Kategorija: Svijet

– Njemački ministar spoljnih poslova Analena Berbok nije isključila mogućnost slanja njemačkih mirovnjaka u Ukrajinu ukoliko se postigne sporazum o primirju, javila je njemačka novinska agencija DPA.

U izvještaju se navodi da je Berbokova izjavila na sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a u Briselu da bi njemački vojnici mogli biti iskorišteni za osiguravanje mira.

Berbokova je izrazila uvjerenje da bi se moglo razmotriti “međunarodno prisustvo sa ciljem osiguravanja prekida vatre”, zajedno sa davanjem garancija Ukrajini u formi članstva u NATO-u, prenio je TASS.

Ona je dodala da će Berlin “težiti ka tome da podrži sve napore sa ciljem postizanja mira”, prenosi Srna.

Sirijski režim mora da se angažuje u istinskom političkom procesu kako bi sprečio pogoršanje situacije u toj ratom razorenoj zemlji, izjavio je u utorak predsjednik Turske, Redžep Tajip Erdogan, u telefonskom razgovoru sa premijerom Iraka, Muhamedom Šija al-Sudanijem.

“Prioritet Turske leži u očuvanju mira van njenih granica, kao i u zaštiti civila”, naveo je Erdogan, prenijela je agencija Anadolija.

On je istakao važnost “jedinstva, stabilnosti i teritorijalnog integriteta” Sirije, dodajući da je Turska “na istoj strani sa Irakom po ovom pitanju”, prenosi Tanjug.

Erdogan je istakao da je Ankara, “u skladu sa svojom nacionalnom bezbjednošću i interesima, preduzela i preduzeće korake da spreči terorističku organizaciju PKK i njene ispostave, koje žele da imaju koristi od razvoja događaja”, dodaje se u saopštenju Kabineta turskog predsjednika.

Sukobi u Siriji su izbili 27. novembra između snaga predsjednika Bašara al Asada i antirežimskih naoružanih grupa u zapadnom dijelu Alepa, u sjevernom dijelu zemlje, označavajući ponovnu eskalaciju borbi nakon perioda relativnog zatišja u građanskom ratu koji je zahvatio Siriju 2011. godine, navodi turska agencija.

Južnokorejski parlamentarci zatražili su pokretanje opoziva predsjednika države koji je najprije proglasio pa ukinuo vanredno stanje, čime je izazvao najveću političku krizu u toj zemlji unazad posljednjih nekoliko decenija.

Objava o vanredom stanju pokrenula je okršaj između predsjednika Jun Suk Jola i parlamenta koji je odbio pokušaj suspenzije političkih aktivnosti i cenzure medija, dok su za to vrijeme naoružani vojnici ušli u zgradu parlamenta u glavnom gradu Seulu, prenosi Index.hr.

Glasanje o prijedlogu zakona o opozivu predsjednika u parlamentu trebalo bi da se održi u petak ili subotu, izvijestila je novinska agencija Jonhap.

“Prijedlog opoziva predsjednika Jun Suk Jola biće pred poslanicima sutra u parlamentu, a glasanje je zakazano za 6. i 7. decembar”, navodi agencija, prenosi Tanjug.

Najveća opoziciona Demokratska stranka i pet drugih manjih opozicionih partija, uključujući Partiju obnove Koreje i Reformsku partiju, podnele su danas prijedlog o opozivu južnokorejskog predsednika.

Zahtjev za opoziv potpisao je 191 opozicioni poslanik bez podrške poslanika vladajuće stranke.

Parlament bi trebalo da se sastane 5. decembra u ponoć kako bi razmotrio prijedlog zakona o opozivu, a nakon toga glasanje se mora održati 24 sata kasnije, ali ne kasnije od 72 sata.

Za usvajanje opoziva potrebno je 200 glasova u parlamentu.

Junova stranka kontroliše 108 mjesta u parlamentu od 300 poslanika.

Ukoliko opoziv bude odobren, predsjednik će biti suspendovan dok Ustavni sud ne donese konačnu odluku.

Južnokorejski poslanici zatražili su opoziv predsjednika nakon što je juče proglasio vanredno stanje, a nekoliko sati kasnije ga, pod pritiskom, povukao.

Vladajuća Stranka narodne moći pozvala je predsjednika i cijeli njegov kabinet, uključujući nacionalnog ministra odbrane Kim Jong-Juna, da podnesu ostavku. Čelnik stranke Han Dong-Hon rekao je da se o sva tri pitanja dugo raspravljalo tokom višečasovnog sastanka.

Članovi stranke uglavnom su se složili oko smjene vlade i ministra odbrane, ali nisu našli konsenzus o tome treba li sadašnjeg predsjednika izbaciti iz stranke. Još jedan sastanak biće održan danas.

Advokati novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa koriste to što je odlazeći predsjednik Džozef Bajden pomilovao svog sina Hantera da bi argumentovali da treba odbaciti Trampovu osudu pred sudom na Menhetnu u slučaju tajne isplate novca porno glumici Stormi Danijels, piše Si-En-En.

Trampovi advokati su naveli u sudskom podnesku koji su predali u ponedeljak da je Bajden u tekstu pomilovanja Hantera naveo da je njegov sin “nepravedno gonjen” i da je “drugačije tretiran” pred sudom samo zbog toga što je njegov sin.

Advokati Tod Blanš i Emil Bov, koje je Tramp odabrao za najviše položaje u Ministarstvu pravde u svojoj novoj administraciji, tvrde da je Bajden tim komentarima osudio Ministarstvo pravde, navodeći da je okružni tužilac Njujorka Alvin Brag učestvovao u istoj vrsti “političkog pozorišta”, prenosi Tanjug.

Bragova kancelarija je optužila Trampa za falsifikovanje poslovnih dokumenata u vezi sa isplatom 130.000 dolara Stormi Danijels 2016. godine pred predsjedničke izbore u zamenu za njeno ćutanje o njihovoj navodnoj seksualnoj vezi.

Sudija Huan Merčan odložio je na neodređeno vrijeme izricanje presude Trampu u tom slučaju nakon što je on ponovo izabran za predsjednika.

Trampovi advokati takođe žele da se osuda odbaci, ali kancelarija tužioca je saopštila da će se protiviti svakom pokušaju da se slučaj odbaci.

Predsjednik Južne Koreje Jun Suk Jeol proglasio je vanredno stanje u zemlji, javila je južnokorejska novinska agencija Jonhap.

Jun je proglasio vanredno stanje zbog onoga što je nazvao “prijetnjom paralize moći” zbog pokušaja njegovog opoziva.

On je prije proglašenja vanrednog stanja tokom noći sazvao hitan sastanak svog kabineta.

Rizik od širenja rata u Ukrajini je veći nego ikada i napori mirovne misije se moraju pojačati, jer ako nastane pakao, neće ostati kamen na kamenu, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

On je rekao da je nakon američkih predsjedničkih izbora nastala čudna situacija da je, iako se svijet pobjedom Donalda Trampa na izborima u SAD približio mirnom rješavanju sukoba, opasnost od eskalacije postala ozbiljnija nego ikad, i to zbog mjera odlazeće garniture vlasti u Vašingtonu, koja je zanemarila volju naroda.

Prema njegovim riječima, evropski lideri su propustili ogromnu priliku da koriguju dosadašnju strategiju u vezi sa Ukrajinom koja je propala i značajno oslabila kontinent, javio je list “Mađar nemzet”.

“Mogli su lako da kažu da su mislili da imaju odličnu strategiju, ali da se u SAD promijenio smjer vjetra i da se zato sada ona mora promijeniti, ali i to su preskočili, jer ih je i politički osjećaj iznevjerio i u samoobmani su posljednje dvije i po godine”, izjavio je Sijarto.

Šef mađarske diplomatije naveo je da se često čuje da treba podržati Ukrajinu koliko je potrebno, odnosno “dok Ukrajina ne pobijedi i Rusija ne izgubi”, prenio je “RT Balkan”.

“Onda hajde da postavimo pitanje šta znači da Ukrajina pobijedi, a šta da Rusija izgubi? Ova pitanja postavljamo gotovo tri godine, a nismo dobili nijedan odgovor”, istakao je Sijarto.

On je naglasio da će cijela Evropa još dugo da trpi teret rata, te da postoji velika potreba za povećanjem mirovnih napora, prenosi Srna.

Sijarto je upozorio da neke odluke “lako mogu pokrenuti spiralu” – i da nakon njih “nema stajanja”.

“Ako ovde nastane pakao, onda – uzimajući u obzir postojeće nuklearne kapacitete – neće ostati kamen na kamenu”, smatra Sijarto.

On je dodao da u svjetskoj politici postoji veliko licemjerje u vezi sa odnosima sa Istokom – i sa Rusijom i sa Kinom – a da Mađarska, s druge strane, istovremeno trguje sa istočnim i zapadnim partnerima, uprkos činjenici da se sve više govori o razdvajanju evropskih od kineske ekonomije.

Punopravno članstvo Ukrajine u NATO-u bilo bi neprihvatljivo za Moskvu i to je prijeteći događaj, istakao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“To je apsolutni kontrast našoj tezi nedjeljivosti bezbjednosti, jer se bezbjednost jedne zemlje ne može se osiguravati na uštrb bezbjednosti druge države.

To je nepromjenjivo pravilo međunarodnih odnosa kojima se mi vodimo i stoga je potencijalna takva odluka za nas jednostavno neprihvatljiva, jer je nama takav događaj prijetnja i to ne uklanja glavni razlog onoga što se sada dešava”, rekao je Peskov novinarima.

Portal “Evropska pravda” objavio je zvaničan stav ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova u vezi sa bezbjednosnim garancijama

Donald Tramp, novoizabrani predsjednik SAD, predložio je kanadskom premijeru Džastinu Trudou prošle sedmiceda bi, ako bi carina zbog neispunjavanja trgovinskih i imigracijskih pitanja ubila ekonomiju susjedne Kanade, možda Kanada trebala postati 51. američka savezna država, saznaje Fox News.

Prošlog petka Trudo je neplanirano otputovao na sastanak s Trampom u Mar-a-Lago nakon što je budući predsjednik SAD “zaprijetio” uvođenjem visokih carina na kanadske proizvode.

Konkretno, Tramp prijeti uvođenjem carina Kanadi i Meksiku u iznosu od 25% zbog, kako navodi, njihove nesposobnosti da zaustave protok ilegalnih imigranata i opojnih droga iz tih zemalja u SAD, prenosi Index.hr.

Kako piše Fox News, prema riječima dviju osoba koje su bile za stolom i čule razgovor, Tramp je, iako je bio ljubazan i srdačan, bio vrlo direktan u pogledu onoga što očekuje od svojih sjevernih susjeda.

Parafrazirajući razgovor, Tramp je rekao Trudou da je Kanada iznevjerila SAD jer je dopustila da velike količine droga i ljudi prelaze granicu, uključujući ilegalne imigrante iz više od 70 različitih zemalja.

Izvori kažu da je Tramp postao živahniji kada je došao do teme trgovinskog deficita SAD s Kanadom, koji je procijenio na više od 100 milijardi dolara. Novoizabrani predsjednik rekao je premijeru da će, ako Kanada ne riješi pitanje granica i trgovinskog deficita, nametnuti 25% carine na sve kanadske proizvode odmah prvog dana kada se vrati na vlast.

Trudo je odgovorio Trampu da ne može uvesti carinu jer bi to potpuno uništilo kanadsku ekonomiju. Tramp je odgovorio, pitajući: “Dakle, vaša zemlja ne može preživjeti osim ako ne vara SAD za 100 milijardi dolara?”

Trump je zatim sugerisao Trudou da Kanada postane 51. savezna država, što je izazvalo nervozan smijeh premijera i drugih prisutnih, rekli su izvori za Fox News. No, Tramp je nastavio, govoreći da je “premijer” bolja titula, iako bi i dalje mogao biti guverner 51. savezne države.

Izvori su za Fox News rekli da je neko za stolom primijetio da bi Kanada bila vrlo liberalna savezna država, na šta su svi još više smijali. Tramp je sugerirao da od Kanade možda postanu dvije države: konzervativna i liberalna.

Rekao je Trudou da bi, ako ne može ispuniti popis svojih zahtjeva bez “iskorištavanja” SAD u trgovini, možda Kanada stvarno trebala postati država ili dvije, a Trudo bi mogao postati guverner. Iako izvori kažu da je cijeli razgovor izazvao mnogo smijeha, Tramp je naglasio da očekuje promjene do 20. januara.

Gotovo tročasovni razgovor nastavio se o raznim drugim temama, a na kraju su kanadski gosti nazvali večeru “vrlo prijateljskom i vrlo pozitivnom”, iako se nije spominjao prijedlog o postajanju 51. savezne države.

Fox News je kontaktirao i Trampov tim i Trudouov tim zbog izjava, ali nijedan nije odgovorio.

Ova jesen je bila teška za Ukrajinu. Prema procjenama, između 1. septembra i 30. novembra Rusi su zauzeli preko 1.600 km teritorije u Ukrajini, dok su povratili oko 500 km na području Kurska. Brzina njihovog napredovanja se povećavala iz mjeseca u mjesec, uprkos teškim gubicima koje su pretrpjeli.

Već krajem ljeta situacija se počela razvijati u zabrinjavajućem pravcu za Ukrajince. Posebno tokom augusta, ruski dobici bili su relativno veliki, a činilo se da ukrajinska ofanziva u Kursku neće značajno usporiti ruski napredak.

Tokom jeseni, dok su napredovali u Ukrajini, Rusi su izveli nekoliko kontraofanziva u Kursku. Ukrajina je izgubila zapadni bok isturenog položaja, kao i određene pozicije na istoku. Između septembra i novembra, Ukrajina nije ostvarila značajan napredak u ovom području.

Glavna meta ruskih ofanziva: Pokrovsk i Kurakhove

Glavni fokus ruske ofanzive ove jeseni bio je područje Pokrovska i Kurakhovea. U novembru, nakon gubitka Vuhledara, Rusi su brzo napredovali prema Velykoj Novosilki. Trenutno se većina promjena na frontu dešava na dionici od oko 140 km.

Rusi vrše pritisak i na drugim područjima, ali u širem kontekstu nisu ostvarili veće uspjehe. Ukrajinci su dobro držali pravac Toretsk-Časiv Jar-Siversk, sprječavajući Ruse u većem napredovanju na sjeveru Donjecka. Na frontu u Zaporožju nije bilo značajnih promjena tokom jeseni.

U Kupjansku, Rusi su uspjeli napredovati do rijeke Oskil, prepolovivši ukrajinsko prisustvo u tom području. Međutim, ovo se može smatrati sekundarnim frontom bez značajnih prilika za Ruse, bez obzira na to jesu li na rijeci ili ne.

Šta očekivati do kraja godine?

Na osnovu trenutnih trendova, vjerovatno je da će Rusi nastaviti ofanzivu u pravcu Pokrovsk-Velyka Novosilka. Očekuje se da bi dodatnih 500-700 km² ukrajinske teritorije moglo biti zauzeto.

Također, vjerovatno će pokušati nastaviti napredovati i u Kursku, ali koncentracija velikih snaga tamo možda ne bi bila optimalna upotreba njihovih trupa. Ista logika važi i za Ukrajinu, jer su rezerve potrebne na drugim frontovima, dok se istočni front suočava s konstantnim neuspjesima već mjesecima.