Kategorija: Svijet

Ministar spoljnih poslova Italije i zamjenik premijera Antonio Tajani rekao je da će vlada u Kijevu morati da napravi ustupke.

“Ako Rusi nastave da napreduju, Zelenski će morati da napravi ustupke ako ne želi da pogorša situaciju”, rekao je Tajani u za televiziju RAI-1.

Prema mišljenju ministra, pomirenje u Ukrajini trebalo bi da bude postignuto tokom 2025. godine, prenio je TASS.

Francuskoj vladi premijera Mišela Barnijea sinoć u parlamentu izglasano je nepovjerenje većinom glasova, nakon čega će Barnije danas podnijeti ostavku predsjedniku Emanuelu Makronu, koji će se većeras obratiti naciji.

Kako prenosi “Figaro”, posle “istorijskog izglasavanja nepoverenja”, Barnije će Makronu podnijeti ostavku danas u 10.00 sati, dok je za 20.00 sati planirano televizijsko obraćanje šefa države naciji, prema saopštenju Jelisejske palate.

Iz Makronovog okruženja nisu precizirali kada će on imenovati novog premijera, ali više izvora bliskih predsjedniku navode da on to namjerava da uradi brzo, možda čak i večeras, piše danas pariski dnevnik.

Kao moguće kandidate za novog premijera “Figaro” navodi vjernog Makronovog saradnika Sebastijana Lekornija, ministra oružanih snaga, zatim centristički orijentisanog visokog komesara za planiranje i predsjednika Demokratskog pokreta (MoDem) Fransoa Berua, bivšeg premijera Bernara Kazneva i ministra unutrašnjih poslova Bruna Retajoa, prenosi Tanjug.

Nakon jučerašnjeg glasanja o nepoverenju u parlamentu, Barnijeova vlada je postala prva kojoj je nepovjerenje izglasano od 1962. godine, kada je na čelu vlade bio Žorž Pompidu.

Za nepovjerenje vladi premijera Barnijea glasao je 331 poslanik, dok je neophodna većina bila 289 glasova.

Poslaničke grupe levice i krajnje desničarske stranke u francuskom parlamentu podnijele su u ponedjeljak predlog za izglasavanje nepovjerenja vladi, nakon što je premijer Barnije odlučio da iskoristi član 49.3 francuskog Ustava kako bi izdejstvovao usvajanje budžetskih mjera bez glasanja.

Barnije će biti primoran da podnese ostavku poslije samo dva i po mjeseca na čelu vlade.

Zahtjev za glasanje o povjerenju Vladi podnio je Novi narodni front (NFP), ljevičarska koalicija koja uključuje socijaliste, Zelene, krajnju ljevicu i Komunističku partiju.

Liderka francuske krajnje desnice, Marin Le Pen, izjavila je da raste pritisak na Makrona, ali da ona ne poziva na njegovu ostavku, naglašavajući da je samo Makron taj koji o tome može da odlučuje.

Predsjednik Makron, koji trenutno boravi u posjeti Saudijskoj Arabiji, juče je odbacio ideju o svojoj eventualnoj ostavci, uz ocjenu da apeli na njegovu ostavku predstavljaju “politiku fikcije”.

Rusija je spremna da pozdravi svako posredovanje u pregovorima o postizanju mira u Ukrajini, izjavio je pres-sekretar Kremlja Dmitrij Peskov.

“Spremni smo da pozdravimo svaki posrednički napor”, rekao je Peskov za RIA Novosti.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je prošle nedjelje na konferenciji za novinare u Astani potvrdio da je Rusija spremna da pregovara sa Ukrajinom pod uslovima koje je on ranije iznio, navodi ruska agencija.

Putin je u junu izneo inicijative za mirno rješavanje ukrajinskog sukoba, a prema tom prijedlogu Moskva će odmah prekinuti vatru i izraziti spremnost za pregovore nakon povlačenja Oružanih snaga Ukrajine sa ukrajinske teritorije koju je Rusija prisajedinila.

Pored toga, Kijev mora da objavi da se odriče namjera da se pridruži NATO-u i da izvrši, kako je navedeno, demilitarizaciju i denacifikaciju, kao i da prihvati neutralan, vanblokovski i beznuklearni status.

Ruski predsjednik je tada ukazao i na potrebu ukidanja sankcija Moskvi.

Lider francuske desnice Marin le Pen izjavila je da raste pritisak na predsjednika Emanuela Makrona, ali da ona ne traži njegovu ostavku, dodajući da Makron sam ima posljednju riječ po tom pitanju.

Narodna skupština Francuske usvojila je rezoluciju o nepovjerenju Vladi Mišela Barnijea, pokazuju rezultati glasanja.

Glasanje ljevice o nepovjerenju premijeru Francuske podržala je većina poslanika i smatra se usvojenim.

Za nepovjerenje vladi premijera Barnijea glasao je 331 poslanik, dok je neophodna većina bila 289 glasova, prenosi Figaro.

Francuska Vlada će podnijeti ostavku prvi put od 1962. godine.

Ruske snage napreduju duž cijele prve linije u Ukrajini, izjavio je generalni sekretar NATO-a Mark Rute.

“Rusija ostvaruje napredak duž prve linije”, rekao je Rute na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara spoljnih poslova Alijanse u Briselu, prenosi Srna.

On je još jednom pozvao članice Sjevernoatlantskog saveza da pojačaju isporuku oružja Ukrajini, prenio je TASS.

Na sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a u Briselu, zemlje nisu postigle konsenzus o pozivanju Ukrajine u Alijansu. Pitanje članstva Ukrajine u NATO-u ostaje bez napretka.

Luksemburg, Njemačka, Turska, Slovačka, Mađarska i Sjedinjene Države protivile su se članstvu Ukrajine, napomenuvši da sukob sa RF isključuje takvu mogućnost. Sa druge strane, neke zemlje Alijanse i dalje čekaju stav nove Trampove administracije, piše RT Balkan.

Ova odluka dolazi nakon poruke da Kijev neće prihvatiti bilo kakve druge bezbjednosne garancije osim punog članstva u toj alijansi koju je uputio ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiga.

U pismu upućenom svojim kolegama iz zemalja NATO, kako prenosi “Politiko”, Sibiga je naveo da je “punopravno članstvo Ukrajine u Alijansi jedina prava bezbjednosna garancija za Kijev, kao i sredstvo odvraćanja dalje ruske agresije prema toj i drugim zemljama”. On je naveo i da ne dolaze u obzir nikakve alternative.

Hrvatska je u prvih deset godina članstva u EU imala na raspolaganju oko 25 milijardi evra iz različitih fondova za reforme i razvoj što je pomoglo da razvije svoje institucije, privredu i podigne životni standard.

Grupa novinara BiH, u organizaciji Direkcije za evropske integracije BiH i Ministarstva za spoljne i evropske poslove Hrvatske, nalazi se u studijskoj posjeti Hrvatskoj, s ciljem da se BiH pokaže hrvatsko iskustvo tokom pregovaranja za članstvo u EU, kao i iskustva tokom članstva.

Svi sagovornici se slažu da je Hrvatska u velikoj mjeri profitirala od članstva, ali isto tako ističu i da postoje i izazovi koje još uvijek treba riješiti.

Kako je rekao Jakša Puljiz, načelnik Odjeljenja za evropske politike Instituta za razvoj i međunarodne odnose, Hrvatska je provela veliki dio reformi koje su dogovorene tokom procesa pristupanja i usvojila evropske norme, što se najviše odrazilo na osjetno povećanje životnog standarda.

“U prvom desetljeću članstva Hrvatska je uistinu ostvarila veliki gospodarski Napredak. I on se u dobroj mjeri prenio na životni standard građana. Plaće su narasle više nego dvostruko od ulaska od Evropsku uniju i to je rezultat koji izravno možemo povezati sa gospodarskim rastom”, rekao je on.

Dodao je da je Hrvatska dosegla 75 odsto prosjeka bruto domaćeg proizvoda EU usklađeno s ukupnom kupovnom moći, ali je i dodao da to nije bilo dovoljno da se zaustavi veliko iseljavanje iz Hrvatske u zemlje s višim životnim standardom. Istakao je i da bi naredne reforme trebalo usmjeriti na povećanje životnog standarda.

“Najveći izazov u tom smislu će biti dalje provođenje reformi u planu za oporavak a u idućim godinama ćemo tek moći spoznati koliko su te reforme uistinu bile uspješne”, smatra on.

Kao jedan od najvećih izazova koji čeka hrvatsku narednih godina, prema njemu, je moguće smanjenje finansiranja iz Brisela za Hrvatsku u narednom budžetskom periodu iza 2028. godine. Naime, kako se životni standard građana povećava a država privredno jača, očekuje se da zemlja više uplaćuje u zajednički evropski budžet za one zemlje koje ulaze nakon nje i kojima treba pomoći da se približe evropskom prosjeku.

Dubravka Kobaš Lučić, načelnica Sektora Uprave za Evropu u Komitetu stalnih predstavnika u EU, pri Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova Hrvatske, je rekla da je Hrvatska tokom pregovora ostvarila potpunu transformaciju društva u svakom mogućem smislu. Osim 25 milijardi evra koje je na raspolaganje dobila Hrvatska ona smatra da je najveća korist hrvatskog članstva u EU što je zemlja dio kluba najviših i najrazvijenijih vrijednosti.

“Vi tu imate priliku odlučivati o politikama i propisima koji utiču na pola milijarde ljudi”, rekla nam je ona.

Tokom pregovora, Hrvatska je imala nekoliko velikih izazova, a najveći izazov su, kako je rekla, bila područja pravosuđa i temeljnih prava.

“Za Hrvatsku je i poglavlje osam tržišno natjecanje bilo izazovno jer je podrazumijevalo restrukturiranje velikih kompanija u teškoćama poput željezara i brodogradilišta. Također i zaštita okoliša je bila veliki izazov zbog visokih standarda koje morate preuzeti. Međutim u svemu tome niste sami, EU značajno pomaže vaše reforme da biste te standarde ostvarili”, rekla je ona.

Zoran Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade Hrvatske, novinarima je objasnio kako je Hrvatska uspjela biti najuspješnija zemlja EU u povlačenju sredstava iz Plana oporavka i jačanja otpornosti. Prema njegovim riječima, ključno je bilo napraviti pozitivnu motivaciju među institucijama da na vrijeme usvajaju i mijenjaju zakone, koordinišu mjere i na taj način omogućavaju premijeru i njegovom timu da se u Briselu izbore za povoljnije uslove i isplatu dogovrenih sredstava.

Kada se kombinuju sredstva koja je Hrvatska dobila za narednu budžetski period, plana za oporavak i drugih izvora, Hrvatska u narednih nekoliko godina može računati na gotovo 25 milijardi evra.

Napomene radi, svaka zemlja članica uplaćuje dio novca u zajednički budžet u skladu s svojom privrednom moći. U zavisnosti od toga kako uspije ubijediti Evropsku komisiju o reformama koje želi provesti, predložiti i provesti evropske projekte i politike, zemlji se dodjeljuje dio iz ukupnog budžeta. Kao pravilo, bogate zemlje više uplaćuju, dok siromašnije zemlje više dobijaju. Hrvatska je prošle godine, naprimjer, u zajednički budžet uplatila 706 miliona evra, a dobila oko tri milijarde, što je neto “dobitak” od oko 2,3 milijarde evra.

Francuski predsjednik Emanuel Makron odbacio je ideju o svojoj eventualnoj ostavci, uz ocjenu da apeli na njegovu ostavku predstavljaju “politiku fikcije”, dok se francuski poslanici pripremaju da u popodnevnim satima glasaju o povjerenju vladi, prenose danas francuski mediji.

“To nema smisla… Danas stojim pred vama jer sam dva puta izabran voljom francuskog naroda”, rekao je Makron, koji boravi u posjeti Saudijskoj Arabiji, prenosi televizija BFM.

Na Makronovu ostavku pozvali su proteklih dana mnogi stranački politički zvaničnici – od onih iz redova krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN) do onih iz ekstremno ljevičarske Nepokorene Francuske.

Premijeru Mišelu Barnijeu prijeti izglasavanje nepovjerenja danas u parlamentu, a Makron je izjavio da “ne može da vjeruje” u tu mogućnost.

“Smatram da poslanici RN ne mogu po svojoj savjesti da glasaju za rezoluciju koja ih vrijeđa i vrijeđa njihove glasače”, rekao je predsjednik Francuske, dodavši da ne vjeruje ni da će se socijalistički poslanici usuditi da izglasaju nepovjerenje vladi zajedno sa dvije ektremne partije “koje žele haos”.

Socijalistička partija ima 66 poslanika u Nacionalnoj skupštini, a njihovi glasovi i glasovi poslanika RN biće ključni za dostizanje apsolutne većine koja je potrebna za pad premijera i vlade.

Nacionalna skupština danas od 16.00 sati glasaće o povjerenju vladi, što se u toj instituciji nije dogodilo od 1962. godine, a što bi zemlju moglo da gurne u veliku političku i budžetsku neizvjesnost.

Novinska agencija Reuters objavila je informacija o potencijalnom mirovnom planu o Ukrajini koji bi pred Kijev i Moskvu trebao iznijeti novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Tramp.

Reuters je informacije o mirovnom planu prikupio iz intervjua sa nekoliko ljudi bliskih Trampu te izjava koje su njegovi savjetnici iznosili kako javno tako i privatno.

Prijedlozi tri ključna savjetnika, Trampovog izaslanika za Rusiju i Ukrajinu Kita Keloga, dijele neke elemente, uključujući uklanjanje članstva Ukrajine u NATO.

Trampovi savjetnici pokušali bi “natjerati” Moskvu i Kijev na pregovore koji bi uključivali zaustavljanje vojne pomoći Kijevu, osim ako ne pristane na razgovor, ali će isto tako uključivati povećanje pomoći ako predsjednik Rusije odbije plan, prenosi Klix.

Prema informacijama sa kojima raspolaže Reuters, Tramp tek treba da sazove centralnu radnu grupu za izradu mirovnog plana

Jedan od Trampovih zvaničnika rekao je da postoje tri glavna prijedloga: nacrt Keloga, jedan od novoizabranog potpredsjednika Džej Di Vensa i drugi koji je iznio Ričard Grenel, bivši Trampov vršilac dužnosti šefa obavještajne službe.

Kelogov plan, čiji je koautor bivši zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednosti Fred Flajc, koji je predstavljen Trampu ranije ove godine, poziva na zamrzavanje trenutnih borbenih linija.

“Tramp bi Kijevu isporučio više američkog oružja samo ako bi pristao na mirovne pregovore. Istovremeno bi upozorio Moskvu da će povećati američku pomoć Ukrajini ako Rusija odbije pregovore. Članstvo Ukrajine u NATO-u bilo bi stavljeno na čekanje”, pojašnjava se.

Prijedlog Džej Di Vensa uključuje stvaranje demilitarizovane zone na postojećim linijama fronta, a koje bi spriječile dalje ruske upade. I njegov prijedlog uskraćuje članstvo Ukrajine u NATO-u.

Treći prijedlog čiji je autor Ričard Grenel zagovara stvaranje autonomnih zona u istočnoj Ukrajini. Takođe, on je nekoliko puta isticao da članstvo Ukrajine u NATO-u nije američki interes.