VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Njujork Tajms: Bajden zabrinut za svoju kandidaturu

    Njujork Tajms: Bajden zabrinut za svoju kandidaturu

    Dnevnik Njujork Tajms objavio je danas da je američki predsjednik Džozef Bajden, nakon učešća na prošlonedjeljnoj debati sa svojim protivkandidatom Donaldom Trampom, rekao jednom svom savezniku da je svjestan da možda neće moći da spasi svoju kandidaturu ukoliko u narednih nekoliko dana ne uspije da ubijedi javnost da je sposoban da obavlja predsjednički posao.

    U izvještaju Njujork tajmsa Bajdenov saveznik se opisuje kao “ključni”, ali se ne pominje ime te osobe, prenosi Rojters navodeći da se u naslovu teksta njujorškog dnevnika sugeriše da je Bajden rekao svom savezniku da razmatra da li će nastaviti predsjedničku kampanju, prenosi Tanjug.

    Nakon što je izvještaj objavljen, portparol Bijele kuće Endrju Bejts je na društvenim mrežama negirao tačnost ovih tvrdnji rekavši da je “tvrdnja apsolutno lažna”.

  • Putin i Erdogan: Cilj Ankare i Moskve ─ što skorije puštanje u rad nuklearne elektrane “Akuju”

    Putin i Erdogan: Cilj Ankare i Moskve ─ što skorije puštanje u rad nuklearne elektrane “Akuju”

    Odnosi Rusije i Turske razvijaju se progresivno uprkos aktuelnoj složenoj situaciji u svijetu, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin na sastanku sa turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoganom na marginama samita ŠOS u Astani.

    Uprkos trenutnoj teškoj situaciji u svijetu, odnosi Moskve i Ankare razvijaju se progresivno. Konstatovali smo mali pad u trgovinskom prometu tokom prethodnih nekoliko mjeseci, ali on ostaje na prilično visokom nivou od 55 milijardi dolara – rekao je Putin.

    Ruski lider je naglasio da se zajednički veliki projekti dvije zemlje realizuju prema rasporedu i planovima.

    – Nema nikakvih problema – istakao je Putin.

    Erdogan je na početku sastanka izjavio da je cilj Ankare i Moskve što skorije puštanje u rad nuklearne elektrane “Akuju”.

    – Zajedno sa vama je gradimo… Želimo da uspijemo da ovu nuklearnu elektranu pustimo u rad u najkraćem mogućem roku – rekao je Erdogan.

    On je dodao da se takođe vodi dijalog o drugoj nuklearnoj elektrani u Sinopu.

    – Ovdje, siguran sam, možemo preduzeti veoma ozbiljne korake. Ministri energetike nastavljaju da razgovaraju o ovom pitanju – istakao je Erdogan.

    Turski predsjednik podsjetio je da je trgovinski promet između dvije zemlje sada 55 milijardi dolara, a da je cilj Ankare i Moskve da ostvare trgovinski promet od 100 milijardi dolara.

    Takođe je rekao da očekuje da ruski predsjednik u najskorije vreme posjeti Tursku.

    – Svakako ću doći – odgovorio je Putin i zahvalio turskom kolegi.

  • Sirski: Situacija je kritična, Rusi bi mogli da naprave još jedan prodor

    Sirski: Situacija je kritična, Rusi bi mogli da naprave još jedan prodor

    Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine general Oleksandar Sirski obišao je front i naveo da je na pokrovskom pravcu situacija kritična i da bi Rusi mogli tu da naprave još jedan prodor.

    Sirski je otkrio da mu se komandanti na terenu žale da nemaju dovoljno mobilisanih i motivisanih boraca.

    Prema njegovim riječima, teške borbe vode se duž cele linije fronta, sa najvećim intenzitetom na Pokrovskom pravcu.

    Teška je situacija za Ukrajince i na pravcu Toretskoje, gdje su ruske snage probile odbranu ukrajinskih oružanih snaga i nastavljaju napad na grad.

    Kako napominje Sirski, glavni problem ukrajinskih oružanih snaga je nedostatak obučenog i motivisanog ljudstva u uslovima velikih gubitaka.

    Osim toga, linija fronta se povećala, što je negativno uticalo na dostupnost rezervi, jer su morale biti raspoređene na dodatna područja.

    “Trenutno, glavno problematično pitanje za komandante na bilo kom nivou je regrutacija jedinica i jedinica sa motivisanim, dobro obučenim vojnim sastavom”, navodi Sirski.

    On napominje da u jedinicama na prvoj liniji fronta ima veoma malo sistema za elektronsko ratovanje i protivvazdušnu odbranu, koji su sposobni da se bore protiv ruskih jurišnih bespilotnih letjelica, prenosi TV “Front”.

  • Avionima F-35 prijeti milionska šteta

    Avionima F-35 prijeti milionska šteta

    Desetine najnovijih američkih lovaca F-35 mogli bi da se suoče sa milionskom štetom zbog vremenskih uslova dok čekaju zakašnjelu nadogradnju softvera i hardvera, javio je Blumberg.

    Pentagon će morati da snosi sve potencijalne troškove popravke aviona oštećenih vremenskim prilikama koji premašuju 100.000 dolara po avionu za koje je odgovoran proizvođač „Lokid Martin“, navodi se u izvještaju.

    „Lokid Martin“ planira da počne da isporučuje 75 do 110 aviona ovog mjeseca, od kojih svaki košta između 82,5 i 109 miliona dolara, prenosi Blumberg.

    Lovci F-35 nalaze se na aerodromu u Fort Vortu u Teksasu i čekaju nadogradnju hardvera i softvera TR-3 koja je trebalo da bude završena u julu 2023. godine, navodi se u izvještaju.

    Dok Pentagonova programska kancelarija za F-35 tvrdi da nijedan od parkiranih F-35 do sada nije oštećen, asfaltni put na kom se oni nalaze mogao bi da se suoči sa jakim ljetnjim olujama sa gradom i vjetrovima do 60 milja na sat, navodi se u izveštaju.

    Krajem juna, „Lokid Martin aeronautiks“ je sklopio ugovor sa američkom mornaricom vredan više od 1,5 milijardi dolara za pružanje veće logističke podrške i obuke pilota za isporučene borbene lovce F-35 Lightning II Joint Strike.

     

     

  • “Ukrajina nije spremna”

    “Ukrajina nije spremna”

    Ukrajina nije spremna da napravi kompromis sa Rusijom i da se odrekne bilo koje teritorije da bi okončala rat, rekao je visoki ukrajinski zvaničnik u utorak na pitanje o izjavi američkog predsedničkog kandidata Donalda Trampa da bi mogao brzo da okonča rat.

    Šef kabineta ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, Andrij Jermak, rekao je novinarima tokom posete Vašingtonu da će Kijev poslušati svaki savet o tome kako da se postigne “pravedan mir”.

    “Rusija je napala Ukrajinu u februaru 2022. godine ali mi nismo spremni da idemo na kompromis za veoma važne stvari i vrednosti… nezavisnost, slobodu, demokratiju, teritorijalni integritet, suverenitet”, rekao je on.Jermak će posetiti Vašington uoči samita NATO sledeće nedelje, gde se očekuje da će Ukrajina biti glavna tema razgovora.

  • Stigli rezultati velikog globalnog istraživanja, Zelenski bi se trebao zabrinuti

    Stigli rezultati velikog globalnog istraživanja, Zelenski bi se trebao zabrinuti

    Uoči samita u julu ove godine kojim se obilježava 7 godina od osnivanja NATO saveza, dobar dio zemalja članica ovaj transatlantski savez gleda uveliko pozitivno, dok je povjerenje u ukrajinskog predsjednika opalo, objavio je u utorak rezultate ankete Pew Research Center.

    U prosjeku 63 posto odraslih u 13 zemalja članica ima pozitivno mišljenje o NATO-u, dok 33 posto ima negativno mišljenje.

    Pozitivni stavovi o NATO savezu značajno su narasli u Turskoj od ispitivanja 2019. A i Mađari imaju bolje mišljenje o savezu. Međutim, u nekolicini zemalja, uključujući Španiju, Švedsku, Veliku Britaniju i SAD, pozitivni stavovi o NATO-u su donekle opali od 2023., kaže Pew Research Center.

    Nakon više od dvije godine od početka rata u Ukrajini, ocjene ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog pomiješane su diljem 35 zemalja NATO članica i onih koje to nisu, a u kojima je provedeno istraživanje.

    U prosjeku 40 posto odraslih u ovim zemljama ima povjerenje da će Zelenskij učiniti pravu stvar glede globalnih pitanja, dok 46 posto nema.

    Većina u samo sedam zemalja ima povjerenje u njegovu sposobnost da se snalazi u međunarodnim poslovima. A povjerenje u njega značajno je opalo u nekoliko zemalja u Evropi i Sjevernoj Americi.

    U Evropi, povjerenje u ukrajinskog predsjednika značajno varira od zemlje do zemlje. Osam od deset odraslih u Švedskoj ima povjerenje u Zelenskog, dok jednako toliko u Mađarskoj nema.

    Povjerenje u čelnika Ukrajine značajno je u opadanju u mnogim zemljama od 2023. godine. Najveći pad dogodio se u Poljskoj, gdje je povjerenje u njega palo za 22 boda od prošle godine.

    Globalni pogled na Rusiju i njenog čelnika, predsjednika Vladimira Putina, vrlo je negativan od početka rata u 2022. godini, iako su se stavovi nešto poboljšali u nekoliko zemalja od prošle ankete.

    No u značajnom broju zemalja, stavovi o Rusiji i Putinu su se poboljšali od zadnjih anketa, primjerice u Argentini.

    U nekoliko evropskih zemalja, osobe koje imaju pozitivan stav o desničarskim populističkim strankama u svojoj zemlji na Rusiju i Putina gledaju pozitivnije nego osobe koje negativno gledaju na te stranke.

    Za ovaj izvještaj ispitano je 44.166 odraslih u 35 zemalja od 5. januara do 21. maja 2024. Godine, prenosi Jutarnji.

  • ATACMS je provaljen

    ATACMS je provaljen

    Ruski stručnjaci temeljno su proučili složen i višekomponentan osigurač rakete “ATACMS “, izjavio je za Sputnjik stručnjak za rad sa naoružanjem.

    “Ova bojeva glava napravljena je za protivbrodsku raketu, a zatim je postavljena na raketu ‘atakams’. Neutralisali smo osigurač. Na njemu je ugrađen međudetonator. Eksploziv je predat na veštačenje”, istakao je neimenovani sagovornik ruskog portala.

    Stručnjaci su uspeli da otvore telo osigurača rakete. Ispostavilo se da se unutra nalazi složen mehanizam sa mogućnošću podešavanja u zavisnosti od zadataka.”Osigurač je bio u položaju za ispaljivanje, na šta ukazuje slovo ‘A’ u posebnom odeljku. Postavljene su četiri detonatorske kapsule. Glavni pogon pokretanja mehanizma zasniva se na magnetnim elementima”, objasnio je.

    Takođe je naglasio da je tako složena konstrukcija povezana sa bezbednošću primene. Trenutno je osigurač, prema njegovim rečima, praktično proučen. “Za nas tu nema nikakvih tajni”, zaključio je on.
    Pentagon je u aprilu potvrdio da je Ukrajini predao operativno-taktičke rakete “ATACMS” povećanog dometa radi upotrebe, kako se tvrdilo, “u okviru suverene ukrajinske teritorije”.

    S druge strane, ruski mediji nedavno su preneli da su ruske znage

     

  • Predaja Kijeva?

    Predaja Kijeva?

    Rusko-ukrajinski sukob će se završiti predajom Kijeva, a ne pregovorima, smatra bivši zamenik pomoćnika ministra odbrane SAD Stiven Brajen.

    Brajen u svom blogu “Vepons end stratedži” ocenjuje da skorašnji predlog Volodimira Zelenskog o indirektnim pregovorima, gde bi potencijalni mirovni sporazum garantovala treća strana, predstavlja “paravan” za sakrivanje od kritika da se Ukrajina ne angažuje dovoljno u postizanju mira, prenosi “Ejža tajms”.

    Bivši zvaničnik Pentagona ističe da su Minski sporazumi već pokazali da posredovani mirovni pregovori neće uroditi plodom, i dodaje da postoje “snažne sile” koje sprečavaju Zelenskog da sedne za pregovarački sto.

    Zašto su pregovori malo verovatni?
    Prvi i glavni razlog zbog kojeg Brajen sumnja da će doći do pregovora jeste to što se SAD i Velika Britanija oštro protive tome, i dodaje da je Vašington učinio sve kako bi sprečio bilo kakav dijalog sa Rusijom, izuzev onog o razmeni zarobljenika.

    Drugi razlog je to što ukrajinski zakoni trenutno zabranjuju pregovaranje sa Rusijom. Brajen navodi da Zelenski u potpunosti kontroliše ukrajinski parlament, koji bi mogao da u sekundi izmeni zakon ako on to zatraži, ali navodi da se to verovatno neće desiti.
    Treći razlog je pritisak koji nacionalisti sa ekstremne desnice, posebno neonacistički bataljon “Azov” vrše na Zelenskog, navodi Brajen.

    Sa druge strane, bivši zvaničnik Pentagona navodi da Moskva ne smatra Zelenskog za legitimnog pregovarača zato što mu je mandat istekao u maju, a imajući u vidu situaciju na terenu, Rusija smatra da će do kolaps i/ili predaja ukrajinske vojske doći uskoro.

    U oba slučaja, ukrajinska vlada će morati da bude smenjena na neki način, možda privremenim vojnim rukovodstvom koje izabere Rusija, ocenjuje Brajen i dodaje da bi to omogućilo Moskvi da formuliše sporazum o kapitulaciji sa privremenim vlastima.

    Ključna poruka za NATO
    Predaja ukrajinske vojske i sporazum sa privremenim vlastima onemogućili bi dalji angažman NATO-a u Ukrajini, što bi potencijalno moglo da otvori vrata ka bezbednosnom dijalogu između NATO-a i Rusije.

    Međutim, Brajen navodi da izbor holandskog premijera Marka Rutea za generalnog sekretara NATO-a ne sluti dobro za budućnost Alijanse.

    Ukoliko Rusija pobedi, što Brajen smatra sve verovatnijim ishodom, ključna poruka za NATO će biti da Alijansa mora da zaustavi svoje širenje i traži stabilniji angažman sa Rusijom u Evropi.

  • Ukrajina odbila Orbanov prijedlog

    Ukrajina odbila Orbanov prijedlog

    Ukrajina je odbila prijedlog mađarskog premijera Viktora Orbana o prekidu vatre, izjavio je zamjenik šefa kabineta Volodimira Zelenskog, prenosi TASS.

    Prethodno su mediji javili da je Orban, koji je danas doputovao u posjetu Kijevu, predložio Zelenskom da obustavi vatru i da počne pregovore sa Rusijom.

    Mađarski premijer je izjavio i da će za Savjet EU pripremiti izvještaj o razgovoru sa Zelenskim kako bi Unija mogla da donese odgovarajuće odluke, javljaju RIA Novosti.

    Mađarska i njena vlada predvođena Orbanom juče su, podsjetimo, započele šestomjesečno predsjedavanje u Savjetu EU, a kao ključan prioritet navedeni su obnova mira i bezbjednost Evrope, ali i proširenje Unije na zemlje Zapadnog Balkana, prenose mediji.

     

  • EU izdvaja dodatnih 1,2 milijarde evra za investicije na Zapadnom Balkanu, dio kolača pripao i BiH

    EU izdvaja dodatnih 1,2 milijarde evra za investicije na Zapadnom Balkanu, dio kolača pripao i BiH

    Evropska komisija je danas objavila šesti investicioni paket u okviru Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan za koji se očekuje da će mobilizovati 1,2 milijarde evra investicija.

    Kroz paket će se osigurati podrška za osam novih vodećih investicija u oblasti vodosnabdijevanja i kanalizacije, tretmana otpadnih voda i željezničkog transporta, kao i inovacija i zelene transformacije malih i srednjih preduzeća. Investicije će se realizovati u bliskoj saradnji sa partnerima sa Zapadnog Balkana i međunarodnim finansijskim institucijama.

    – Naš plan ulaganja od 30 milijardi evra za Zapadni Balkan ostvaruje se sa ovim novim paketom od 1,2 milijarde evra. Kvalitetnom infrastrukturom jača regionalne veze i zbližava nas, što je naš krajnji cilj. Naši partneri sa Zapadnog Balkana grade svoju evropsku budućnost. Ove investicije, zajedno s neophodnim reformama i pristupom našem jedinstvenom tržištu, pripremiće privrede naših partnera za pridruživanje našoj Uniji – rekla je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije.

    Investicioni paket od 1,2 milijarde evra uključuje 300 miliona evra bespovratnih sredstava EU iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), dodatne bilateralne doprinose država članica EU i Norveške, zajmove međunarodnih finansijskih institucija i doprinose privreda Zapadnog Balkana. Paket je usvojio Operativni odbor Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) tokom sastanka od 1. do 2. jula. Nove vodeće investicije obuhvataju tri prioritetne oblasti Ekonomskog i investicionog plana i to: okolina i klima: Rekonstrukcija i rehabilitacija vodovodne i kanalizacione infrastrukture u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini; održivi transport: unapređenje željezničke infrastrukture na Koridoru X, uz brzu vezu Beograd – Velika Plana koja omogućava brži protok putnika i tereta u regionu; podrška poslovnom sektoru: pokretanje novog instrumenta za inovacije i zelenu transformaciju preduzeća u regionu.

    Kao dio inicijative “Global Gateway”, Ekonomski i investicioni plan EU za Zapadni Balkan (2021-2027) ima za cilj podsticanje dugoročnog oporavka, ubrzanje zelene i digitalne tranzicije i podsticanje regionalne saradnje i konvergencije sa EU.

    Planom koji je Evropska komisija usvojila u oktobru 2020. godine mobiliše se do 30 milijardi evra investicija, uključujući devet milijardi evra grantova EU kroz IPA III, tokom sedmogodišnjeg perioda. Od ovog iznosa, pet milijardi evra je izdvojeno kroz WBIF.

    Do sada je EU odobrila programe za mobilizaciju do 17,5 milijardi evra investicija u okviru Ekonomskog i investicionog plana, uključujući 5,4 milijarde evra bespovratnih sredstava EU.

    WBIF je zajednička finansijska platforma pokrenuta prije 15 godina, a okuplja Evropsku komisiju, finansijske organizacije, države članice EU i Norvešku, kako bi se poboljšala saradnja u ulaganjima javnog i privatnog sektora. Podržava socioekonomski razvoj regiona i doprinosi evropskim integracijama Zapadnog Balkana.

    Pored toga što će biti glavno finansijsko sredstvo za implementaciju Ekonomskog i investicionog plana EU, WBIF će igrati važnu ulogu u implementaciji novog Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan od šest milijardi evra, sa dvostrukim ciljem da podstakne socioekonomsku konvergenciju sa EU i ubrza proces pristupanja. WBIF će usmjeriti tri milijarde evra grantova i zajmova u okviru Fonda za podršku prioritetnim investicijama u oblastima transporta, energije, digitalnog i ljudskog kapitala, prenosi Klix.

    – Ekonomski i investicioni plan EU za Zapadni Balkan napreduje bez zastoja, sa zajedničkom ambicijom približavanja regiona EU, što potvrđuje i novi, danas usvojeni investicioni paket. Investicioni okvir za Zapadni Balkan istinski je promijenio sliku regiona u posljednjih 15 godina, uključujući pomoć regionu u povezivanju putne, željezničke, energetske i digitalne infrastrukture, ali i prevazilaženju energetske krize i pandemije COVID-19. Radujemo se nastavku rada sa WBIF jer nam je cilj ubrzati socioekonomsku konvergenciju regije s EU kao dio novog Instrumenta za reformu i rast od šest milijardi evra te ostvariti istinske promjene na terenu u korist kako građana, tako i privrednih subjekata – rekao je komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji.