Kategorija: Svijet

Projektil koji je pogodio dječju bolnicu Ohmatdit u Kijevu najvjerovatnije je ispaljen iz sistema protivvazdušne obrane NASAMS koji je Ukrajincima isporučila Norveška, poručio je Vasilij Nebenzja, ruski predstavnik pri Ujedinjenim nacijama (UN).

“Takođe čekamo reakciju norveške vlade, koja je očito snabdjela kliku Zelenskog tim sistemom. Jesu li dopustili da se njime pogodi dječja bolnica i takođe da se postavi u stambenim područjima kršeći međunarodno humanitarno pravo?” upitao je Nebenzja na sjednici Savjeta bezbjednosti o Ukrajini.

Portparil ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ranije je izjavila kako je potvrđeno da je bolnica pogođena NASAMS projektilom zemlja-vazduh zapadne proizvodnje.

Rusko ministarstvo obrane saopštilo je kako su jučerašnji napadi bili odmazda za ukrajinske pokušaje napada na energetske objekte unutar Rusije.

“Juče su izvedeni precizni udari na ukrajinske vojne objekte i vazdušne baze te su ciljevi napada postignuti”, naveli su Rusi.

U napadu na samu bolnicu poginule su dvije osobe, a 32 su povrijeđene, saopštile su lokalne vlasti.

Istražitelji Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU) tvrde kako je bolnica pogođena ruskom raketom Kh-101. SBU je napad proglasio ratnim zločinom te pokrenuo krivični postupak u vezi s tim.

Način glasanja za rezoluciju o Srebrenici u UN, kao i lobiranje od zemalja pokrovitelja je kriminalan i sa lažnim podacima, a njeno usvajanje degradira Statut UN, EU i prava o slobodnom izražavanju država, izjavio je Karlo Bucola, koji je bio visoki predstavnik UN u vrijeme građanskog rata u BiH.

Bucola je rekao da sva priprema posljednjih 18 godina navodi na političku i kriminalnu svrhu, da bi se u datom momentu, po potrebi politike, započeo rat u ovom dijelu balkanske teritorije.

– Ovim putem želio bih da upoznam moje nadležne predstavnike u UN, predsjednika Antonija Guteresa, nadležnu kancelariju, kao i predsjednika Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, ako žele da čuju – naveo je Bucola u otvorenom pismu o dešavanjima u Srebrenici koje je upućeno UN.

Bucola je rekao da činjenice koje je naveo može potvrditi dokumentima, video- snimcima, slikama sa lica mjesta, kao i zabilješkama koje su nastale u vrijeme ratnih dešavanja.

– Ovim djelovanjem ste podstakli međunarodne vjerske razlike, veliku podjelu, međusobnu mržnju i stvaranje jakih nacionalističkih stranaka – naveo je Bucola u pismu dostavljenom televiziji M.

On tvrdi da je ovim načinom uticaja Balkan instruisan da ponovo uđe u otvaranje novih žarišta.

– Prva stavka predsjednika država na Balkanu u ovom djelovanju je pojačanje mjera predostrožnosti protiv usvajanja EU zakona čija se kultura kosi s njihovom kulturom – rekao je Bucola.

On je naglasio da je rezolucija o Srebrenici usvojena metodom ucjenjivanja, dezinformacijama o stvarnom dešavanju, nametanjem lažnih podataka.

– Zato se od starne dijela delegata EU i pokreće opoziv izglasane rezolucije. Vjerodostojni podaci se pripremaju sa zajedničkim timom tog područja – rekao je Bucola.

On se osvrnuo na Kristijana Šmita, navodeći da je u BiH postavljen novi visoki predstavnik koji nije izglasan u parlamentu tri konstitutivna naroda u BiH, o čemu po Dejtonskom mirovnom sporazumu moraju biti saglasni.

– Nelegalni visoki predstavnik mijenja ustavne zakone po nalogu jedne etničke strane i na taj način ugrožava dvije druge etničke grupacije i stvara status kriminalne države – naveo je Bucola i dodao je kao predstavnik UN više puta upozoravao na nedostatke.

Bucola je u izjavi govorio i o Hrvatskoj koja je primljena u EU, te naveo da je nametnut standard koji je hrvatski narod doveo do psihičkog stresa zbog nemogućnosti da normalno živi.

– U Hrvatskoj je naglo sve poskupjelo. Novi evropski zakoni grade novu kulturu, tako da su vladajuće strukture dovele do čestih svađa i prouzrokuju teške krize u državi. Hrvatski parlament služi za svađe, neprimjereno ponašanje članova parlamenta sa neprimjerenim govorima upućenim Vladi i predsjedniku Vlade Hrvatske – rekao je Bucola.

On je dodao da je narod Hrvatske nezadovoljan ulaskom u EU.

– Dodatno naoružavaju Albance na Kosovu da bi iskazali mržnju prema Srbiji, a po međunarodnoj konvenciji to je kršenje i može u budućnosti imati tragične posljedice kao u Srebrenici. Te odluke su dostavljene od NATO bez da se konsultuje sa svojim narodom – rekao je Bucola.

BiH u kojoj je korupcija veoma izražena u svim segmentima društva, a političari nagovoreni od stranog faktora, tvrdi Bucola, uhvatila se za uništenje same sebe i preko lobiranja usvajanjem rezolucije o Srebrenici misli da pretvori srpski narod u Bošnjake i da sa Kosovom i Hrvatskom zajedno sa NATO napadnu Srbiju.

– /Samoproglašeno/ Kosovo je spremno da napadne Srbiju. Takav plan je pripremljen za Balkan, novi Јasenovac i Srebrenicu. Nećemo uspjeti da se dokažemo Rusiji uništenjem Srbije, iako kršimo sve moguće konvencije o ljudskim pravima. U toj grupi je i mala Crna Gora sa novim i mladim rukovodstvom koje ima veliku želju da poboljša stanje u državi na bilo kakav način – ukazao je Bucola.

On je izrazio uvjerenje da EU sve to zna, ali da ne reaguje, i takvim postupkom učestvuje u tim događajima.

– Ovakvim stavom EU i Amerika utiču na to da će i Srbija krenuti nekim drugim smjerom, što će biti iznenađenje svima – rekao je Bucola.

Mađarski premijer Viktor Orban dao je intervju za nemački Bild po poseti Kijevu i Moskvi, gde je razgovarao s ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim i ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

On je otkrio šta mu je Putin rekao u Kremlju, a svoju “misiju” opravdava navodnom eskalacijom na bojnom polju.

Prokomentarisao je za Bild svoje razgovore sa Zelenskim i Putinom.

“Obojici sam postavio isto pitanje. Pitao sam oba šefa država (Zelenskog i Putina, prim.a.) da li postoji šansa da pristanu na privremeno primirje koje bi ubrzalo mirovne pregovore. Da krenemo od prekida vatre. Jer u ovom trenutku svi razmišljaju u drugom pravcu, oni prvo žele da postignu mirovni sporazum, a tek onda da proglase primirje”, rekao je Orban.

“I Rusi i Ukrajinci odgovorili su isto: Primirje je u interesu neprijatelja jer će tokom primirja imati vremena da se reorganizuju i pripreme za nastavak rata”, dodao je mađarski premijer.

Kako je Orban za Bild istakao, razgovori sa suprotstavljenim stranama u ratu jasno su mu pokazali da će naredna dva ili tri meseca biti brutalnija nego što mislimo. Kako je rekao, situacija na frontu će biti još gora.

“U narednih nekoliko meseci stvari će se pogoršati na frontu. Rusija ima više oružja i Rusi su odlučniji. Tako da će energija sukoba, broj mrtvih, broj žrtava biti brutalniji nego u poslednjih sedam meseci, iako je i period pre toga bio veoma brutalan”, kazao je mađarski premijer.

“Ne raspravljam se o tome ko je u pravu, a ko nije. Jer moj cilj je mir i prekid vatre”, zaključio je Orban.

 

Američki predsjednik DŽozef Bajden obećao je da će ostati u predsjedničkoj trci i rekao da je uvjeren da ga prosječni glasač i dalje želi na listiću demokrata.

“Ne idem nikuda”, rekao je Bajden stanici Em-Es-En-Bi-Si.

On je pozvao svakoga ko želi da se on povuče da ga “izazove” tokom nacionalne konvencije Demokratske stranke u avgustu.

Bajden tokom intervjua pokušao da popravi utisak nakon što se prikazao u slabom svjetlu tokom javne debate sa republikancem Donaldom Trampom 27. juna. Nakon te debate pokrenuto je pitanje o njegovim mentalnim sposobnostima.

Bajden je rekao da je frustriran zbog napora “elite” da ga primora da se povuče iz predsjedničke trke protiv Trampa, kojeg je pobijedio na izborima 2020. godine.

“Nije me briga šta ta velika imena misle”, rekao je Bajden voditelju koji mu je izlistao medijske organizacije i stručnjake koji su ga pozvali da odustane.

On je podvukao da se ne bi kandidovao kada ne bi “apsolutno vjerovao” da je najbolji kandidat da pobijedi Trampa 2024. godine.

Oružane snage Ruske Federacije su jutros, kao odgovor na pokušaje kijevskog režima da nanese štetu ruskim energetskim i privrednim objektima, izvele grupni napad oružjem, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

“Ciljevi napada su ostvareni. Mete su pogođene,” navodi se u saopštenju.

Kako su istakli, “apsolutno su neistinite izjave predstavnika kijevskog režima da je, navodno, to bio namerni raketni napad Rusije na civilne ciljeve”.

“Brojne objavljene fotografije i video snimci iz Kijeva jasno potvrđuju činjenicu da je do razaranja došlo nakon pada ukrajinske rakete PVO, lansirane iz protivvazdušnog raketnog sistema unutar grada,” objasnili su u ministarstvu.

Oni su podsetili da se se slične histerije kijevskog režima dešavaju već nekoliko godina i svaki put uoči sledećeg susreta (samita) njihovih pokrovitelja iz NATO-a.
“Svrha ovakvih provokacija je da se nastavi finansiranje kijevskog režima i rata do poslednjeg Ukrajinca,” saopštilo je Ministarstvo odbrane.

“Brojne objavljene fotografije i video snimci iz Kijeva jasno potvrđuju činjenicu da je do razaranja došlo nakon pada ukrajinske rakete PVO, lansirane iz protivvazdušnog raketnog sistema unutar grada,” objasnili su u ministarstvu.

Oni su podsetili da se se slične histerije kijevskog režima dešavaju već nekoliko godina i svaki put uoči sledećeg susreta (samita) njihovih pokrovitelja iz NATO-a.

 

Francuski predsjednik Emanuel Makron odbio je ostavku premijera, zatraživši od njega u ponedjeljak da privremeno ostane na čelu vlade nakon haotičnih izbornih rezultata koji su doveli vladu u stanje neizvjesnosti.

Francuski birači su podijelili zakonodavno tijelo na ljevicu, centar i krajnju desnicu, ne ostavljajući nijednu frakciju ni blizu većine potrebne za formiranje vlade.

Rezultati nedjeljnog glasanja povećali su rizik od paralize za drugu najveću ekonomiju Evropske unije.

Makron je rizikovao odlučujući se za prijevremene izbore kako bi Francuskoj pružio “trenutak razjašnjenja”, ali ishod je pokazao suprotno, manje od tri nedjelje prije početka Olimpijskih igara u Parizu, kada će zemlja biti pod međunarodnim reflektorima.

Francusko tržište akcija je palo na otvaranju, ali se brzo oporavilo, možda zato što su tržišta strahovala od potpune pobjede krajnje desnice ili ljevice, prenosi “Telegraf”.

Premijer Gabrijel Atal je rekao da će ostati na funkciji ako bude potrebno, ali je u ponedjeljak ujutro ponudio svoju ostavku.

Makron, koji ga je imenovao prije samo sedam mjeseci, odmah je zatražio da ostane “kako bi se obezbijedila stabilnost zemlje”.

Makronovi glavni politički saveznici pridružili su se sastanku s Atalom u predsjedničkoj palati, koji je završen nakon otprilike 90 minuta.

Atal je u nedjelju jasno stavio do znanja da se ne slaže sa Makronovom odlukom o raspisivanju iznenadnih izbora. Rezultati dva kruga glasanja nisu ostavili očigledan put za formiranje vlade za ljevičarsku koaliciju koja je bila prva, Makronov centristički savez ili krajnju desnicu.

Novoizabrani i ponovo izabrani poslanici očekivali su da se okupe u Narodnoj skupštini kako bi započeli ozbiljne pregovore. Makron će sredinom nedjelje otputovati na samit NATO-a u Vašingtonu.

Politička blokada mogla bi imati dalekosežne posljedice po rat u Ukrajini, globalnu diplomatiju i ekonomsku stabilnost Evrope. Ipak, bar jedan lider je rekao da su rezultati olakšanje.

“U Parizu entuzijazam, u Moskvi razočaranje, u Kijevu olakšanje. Dovoljno da budemo srećni u Varšavi”, napisao je kasno u nedjelju na X poljski premijer Donald Tusk, bivši predsjednik Evropskog savjeta.

Prema zvaničnim rezultatima objavljenim rano u ponedjeljak, sva tri glavna bloka su daleko od potrebnih 289 mjesta za kontrolu 577-člane Narodne skupštine, moćnijeg od dva zakonodavna tijela Francuske.

Rezultati su pokazali nešto više od 180 mjesta za ljevičarsku koaliciju Novi Narodni Front, koja je zauzela prvo mjesto, ispred Makronovog centrističkog saveza, sa više od 160 mjesta. Krajnje desničarski Nacionalni front Marine Le Pen i njegovi saveznici bili su na trećem mjestu, iako je njihovih više od 140 mjesta daleko ispred najboljeg rezultata stranke od 89 mjesta u 2022.

Makronu su preostale tri godine predsjedničkog mandata.

Umjesto da se okupe oko Makrona kako je očekivao, milioni su iskoristili glasanje kao priliku da izraze nezadovoljstvo zbog inflacije, kriminala, imigracije i drugih pritužbi — uključujući i njegov stil vladanja.

Lideri Novog Narodnog Fronta su odmah pritisli Makrona da im pruži prvu šansu za formiranje vlade i predlaganje premijera.

Frakcija se zalaže za poništavanje mnogih Makronovih glavnih reformi, započinjanje skupog programa javne potrošnje i zauzimanje tvrđeg stava prema Izraelu zbog njegovog rata sa Hamasom. Ali nije jasno, čak ni među ljevicom, ko bi mogao da vodi vladu bez otuđivanja ključnih saveznika.

“Potreban nam je neko ko nudi konsenzus”, rekao je Olivier For, šef Socijalističke partije, koja se pridružila ljevičarskoj koaliciji i još je proveravala koliko je mjesta osvojila u ponedjeljak.

Makron upozorava da bi ljevičarski ekonomski program od više desetina milijardi evra u javnoj potrošnji, djelimično finansiran porezima na bogatstvo i povećanjima za visoke zarade, mogao biti poguban za Francusku, koju već kritikuju nadzornici EU zbog duga.

Parlament bez većine je nepoznat teren za modernu Francusku i mnogi su reagovali mješavinom olakšanja i strepnje.

“Ono što su nam anketari i mediji govorili me je jako nerviralo, tako da je ovo ogromno olakšanje. Velika očekivanja takođe”, rekla je Nadine Dipua, 60-godišnja pravna sekretarica u Parizu.

“Šta će se desiti? Kako će oni vladati ovom zemljom?”, pita se ona.

Politički sporazum između ljevice i centra za blokiranje Nacionalnog fronta je uglavnom bio uspješan. Mnogi birači su odlučili da je sprečavanje krajnje desnice da dođe na vlast važnije od svega, podržavajući njene protivnike u drugom krugu, čak i ako nisu iz političkog tabora koji obično podržavaju.

“Razočaran sam, razočaran”, rekao je pristalica krajnje desnice Lik Dimon (66).

“Pa, srećan zbog našeg napretka, jer posljednjih godina sve bolje prolazimo.”

Lider Nacionalnog fronta Marin Le Pen, koja je očekivala da će se četvrti put kandidovati za francusko predsjedništvo 2027, rekla je da su izbori postavili temelje za “pobjedu u budućnosti”.

Rasizam i antisemitizam su obilježili izbornu kampanju, zajedno sa ruskim dezinformacionim kampanjama, a više od 50 kandidata prijavilo je da su fizički napadnuti — što je vrlo neobično za Francusku.

Za razliku od drugih zemalja u Evropi koje su više navikle na koalicione vlade, Francuska nema tradiciju da poslanici iz suprotstavljenih političkih tabora zajedno formiraju većinu. Francuska je takođe centralizovanija od mnogih drugih evropskih zemalja, sa mnogo više odluka donesenih u Parizu.