Kategorija: Svijet

Kandidat Republikanske stranke na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD Donald Tramp odbacio je optužbe da je opasnost za demokratiju, rekavši da je prošle nedjelje primio metak za demokratiju.

Govoreći na prvom javnom skupu Republikanske stranke nakon što je prošle sedmice na njega izvršen atentat, Tramp je odbacio i povezanost sa takozvanim “Projektom 2025”.

– Kažu da su neki ekstremni desničari napravili neki Projekat 2025, ja pojma nemam šta je to. Kažu za mene da predstavljam opasnost za demokratiju, a prošle nedjelje sam primio metak za nju – rekao je Tramp.

Trampu se na govornici pridružio i senator iz Ohaja DŽej Di Vens, kojeg je Tramp izabrao za svog kandidata za potpredsjednika i za šta je rekao da je učinio jer je Vens “za radnike”.

– On se zalaže za one koji snažno rade. Biće odličan potpredsjednik – rekao je Tramp.

On je naveo da se pred govornicom u Mičigenu pojavio samo, kako je rekao, zahvaljujući božjoj pomoći.

– Suočimo se s tim, nešto posebno se dogodilo prošle sedmice. Tu sam samo uz božju pomoć, inače ne bih bio pred vama – rekao je Tramp.

Vens je istakao da je teško povjerovati da je prije nedjelju dana atentator pokušao da oduzme život Donaldu Trampu.

Tramp još jednom obećao da će brzo okončati sukob u Ukrajini

Tramp je rekao da će, ako pobijedi na predsjedničkim izborima, okončati sukob u Ukrajini i prije svoje inauguracije.

On je okupljenima obećao i da će spriječiti izbijanje Trećeg svjetskog rata.

– Čak i prije nego što uđem u Ovalni kabinet, ubrzo nakon što pobijedimo na predsjedničkim izborima, okončaću ovaj strašni sukob između Rusije i Ukrajine. Јa sam jedini koji može da kaže: spriječiću Treći svjetski rat – rekao je on.

Tramp je 19. jula razgovarao telefonom sa Volodimirom Zelenskim. Kasnije, on je opisao razgovor kao “veoma dobar”. Tokom razgovora, Zelenski je osudio “monstruozni pokušaj ubistva” na Trampa, rekao je američki političar.

Zauzvrat, bivši britanski premijer Boris DŽonson, koji se prethodnog dana sastao sa Donaldom Trampom, rekao je da republikanac “ima snagu i hrabrost da spase Ukrajinu i okonča rat pod uslovima koji su povoljni za nju i Zapad”.

Američki republikanski predsjednički kandidat Donald Trump rekao je u objavi na Truth Socialu da je u petak imao “vrlo dobar razgovor” s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i obećao da će pregovorima okončati rat u Ukrajini.
Zelenski je također izvijestio o svom razgovoru s Trumpom i izrazio zahvalnost na vojnoj pomoći SAD-a. Ali u objavi na Twitteru nije spominjao napore da se okonča 28-mjesečni sukob.

Trump je rekao da će okončati rat u Ukrajini prije nego uopće preuzme dužnost u januaru ako pobijedi na izborima 5. novembra. Također je rekao da da je bio na dužnosti kada je Kremlj poslao trupe u Ukrajinu u februaru 2022. godine, rata ne bi bilo.

U svom postu na Truth Socialu, Trump je rekao da će kao predsjednik “donijeti mir svijetu i okončati rat koji je koštao toliko života”.

“Obje strane moći će se okupiti i pregovarati o dogovoru koji će okončati nasilje i otvoriti put naprijed ka prosperitetu”, rekao je Trump.

Iako je Trump iznio nekoliko opipljivih političkih prijedloga, rekao je Reutersu u prošlogodišnjem intervjuu da će Ukrajina možda morati ustupiti dio teritorija kako bi postigla mirovni sporazum.

Zelenski je u svom postu rekao da je čestitao Trumpu što je postao republikanski kandidat i osudio pokušaj atentata na njega prošle sedmice.

“Poželio sam mu snagu i apsolutnu sigurnost u budućnosti. Uočio sam vitalnu dvostranačku i dvodomnu američku potporu zaštiti slobode i nezavisnosti naše nacije”, rekao je Zelenski.

Ukrajina će, rekao je, “uvijek biti zahvalna Sjedinjenim Državama za njihovu pomoć u jačanju naše sposobnosti da se odupremo ruskom teroru. Ruski napadi na naše gradove i sela nastavljaju se svaki dan.”

Zelenski odbija bilo kakve pregovore s Rusijom o okončanju sukoba sve dok ruske trupe ostaju u Ukrajini.

Ukrajinski predsjednik predložio je mirovni plan, ponovno prikazan na “svjetskom summitu” prošlog mjeseca na koji Rusija nije bila pozvana, a koji poziva na povlačenje ruskih trupa i vraćanje ukrajinskih postsovjetskih granica iz 1991. godine.

Saradnici potpredsjednice SAD-a Kamale Harris su već krenuli u pripremu njene predsjedničke kampanje, nakon što je značajno povećana šansa da će Joe Biden odustati od borbe za novi mandat u Bijeloj kući.
Kako javljaju američki mediji, Harris još formalno ne učestvuje u ovim pripremama, imajući u vidu da Biden službeno nije odustao od utrke.
Ipak, “iza njenih leđa” njen tim najbližih saradnika radi na tome da na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji, koja će biti održana od 19. do 22. augusta u Chicagu, upravo Harris zamijeni Bidena.

Kako je tokom većeg dijela mandata Bidena upravo on bio u fokusu, saradnici Kamale Harris smatraju da ona mora poraditi na isticanju svojih dostignuća i spremiti se na borbu s drugim potencijalnim kandidatima u Demokratskoj stranci.

Politico, citirajući pet saradnika koji su počeli rad na ovom projektu, kaže da nije poenta “istisnuti Bidena iz kampanje”, već samo “biti spreman za svaku opciju.”

Aktuelni predsjednik SAD-a Joe Biden bi već ovog vikenda mogao objaviti da se povlači iz predsjedničke utrke, tvrdnje su portala Axios.

CrowdStrike, velika kompanija za kibernetičku sigurnost, nakon najnovijeg ažuriranja ne radi. Korisnici širom svijeta prijavljuju grešku na platformi. Posebno su pogođeni i korisnici Windows sistema. Prekid se dogodio širom svijeta.

Na Redditu korisnik pod imenom BradW-CS je objavio: “Imamo široko rasprostranjene izvještaje o BSOD-ovima na Windows hostovima, koji se javljaju na više verzija senzora. Istraga uzroka. TA će biti objavljena uskoro”.

Problemi su zabilježeni i u regiji i u Bosni i Hercegovini.

Mnoge kompanije koje se oslanjaju na kompjuterski rad, a imaju sistem Windows nisu u mogućnosti da rade. Avioni širom SAD, Australije su prizemljeni. U problemu su i banke i trgovine.

“Istražujemo problem koji utieče na mogućnost korisnika da pristupe raznim Microsoft 365 aplikacijama i uslugama”, istakli su iz Microsofta.

Američki Frontier Airlines nakratko je obustavio sve letove u četvrtak zbog velikog kvara na Microsoftovim mrežama, piše NY Times.

TV i radijske kuće takođerne rade ili rade otežano, javlja ABC News, a prenosi N1.

Koordinator za nacionalnu cyber bezbjednost Australije Michelle McGuinness oglasila se na platformi X kazavši kako se problem istražuje, ali da za sada nema informacija da je riječ o cyber bezbjednosnom incidentu.

Kako piše Digit.in, problem je nastao zbog sistema zaštite koji Windows koristi i zbog toga je problem nastao globalno.

Bivši predsjednik SAD Donald Tramp zvanično je na konvenciji Republikanske stranke prihvatio nominaciju za kandidata na predsjedničkim izborima, ističući da se kandiduje da bude predsjednik čitave Amerike, a ne samo polovine zemlje.

Tramp, koji je nosio veliki beli zavoj na desnom uhu, istakao je u govoru na konvenciji u Milvokiju da nema pobjede ako se dobije samo pola Amerike.

Govoreći o napadu koji je doživio na skupu u Pensilvaniji, Tramp je rekao da ne bi ni trebalo da bude na konvenciji u Milvokiju, ali da je, kako je rekao, “Bog bio na njegovoj strani”.

– Svuda mi je curila krv, pa ipak na neki način sam se osjećao veoma bezbjedno jer je Bog na mojoj strani – kazao je on hiljadama pristalica na konvenciji.

Bivši predsjednik je poručio da se nesloga i podjele u društvu moraju zaliječiti.

– Moramo da djelujemo brzo. Kao Amerikance nas veže jedna zajednička sudbina. Dižemo se zajedno ili se raspadamo – istakao je Tramp.

On je pozdravio i svoje pristalice koji su bili očevici atentata na njega i zatražio minut ćutanja u znak sjećanja na poginulog bivšeg vatrogasca Korija Komperatorea, koji je bio u publici na mitingu u Pensilvaniji, kada je pucano na Trampa.

Potom je Tramp prišao Komperatoreovoj uniformi i šlemu koji su bili izloženi na bini i poljubio vatrogasni šljem.

Bivši predsjednik je još jednom pozvao na pomirljiv ton, naglašavajući da se ne smiju demonizovati razlike i drugačije mišljenje.

Vojni sukob u Ukrajini će “radikalno eskalirati” u bliskoj budućnosti, naveo je mađarski premijer Viktor Orban u danas objvaljenom izvještaju predsjedniku Evropskog savjeta Šarlu Mišelu.

Opšta je ocjena da će intenzitet vojnog sukoba radikalno eskalirati u bliskoj budućnosti – rekao je Orban u izvještaju poslije posjete Ukrajini i Rusiji.

Prema njegovim riječima, EU, SAD i Kina su globalni igrači sa sposobnošću da utiču na razvoj događaja u trenutnoj situaciji.

– Takođe, moramo da uzmemo u obzir Tursku kao važnog regionalnog igrača i kao jedinog uspješnog posrednika između Ukrajine i Rusije od izbijanja neprijateljstava 2022. godine – navodi se u izvještaju.

EU bi trebalo da ponovo otvori direktne linije komunikacije sa Rusijom uz zadržavanje sadašnjeg nivoa kontakata sa Ukrajinom, rekao je Orban.

– Uz održavanje sadašnjih političkih kontakata na visokom nivou sa Ukrajinom, potrebno je ponovno otvaranje direktnih linija diplomatske komunikacije sa Rusijom i obnavljanje direktnih kontakata u našoj političkoj komunikaciji – naveo je Orban u izvještaju.

On je dodao da je politika EU prema Ukrajini dovela do globalne izolacije transatlantske zajednice i gubitka uvažavanja od globalnog juga.

Aktuelni predsjednik SAD-a Joe Biden bi već ovog vikenda mogao objaviti da se povlači iz predsjedničke utrke, tvrdnje su portala Axios.
Axios citira nekoliko “Demokrata iz samog vrha stranke”, koji vjeruju da će Biden to odlučiti i zvanično objaviti tokom narednog vikenda.

Kako dalje pišu, razlog za povlačenje je sve veći pritisak vrha Demorkatske stranke, zajedno s povlačenjem značajne količine donacija iz njegove kampanje.

Ovaj medij čak kaže da je ovo stav i nekih od “najbližih prijatelja Bidena”, koji smatraju da bi se trebao povući kao “heroj” koji bi ovim potezom spriječio pobjedu Donalda Trumpa u novembru.

Među liderima Demokrata koji su Bidenu privatno, ali i javno, rekli da se treba povući su Nancy Pelosi, Chuck Schumer, Hakeem Jeffries, Barack Obama, te Bill i Hillary Clinton. Radi se o bivšim i trenutnim liderima Demokrata, bilo da je riječ o pozicijama u Kongresu, bivšim administracijama ili u samoj Bijeloj kući.

Mirovna inicijativa u vezi sa Ukrajinom “ide u dobrom pravcu”, sve što je ranije bilo planirano je izvršeno, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

On je potvrdio da će sa svojim naporima u vezi rusko-ukrajinskog sukoba nastaviti i danas u Londonu, u okviru samita Evropske političke zajednice, kada će pokušati da ubijedi evropske lidere da odustanu od provojne politike i okrenu se miru. Ipak, ocjenjuje, za to će biti potrebno vrijeme, budući da svaki čovjek insistira na svojoj ideji i teško je da će tek tako odstupiti od nje.

– Gubitak ljudskih života je nešto najvrednije što možemo izgubiti. To se dešava svaki dan, umire na hiljade njih. Moramo da zaustavimo ovo – to je moje mišljenje. Rješenje nije na bojnom polju, ono je za pregovaračkim stolom. Prekid vatre i mirovni pregovori. U to pokušavam da ih ubijedim – poručio je Orban pred početak samita.

Premijer Mađarske je zatim dodao da evropski lideri vjeruju da mogu da pobijede Rusiju, ali da on tako ne misli.

– Mislim da rješenje ovog sukoba nije na ratištu. Oni se nadaju (da mogu da pobijede Rusiju), ali ja ne vjerujem uopšte, jer znam Rusiju, znam Sovjetski Savez, znam Ukrajinu. Јa sam iz susjedne zemlje, znam cijeli kontekst. Nemoguće je pronaći rješenje na bojnom polju, mi ćemo svakodnevno gubiti hiljade nevinih ljudi – zaključio je on.

Najvažnija tema za EU je odbrana njene demokratije, izjavila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen nakon što je ponovo izabrana na tu funkciju.

Naša demokratija je napadnuta iznutra i spolja i zato je ključno da demokratske snage zajedno brane našu demokratiju – rekla je ona novinarima.

Na pitanje o mogućnosti da sarađuje sa “manje prijateljski naklonjenom Bijelom kućom” u slučaju da Donald Tramp ponovo postane predsjednik SAD, Fon der Lajenova je navela da planira da osnaži autonomiju EU.

– Važno je da imamo jaču Evropu i to podrazumijeva, naravno, da smanjimo svoju zavisnost. Mi ćemo veoma blisko sarađivati sa prijateljima i saveznicima, što je apsolutno jasno, ali to uključuje i gradnju sopstvene snage i jačanje kvaliteta koje Evropa ima, kao i naporan rad za jaku Evropu, to mora biti premisa na kojoj ćemo raditi – istakla je Fon der Lajenova.

Ona je potvrdila da Unija ostaje posvećena cilju da do 2035. godine da okonča prodaju automobila koji emituju ugljen dioksid.

Fon der Lajenova je dodala da će EU sastaviti amandman u vezi sa automobilskom industrijom da bi se dozvolila upotreba sintetičkih, ekološki prihvatljivih goriva