bitka između najprominentnijih delegata o tome ko će postati novi kandidat.

Postoji, naravno, mogućnost da će se Bajden oglušiti na sve glasnije kritike da nije sposoban više biti predsjednik, a kamoli preuzeti drugi mandat. U tom slučaju na Demokratskoj konvenciji na kojoj se glasa za definitivnog kandidata na izborima, delegati jednostavno mogu glasati za nekog drugog i ništa ih u tome ne sprečava.

U konačnici, odluka je na samom Bajdenu. Hoće li se suočiti sa stvarnošću i kritikama i povući iz trke ili će se do kraja držati kandidature ostaje za vidjeti, prenosi “24sata”.

Debata DŽozefa Bajdena i Donalda Trampa pokazala je duboke podjele u američkom društvu pred novembarske predsjedničke izbore.

Mlak nastup Bajdena donio nove nevolje stratezima njegove kampanje. Trampov štab proglasio pobjedu u debati u kojoj su se kandidati sporili “ko je najgori predsjednik u istoriji SAD”. Debata okončana bez pozdrava učesnika.

Bez pozdrava Trampa i Bajdena, debata donijela nove probleme demokratama

Kada se debata, poslije 90 minuta, završila Bajden i Tramp su, ponovo bez rukovanja, otišli svako na svoju stranu, pokazujući, na trenutak, duboke podjele u američkom društvu pred novembarske predsjedničke izbore.

Prema prvim reakcijama, Tramp je bolje iskoristio nova pravila predsjedničke debate, pa su glavni ljudi njegove kampanje, Kris Lasivita i Suzi Vils odmah proglasili ”pobjedu” uprkos činjenici da je Bajden odsustvovao iz Bijele kuće nedjelju dana kako bi se spremio za nastup.

 

Sličnog mišljenja je, javlja ”Njujork tajms”, i grupa demokratskih kongresmena, koja je, tokom debate, navodno, ćaskala o potrebi da ta stranka nađe novog kandidata.

– Imamo problem – javlja Si-En-En citirajući neimenovane izvore iz demokratske partije.

Bajden je nastup završio hvaleći se kako je počistio nered koji mu je ostavio prethodnik, odbacujući Trampove optužbe da je uticaj Amerike u padu.

Napao je Trampa zbog inflacije i obećao da će nastaviti borbu protiv inflacije, kako bi ljudi u SAD konačno predahnuli.

Tramp je, pak, Bajdena nazvao ”narikačom”, koja svašta obećava, ali na kraju ne uradi ništa.

– Svo što radi je to da našu zemlju čini manje bezbjednom tako što milioni i milioni ljudi nastavljaju da ulaze bez kontrole. Ni vojska ga ne poštuje. Ispali smo glupani u Avganistanu, nije zaustavio Izrael. Propadamo kao nacija, ali to neće trajati. Učinićemo još jednom Ameriku velikom – zaključio je Tramp.

Bajden se fokusirao na poreze i ekonomiju i naglasio da ga je Tramp ostavio sa “katastrofom”. Tramp je rekao da je tokom njegovog mandata ulagano u vojsku, došlo je do najvećeg smanjenja poreza, dok je za Bajdena rekao da se samo žali i ne radi ništa.

Radimo na tome da okončamo sukob u Gazi započeo je Bajden navodeći zašto se oko tog sukoba mora vrlo pažljivo postupati. Tramp se vratio na Ukrajinu rekavši da je Bajden dozvolio da SAD plaćaju za taj rat mnogo više od svojih saveznika dok ih je on tokom svog mandata natejrao da za NATO plaćaju znatno više.

Tokom debat raspravljali su i o pitanju abortusa, veteranima, slučaju Stormi Danijels, narkomaniji, crnoj zajednici u SAD.

Debata je okončana bez pozdrava učesnika, a naredna će se održati početkom septembra.

U Briselu je završen samit Evropskog savjeta, tokom kojeg su se lideri EU, između ostalog, dogovorili oko raspodjele vodećih funkcija u evropskim institucijama.

Lideri EU predložili su aktuelnu predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen za kandidata za novi mandat na čelu Evrpske komisije, a estonsku premijerku Kaju Kalas za kandidata za visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku.

Oni su izabrali bivšeg portugalskog premijera Antonija Koštu za predsjednika Evropskog savjeta.

Imenovanje Fon der Lajen i Kalas na mjesto predsjednika Komisije, odnosno šefa evropske diplomatije, sada mora da potvrdi Evropski parlament.

Sa druge strane, Evropski savjet sam bira svog predsjednika.

Lideri su tokom samita razgovarali i o situaciji u Ukrajini, na Bliskom istoku, o pitanjima bezbjednosti i odbrane, kompetitivnosti, kao i o migracijama, Gruziji, hibridnim prijetnjama, Crnom moru i podršci Moldaviji.

Oni su usvojili i stratešku agendu za period od 2024. do 2029. godine, odnosno politički plan kojim se utvrđuje pravac djelovanja i ciljevi EU.

Mađarski premijer Viktor Orban glasao je protiv imenovanja Ursule fon der Lajen za novi mandat, objavio je Politiko pozivajući se na neimenovanog diplomatu iz EU.

Kako navodi, Orban je bio uzdržan tokom glasanja za imenovanje Kaje Kalas kao novog visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku.

Sa druge strane, Orban je glasao za izbor Antonija Košte za predsjednika Evropskog savjeta.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni bila je uzdržana prilikom glasanja o imenovanju aktuelne Ursule fon der Lajen za kandidata za novi mandat na čelu Komisije.

Meloni, koja je ranije izražavala nezadovoljstvo zbog procesa pregovora oko najviših funkcija u EU, glasala je i protiv imenovanja estonske premijerke Kaje Kalas za kandidata za visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, kao i protiv izbora bivšeg portugalskog premijera Antonija Košte za predsjednika Evropskog saveta, prenio je Gardijan pozivajući se na neimenovanog diplomatu EU.

Meloni je na društvenoj mreži Iks napisala da je prijedlog o vodećim funkcijama Evropske narodne partije, socijalista i liberala “pogrešan po metodu i sadržaju”.

“Odlučila sam da to ne podržim iz poštovanja prema građanima i nagoveštajnima koji su dolazili od tih građana tokom izbora. Nastavljamo da radimo na tome da konačno Italiji damo težinu koju zaslužuje u Evropi”, poručila je Meloni.

Ursula fon der Lajen zahvalila je liderima EU na tome što su podržali njeno imenovanje za drugi mandat na čelu Komisije i poručila da će sada tražiti potvrdu od Evropskog parlamenta, nakon što predstavi svoje političke smjernice za naredniih pet godina.

Fon der Lajen je na konferenciji za novinare, nakon prvog dana samita lidera EU, rekla da je počastvovana i da joj je drago da može da podijeli “ovaj veoma poseban trenutak” sa Kajom Kalas i Antonijom Koštom.

Sada ću tražiti potvrdu za svoje imenovanje od Evropskog parlamenta, nakon što predstavim svoje političke smjernice za naredniih pet godina -navela je Fon der Lajen.

Fon der Lajen je, na pitanje da prokomentariše buduću saradnju sa Koštom, naglasila da se veoma raduje saradnji sa njim.

On je vrijedan političar. Veoma je orijentisan ka ciljevima, ali ima i divan humor. Veoma se radujem što ću raditi sa njim – poručila je ona.

Kalas je na konferenciji za novinare ponovila da je počastvovana zbog podrške Evropskog savjeta, navodeći da je to ogromna odgovornost u vrijeme geopolitičkih tenzija.

U Evropi postoji rat, ali postoji i rastuća nestabilnost na globalnom nivou, to su takođe glavni izazovi za evropsku spoljnu politiku – navela je Kalas.

Dodala je da je njen cilj da radi za evropsko jedinstvo i štiti evropske interese i vrijednosti u promijenjenom geopolitičkom kontekstu i gradi globalna partnerstva.

Zato ću nastojati da radim sa državama članicama, kao i sa svim institucijama – poručila je Kalas.

Preko video linka na konferenciji se obratio i Košta, koji je rekao da je oduševljen što je tu, zajedno sa Fon der Lajen i Kalas, i što će uskoro biti dio tog tima.

One su obe izvanredne Evropljanke i siguran sam da će naša saradnja biti veoma uspješna da služimo Evropi i evropskim građanima – poručio je Košta.

On je konstatovao da se Evropa i svijet suočavaju sa izazovnim trenucima, ali je ocijenio da je EU pokazala svoju otpornost u prošlosti, “uvijek nalazeći snagu u jedinstvu”.

A izgradnja jedinstva sa državama biće moj glavni prioritet kada preuzmem svoju poziciju -naveo je Košta i dodao da će se tokom mandata usredsrediti i na sprovođenje strateške agende, koju je danas odobrio Evropski savjet.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je, nakon što su lideri EU postigli dogovor o raspodeli vodećih funkcija u EU, da je “misija ostvarena”.

Pomoćnik američkog državnog sekretara Entonija Blinkena, Džejms Obrajan, obratio se u zgradi Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, gdje je održano je saslušanje komiteta za strane poslove donjeg doma ovog zakonodavnog tijela, a govorio je o situaciji u Bosni i Hercegovini.

Ispitivanje o BiH vodila je poslanica iz reda Republikanaca En Vagner, inače aktivna po pitanjima za BiH. Na početku izlaganja je naglasila jednog krivca za situaciju u BiH.

– Dejtonski mirovni sporazum je konstantno pod napadima predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. State Department je, opravdano, uveo sankcije Dodiku i njegovim pomagačima, a ja sam više puta pozvala na ove sankcije, kroz zakon koji je prošao kroz Kongres uz podršku obje stranke. Bez obzira na to, Dodikove opasne provokacije se nastavljaju – kazala je Vagner, a zatim je pitala Obrajana o daljim akcijama protiv Dodika.

On je kazao da je srećan što je bio dio stvaranja Dejtonskog sporazuma, te da je to jedan od najvećih uspjeha u kontekstu uspostavljanja i održavanja mira u svijetu, da bi se onda osvrnuo i o Dodiku njegovim stalnim prijetnjama.

– Prije svega, nema podrške za ono što Dodik govori, bilo da je riječ o “razdruživanju”, nezavisnosti RS te bilo kakvom raspadu BiH. Andrej Plenković, premijer Hrvatske, je javno rekao da se protivi tome, a nema znakova podrške ni iz Srbije. Oni znaju da njihov put prema Evropskoj uniji zavisi od poštovanja prema međunarodnim granicama u regiji, što uključuje BiH. Kada Dodik priča na ovaj način, on pokušava da “podigne” svoju bazu glasača i to ne trebamo uzeti kao znak da je nešto moguće – rekao je Obrajan.

Podsjetio je i na nedavne sankcije, čija je meta bio Igor Dodik i kompanije povezane s njim i porodicom Dodik.

– One su namijenjene da pokažu da javni entiteti kao što je RS trebaju funkcionisati na javnim budžetima, ne na preuzimanju javnih preduzeća ili na netransparentnim posudbama nepoznatih stranih izvora. Za to su namijenjene sankcije, a pri tome radimo blisko s našim evropskim kolegam – objasnio je Obrajan.

Vagner je komentarisala kako EU nije uvela sankcije Dodiku, a Obrajan je istakao da partneri u Evropi koriste druge alate.

– Mi imamo alat sankcija koji nam je uvijek dostupan, ali EU zbog činjenice da moraju imati konsenzus svih država članica ima poteškoća po ovom pitanju. Evropska unija može, kao što je to i uradila, povući svoj novac i finansiranje projekata u RS, te može onemogućiti pristup bilo kojim benefitima koji dolaze iz Evrope, a posebno se to odnosi na prednost zajedničkog tržišta u regiji, ako se RS ne bude ponašala u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom. Radimo zajedno s našim evropskim partnerima kako bi se to desilo – naveo je on.

Obrajan je na kraju svog izlaganja pohvalio rad ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija, dok je Vagner naglasila da je imala odlične razgovore s njim.

– Mislim da je najbolji dokaz koliko je Marfi dobar ambasador činjenica da ga Dodik konstantno izdvaja i vrijeđa, svaku priliku koju ima – rekao je Obrajan uz smijeh.

Vagner je na kraju pitala Obrajana da sastavi pisani odgovor na pitanje šta se tačno radi, kako bi se smanjio rizik konflikta u BiH, koji je u izvještaju SAD označen kao visok, zbog politike Milorada Dodika, piše Avaz.

 

 

Mađarska ne podržava ni Ukrajinu ni Rusiju u njihovom sukobu, već mirno rješenje, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban poslije sastanka sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom.

“Јasno sam rekao predsjedniku Makronu da Mađarska ne radi za Ukrajinu ili Rusiju, već za mir. Mađarska nije protiv ove ili one zemlje, Mađarska je protiv rata”, rekao je Orban.

On je dodao da je Makron podržao plan Mađarske o jačanju konkurentnosti u narednih šest mjeseci njenog predsjedavanja EU, prenijela je agencija MTI.

Ranije su njemački kancelar Olaf Šolc i italijanski premijer Đorđa Meloni podržali plan Budimpešte, prenosi Srna.

Mark Rute zvanično je izabran za sljedećeg generalnog sekretara NATO-a!

Odlažeći premijer Holandije će početkom oktobra naslijediti Norvežanina Jensa Stoltenberga, saopštio je odbrambeni savez u srijedu poslije sastanka stalnih predstavnika 32 države NATO-a.

Ambasadori 32 zemlja članice NATO-a potvrdili su nominaciju prilikom sastanka Sjevernoatlantskog vijeća, reklo je više diplomata u Briselu, prenosi Srna.

Osnivač Vikiliksa priznao je krivicu po jednoj tački optužbe pred američkim sudom u Sajpanu u zamjenu za ukidanje svih drugih optužbi i slobodu. Završena je duga pravna saga od gotovo 14 godina, koja je pokretala debate o slobodi štampe i nacionalnoj bezbjednosti.

Asanž je po izlasku iz suda otišao na aerodrom odakle je odletio za Australiju, a Vikiliks je za večeras najavio konferenciju u toj zemlji. Pristalice širom svijeta slave njegovo oslobađanje.

Osnivač Vikiliksa DŽulijan Asanž izjasnio se krivim po jednoj optužbi za pribavljanje i objavljivanje vojnih tajni SAD, kao rezultat dogovora sa tužiocima američkog Sekretarijata za pravosuđe, čime je obezbijedio sebi slobodu, poslije gotovo 14 godina.

Asanž se pojavio pred sudom jutros na federalnom sudu u Sajpanu, glavnom gradu Sjevernih Marijanskih ostrva, američkog komonvelta u Pacifiku, čime je uvažena njegova želji da izbjegne ulazak u kontinentalni dio Sjedinjenih Država.

U obraćanju sudu, Asanž je rekao da vjeruje da je Zakon o špijunaži na osnovu kojeg je optužen u suprotnosti sa pravima iz Prvog amandmana, ali da prihvata da podsticanje izvora da daju pojverljive informacije za objavljivanje može biti nezakonito.

Uništavanje informacija
Na sud je stigao u tamnom odjelu, sa opuštenom kravatom oko kragne, nakon što je doletio iz Britanije čarter avionom u pratnji članova pravnog tima i australijskih zvaničnika, uključujući i visokog australijskog diplomatu u Ujedinjenom Kraljevstvu Stivena Smita, koji ga je pratio na letu.

U sudnici je odgovarao na osnovna pitanja američke okružne sudije Ramone Manglone, koju je imenovao bivši predsjednik Barak Obama, prenosi AP, činilo se da je pažljivo slušao o uslovima sporazuma.

Kao uslov za izjašnjavanje o krivici, od njega će se tražiti da uništi informacije koje su dostavljene Vikiliksu.

Dogovor sa tužiocima da prizna krivicu za jedno krivično djelo mu, takođe, omogućava da se vrati u rodnu Australiju bez odlaska u američki zatvor.

Prvi zagrljaji i konferencija
Govoreći ispred zgrade suda, Asanžova advokatica DŽenifer Robinson izjavila je da slučaj osnivača Vikiliksa izazvao važnu diskusiju o slobodi štampe i nacionalnoj bezbjednosti.

DŽulijan Asanž, nakon presude, zagrlio je svoju advokaticu, u prisustvu ambasadora Australije u SAD i bivšeg premijera Kevina Rada, objavio je Vikiliks na Iksu, a mediji prenose da u tom trenutku nije želeo da daje izjave medijima.

 

Australijski premijer Entoni Albaniz objavio je da njih dvoje putuju sa Asanžom u Australiju.

Vikiliks, sajt za otkrivanje tajni koju je Asanž osnovao 2006. godine, odmah nakon presude, objavio je da Džulijan ide u Australiju.

Najavio je, takođe, da će večeras održati konferenciju za štampu u Kanberi, ali nije precizirao ko će je voditi.

Stela Asanž je podijelila na platformi Iks fotografiju Asanža sa majicom, na kojoj piše “istina”, dok pristalice DŽulijana Asanža širom sveta slave njegovo oslobađanje.

Posljednje poglavlje
Posljednjih pet godina bio je u britanskom zatvoru Belmarš, gdje se borio protiv izručenja SAD a na osnovu optužnice prema Zakonu o špijunaži, koja je mogla da nosi dugotrajnu zatvorsku kaznu u slučaju osude.

Neočekivani dogovor omogućava objema stranama da ostvare određeni stepen pobede, pri čemu je američki Sekretarijat za pravosuđe u stanju da riješi bez suđenja slučaj koji je pokrenuo teška pravna pitanja i koji možda nikada ne bi stigao do porote, s obzirom na dugotrajan tempo procesa ekstradicije.

Sporazum o izjašnjavanju o krivici, obijelodanjen u ponedjeljak uveče u pismu Sekretarijata za pravosuđe, predstavlja najnovije i vjerovatno poslednje poglavlje u sudskoj borbi u kojoj je uključen Asanž, koga su pristalice proslavljale kao krstaškog borca za transparentnost.

Sa druge strane, nacionalni bezbednosni krugovi insistiraju da je njegov prezir prema vladinoj tajnosti, doveo živote u opasnost i otišao daleko izvan granica tradicionalnih novinarskih dužnosti, prenosi RTRS.

Stav Vlade Španije po pitanju nepriznavanja samoproglašenog Kosova nije se promijenio, poručila je danas poslanik Obdulija Tbaoadela Alvareziz iz Partije socijalista španskog premijera Pedra Sančeza.

Stav je javan i poznat. Španija ostaje pri stavu nepriznavanja Kosova – rekla je ona u parlamentu Španije na skupštinskoj raspravi o zahtjevu katalonske grupe poslanika da bude priznata nezavisnost samoproglašenog Kosova.

Ona je naglasila da je Španija uz stav o nepriznanju posvećena riješenju pitanja Kosova i Metohije u okviru dijaloga pod pokroviteljstvom EU, prenose mediji.

U španskom parlamentu održana je rasprava o prijedlogu grupe katalonskih poslanika da vlada prizna samoproglašenu nezavisnost Kosova.