VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Šokantne tvrdnje iz Amerike: Bajdenov tim pokušao da ubije Putina

    Šokantne tvrdnje iz Amerike: Bajdenov tim pokušao da ubije Putina

    Bivši američki državni sekretar Еntoni Blinken je toliko snažno forsirao pravi rat, na primjer pokušavajući da ubije predsjednika Rusije Vladimira Putina, tvrdi američki novinar Taker Karlson.

    “Tim bivšeg predsjednika Džozefa Bajdena je takve pokušaje preduzimao, jer je za tadašnju administraciju haos predstavljao zaštitni paravan”, istakao je Karlson u intervjuu novinaru Metu Taibiju.

    Međutim, Karlson nije naveo detalje niti bilo kakve dokaze za svoje tvrdnje – kada i gdje je to moglo da se desi, kao ni druge okolnosti priprema za mogući atentat.

    On je istakao da te pokušaje smatra ludilom.Karlson je govorio i o sabotaži “Sjevernog toka”, navodeći da su eksplozije na ruskim gasovodima bili napad SAD na Njemačku i da će dovesti do raspada NATO-a.

    “To je bio napad jedne članice NATO na saveznika, na drugog člana Alijanse. To je bio napad SAD na Njemačku”, naglasio je Karlson.

    On smatra da je tim napadom uništena i njemačka ekonomija, prenosi “RT Balkan”.”To će uništiti ЕU. Na kraju, kada se ljudi probude iz sna, to će uništiti i NATO”, smatra Karlson.

  • Savjet EU imenovao Petera Sorensena za novog specijalnog izaslanika za dijalog Beograda i Prištine

    Savjet EU imenovao Petera Sorensena za novog specijalnog izaslanika za dijalog Beograda i Prištine

    Savjet EU imenovao je danas danskog diplomatu Petera Sorensena za specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine.

    Kako se navodi u saopštenju Savjeta EU, zadaci novog specijalnog izaslanika EU biće da posreduje u dijalogu koji će doprinijeti sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, a posebno primjeni Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa i njegovog implementacionog aneksa, koji su usvojeni u februaru i martu 2023. godine.

    Sorensen će dužnost preuzeti 1. februara 2025. godine, sa početnim mandatom od 13 mjeseci.

    Odlazećem specijalnom izaslaniku EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavu Lajčaku mandat ističe 31. januara ove godine.

    Sorensena je za specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine predložila visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas.

    Sorensen je danski diplomata sa velikim iskustvom, uključujući i region Zapadnog Balkana.

    Od 2006. do 2010. godine bio je lični predstavnik u Beogradu tadašnjeg visokog predstavnika EU.

    U Prištini je od 2001. do 2002. godine bio viši savjetnik specijalnog predstavnika generalnog sekretara UN u Prištini, a od 2002. do 2006. godine obavljao je funkciju potpredsjednika Stuba IV (Obnova i ekonomski razvoj) UNMIK-a.

    Prethodno je 2000. godine radio kao pravni savjetnik specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN za Balkan.

    Obavljao je i funkcije šefa Delegacije EU u Skoplju od 2010. do 2011. godine i specijalnog izaslanika EU i šefa delegacije EU u BiH od 2011. do 2014. godine.

    Bio je i politički savjetnik i posmatrač u posmatračkoj misiji Evropske zajednice u bivšoj Јugoslaviji u periodu od 1995. do 1996. godine, pravni savjetnik visokog predstavnika u Sarajevu od 1996. do 1997, a potom i šef političkog odjeljenja i viši savjetnik šefa OEBS-a u Hrvatskoj od 1997. do 1999. godine.

    Sorensen je predstavljao EU u organizaciji Ujedinjenih nacija u Ženevi, uključujući i kao predstavnik EU u Savjetu UN za ljudska prava, a bio je i šef delegacije EU u Ženevi.

    Specijalni izaslanici EU promovišu politike i interese EU u određenim regionima i zemljama, kao i pitanja od posebnog interesa za EU, a imaju i aktivnu ulogu u naporima da se konsoliduju reforme, stabilnost i vladavina prava.

    Prvi specijalni predstavnici EU imenovani su 1996. godine.

    Trenutno postojii 11 specijalnih izaslanika EU koji podržavaju rad visoke predstavnice EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kaje Kalas.

  • Grenel o protestima u Srbiji: Ne podržavamo nasilno preuzimanje vladinih zgrada

    Grenel o protestima u Srbiji: Ne podržavamo nasilno preuzimanje vladinih zgrada

    Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za specijalne misije Ričard Grenel pozvao je, povodom protesta u Srbiji, da svi osude nasilje i da se drže mirnih demonstracija, poručivši da SAD “ne podržavaju one koji nasilno preuzimaju vladine zgrade”.

    Ričard Grenel, na društvenoj mreži Iks, napisao je da je “uvijek važno da se podigne glas i da se taj glas čuje, ali da je važno i da svi osude nasilje, kao i da se drže mirnih demonstracija”.

     

    – Demokratski proces se mora poštovati. Ne podržavamo one koji podrivaju vladavinu prava ili koji nasilno preuzimaju vladine zgrade. Ako vam se ne sviđa zakon ili lider, radite na tome da ga promijenite – ali nemojte pribjegavati nasilju – istakao je Grenel.

    Grenel je uz objavu podijelio i video-snimak sa protesta građana u Zrenjaninu sa naloga National idependent.

  • Lukašenko: Ništa se neće promijeniti ako zapad ne prizna rezultate izbora

    Lukašenko: Ništa se neće promijeniti ako zapad ne prizna rezultate izbora

    Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da se u Bjelorusiji ništa neće promijeniti ako Zapad ne prizna rezultate predsjedničkih izbora, te poručio da mu je najvažnije priznanje bjeloruskog naroda.

    “Da li će priznati ove izbore u EU ili ne, stvar je ukusa. Verujte mi, kunem se, nije me briga da li ćete priznati naše izbore ili ne. Meni je glavno da Bjelorusi priznaju ove izbore i da se završi mirno, kao što je i počelo”, rekao je Lukašenko novinarima, prenosi Srna.

     

    On je naveo da se ništa ne bi promijenilo ni u Americi kada bi dao izjavu da ne priznaje izbore u SAD i Donalda Trampa.

    “Ništa se neće dogoditi ni ovdje”, rekao je Lukašenko.

    On je istakao da je Bjelorusija spremna na dijalog sa Zapadom, čak i onim državama koje su usvojile agresivnu politiku prema Minsku.

    U Bjelorusiji se danas održavaju predsjednički izbori.

    Preliminarno glasanje održano je od 21. do 25. januara. Pet kandidata, uključujući aktuelnog predsjednika Lukašenka, nadmeću se za tu funkciju.

    Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su u srijedu, 22. januara rezoluciju kojom pozivaju zemlje EU da ne priznaju rezultate bjeloruskih predsjedničkih izbora i da nastave da proširuju sankcije toj zemlji.

    Predsjednik Centralne izborne komisije u Bjelorusiji Igor Karpenko rekao je da ta rezolucija predstavlja direktno miješanje u izborni suverenitet zemlje.

  • Austrijski vojni analitičar tvrdi da je Ukrajina blizu da izgubi rat

    Austrijski vojni analitičar tvrdi da je Ukrajina blizu da izgubi rat

    Uprkos herojskom otporu, situacija za branitelje Ukrajine postaje sve mračnija i na putu je da izgubi rat, rekao je na njemačkoj televiziji ZDF Markus Rajzner, austrijski pukovnik i direktor Vojne akademije u Beču.

    On je, inače, poznat kao objektivni posmatrač situacije u Ukrajini i iako je na strani Ukrajine, njegove procjene su uvijek odlikovali objektivnost i istinsko shvatanje situacije. Njegovo je mišljenje da vrijeme radi za Rusiju, a da Ukrajini vrijeme ističe, i to zbog manjka ljudstva, nepostojanja izgrađenih linija odbrane i činjenice da su Rusi spremni da žrtvuju koliko god ljudi treba da ostvare svoj cilj, naglasio je on u intervjuu za ZDF.

    “Ukrajina je u situaciji da gubi ovaj rat. Toga moramo biti svjesni”, konstatovao je on. On je rekao da je njegova procjena zasnovana na situaciji kod grada Pokrovska, koji je strateški izuzetno važan, a ruska vojska ga upravo pokušava opkoliti s južne i zapadne strane. Ovaj grad, kako je rekao, Rusi žele osvojiti bez uništavanja kako bi ga zatim koristili kao odskočnu dasku dalje prema zapadu. Ovo zato što su, kako je naglasio, već osvojeni gradovi i sela istočnije uglavnom “sravnjeni sa zemljom” i stoga su slabo upotrebljivi kao logističke baze. Ako Pokrovsk padne, mogao bi uslijediti masivni prodor Rusa. Grad je dio treće linije odbrane iz 2014. godine, a iza njega se, prema Rajzneru, nalazi samo otvoreno polje i slabo povezane odbrambene pozicije Ukrajine.

    “Rusija bi ovdje mogla relativno brzo napredovati, i moguće je da bi moglo doći do svojevrsnog proboja. Moglo bi doći do panike poput one koju su Rusi doživjeli u Harkivu, što bi moglo uzrokovati da se cijela dinamika okrene na štetu Ukrajine”, upozorio je on.

    Razlog što Rusi mogu nastaviti napredovati leži i u teškim gubicima koje je Ukrajina pretrpjela, a koje nije uspjela nadoknaditi novim trupama.

    “Jedinice su prorijeđene, na frontu često imaju samo 40 do 50 posto snage”, kaže on. Takođe naglašava da mnogi u srednjoj Evropi nemaju predstavu o veličini borbenog područja – linija fronta je duga koliko i udaljenost od Berlina do sjeverne Italije.

  • Tramp: Amerika će dobiti Grenland

    Tramp: Amerika će dobiti Grenland

    Američki predsjednik Donald Tramp izrazio je uvjerenje da će njegova zemlja uspjeti da preuzme kontrolu nad Grenlandom uprkos protestima Danske.

    Tramp vjeruje da građani Grenlanda žele da budu sa Sjedinjenim Državama.

    Govoreći O budućnosti društvene mreže “Tiktok” u SAD, Tramp je rekao da namjerava da konačnu odluku o tome donese za oko 30 dana.

    Tramp je rekao novinarima da mnogo ljudi sa njim razgovara o mogućnosti preuzimanja ove platforme, prenosi Srna.

  • Fico: Ukrajina nikada neće ući u NATO

    Fico: Ukrajina nikada neće ući u NATO

    Slovački premijer Robert Fico rekao je da se Ukrajina nikada neće pridružiti NATO-u i da je malo vjerovatno njeno članstvo u EU.

    – Ukrajina nikada neće biti u NATO-u – rekao je Fico, dodajući da “nedavne izjave pojedinih političara ukazuju da će i Ukrajina imati velike probleme u pridruživanju EU”.

    Njegovi komentari dolaze usred rastuće podjele između Bratislave i Kijeva, pošto je Ficova vlada zauzela kritički stav o politici Zapada u vezi sa sukobom u Ukrajini.

    Od stupanja na dužnost, Fico je zamrznuo slovačku vojnu pomoć Ukrajini i zalagao se za mirovne pregovore.

    Fico je ranije insistirao da će se njegova vlada protiviti ulasku Kijeva u NATO.

    On je kritikovao ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, sugerišući da je protivljenje Kijeva prekidu vatre sa Rusijom produžilo sukob.

    – Predsjednika Zelenskog su pitali da li je prekid vatre moguć, a on je odgovorio da je prekid vatre za slabe i da se rat mora nastaviti – rekao je Fico.

    Optužio je zapadne sile da eksploatišu Ukrajinu u nastojanju da oslabe Rusiju.

    – Rat je počeo u februaru 2022. U aprilu je na stolu bio mirovni sporazum koji su i ukrajinska i ruska strana bile spremne da potpišu. Međutim, došle su zapadne diplomate i političari i rekli da Ukrajinci to ne smijeju da potpišu, jer je ovaj rat odlična prilika da se Rusija baci na koljena – naveo je Fico.

    Rekao je da se strategija Zapada od tada izjalovila.

    – Nijedan Rus nije bačen na koljena. Ukrajina je sama pala na koljena, podlegavši pritisku Zapada – istakao je Fico, dodajući da zbog sukoba Kijev u potpunosti zavisi od međunarodne pomoći.

    Fico je pozvao Ukrajinu da se uključi u mirovne pregovore prije nego kasnije, upozoravajući da će, čak i s obzirom na trenutno stanje stvari, “Ukrajina na kraju izgubiti trećinu svoje teritorije i da će i dalje biti okupirana od stranih trupa” kada se postigne rješenje.

  • MIP Rusije: Naći će se obostrano prihvatljivo rješenje za Srbiju i Rusiju oko NIS-a

    MIP Rusije: Naći će se obostrano prihvatljivo rješenje za Srbiju i Rusiju oko NIS-a

    Ministarstvo inostranih poslova (MIP) Ruske Federacije očekuje da će se naći obostrano prihvatljivo rešenje za Srbiju i Rusiju poslije uvođenja američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) i ističe da na rješenju za ove sankcije intenzivno rade Rusija i Srbija.

    Računamo na to da će se i ovoga puta naći obostrano prihvatljivo rješenje. Dakle, vjerujemo da će suverenitet Srbije biti očuvan i da narod neće osjetiti krizu koju mogu da izazovu prirodni energenti, posebno ove zime – navode iz ruskog MIP-a, objavljeno je u današnjoj “Politici”.

    Kako je navedeno, na zahtjev tog dnevnog lista da prokomentariše američke sankcije NIS-u, MIP Rusije ocijenjuje da je “riječ o dugoročnoj politici kolektivnog Zapada”.

    MIP Rusije, kako prenosi “Politika”, ocijenjuje i da su motivi SAD u odnosu na kompaniju NIS determinisani “željom da se po svaku cijenu potkopa izuzetno uspješan projekat saradnje ruskog investitora i srpske strane”.

    – Ovo je udar na efikasnu saradnju naših zemalja, građenu decenijama, na srpsku privredu i građane. Ovdje važi tipična zapadna logika ‘ili si sa nama ili nikako’, u kojoj nema mjesta vođenju računa o interesima Srbije. Bezvezno obrazloženje Amerikanaca da sankcije nisu usmjerene protiv Beograda lažno je i licemerno – piše u odgovoru.

    Rusko ministarstvo inostranih poslova ocijenjuje i da uvođenje sankcija rusko-srpskoj kompaniji NIS u Srbiji nije samo akcija bivše administracije SAD na čelu sa predsjednikom DŽozefom Bajdenom, već da je riječ o dugoročnoj politici “kolektivnog Zapada usmjerenoj na neokolonijalno potčinjavanje drugih zemalja, kontrolu nad njihovim ekonomijama i resursima”.

    MIP Rusije ističe da “prava nezavisnost i suverenitet tamo izazivaju alergije i neprihvatanje”.

    U odgovoru se dodaje da su Rusija i Srbija do sada “uspješno odolijevale sabotažnim napadima i štitile zajednički rad od neprijateljskih mahinacija”.

    – Računamo na to da će se i ovoga puta naći obostrano prihvatljivo rješenje. Zajedno radimo na rješavanju ove situacije. Polazimo od potrebe održavanja strateškog partnerstva sa Srbijom zasnovanog na vekovnim bratskim vezama između naroda dviju zemalja, temeljnim nacionalnim interesima i poštenoj saradnji – navode iz ruskog MIP-a, kako prenosi “Politika”.

    Kako se dodaje, MIP Rusije smatra i da je u ovoj godini, kada se obilježava 80. godišnjica velike pobjede u Drugom svjetskom ratu, suštinski važno da se na djelu potvrdi privrženost pravim ciljevima i vrijednostima, kao i nasljeđu pobjednika.

    – Narodi Rusije i Srbije stali su rame uz rame protiv neprijatelja u dva svjetska rata, zajedno pobijedili fašizam i postavili temelje za novi sistem međunarodnih odnosa. Danas ne samo naše zemlje, već i cijeli svijet prolaze kroz još jedan test izdržljivosti. Uvjereni smo u to da ćemo uspjeti da očuvamo bliske odnose zarad budućih pokoljenja – zaključuje MIP Rusije.

  • Bijela kuća: Hitno potrebno produženje primirja u Libanu

    Bijela kuća: Hitno potrebno produženje primirja u Libanu

    Bijela kuća saopštila je danas da je hitno potrebno produženje primirja u Libanu, izražavajući zadovoljstvo zbog toga što je izraelska vojska počela da se povlači iz centralnih libanskih regiona.

    Portparol savjetnika za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Brajan Hjuz rekao je da je cilj da se osigura da Hezbolah ne ugrozi libanski narod ili susjedne zemlje, a da je za to potrebno da se hitno produži prekid vatre, prenio je Rojters.

    Hjuz je istakao sa SAD blisko sarađuju sa regionalnim partnerima da bi se postigao dogovor o produženju prekida vatre, prenosi Tanjug.

    Izraelske snage će ostati u južnom Libanu poslije roka od 60 dana koji je predviđen sporazumom o prekidu vatre sa libanskom militantnom grupom Hezbolah zbog toga što uslovi Izraela nisu u potpunosti sprovedeni, saopštila je danas kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.

    Sporazum o primirju između Izraela i Hezbolaha stupio je na snagu 27. novembra, a izraelske snage treba da se povuku do 27. januara.

  • Doktor Fauči ostao bez zaštite

    Doktor Fauči ostao bez zaštite

    Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je danas da je povukao federalnu zaštitu za bivšeg visokog američkog zdravstvenog zvaničnika dr Entonija Faučija.

    Povučena je zaštita za dr Entonija Faučija koju finansiraju poreski obveznici, potvrdio je Tramp na konferenciji za novinare, prenio je Njujork post.

    “Mislim da kada radite za vladu, u nekom trenutku vaša zaštita prestane i znate, ne možete je imati zauvijek”, rekao je Tramp odgovarajući na pitanje novinara na brifingu o odgovoru vlasti na uragan u Ešvilu, u Sjevernoj Karolini u oktobru 2024, kada je poginulo više od 50 ljudi.

    Prema njegovim riječima, ukinuta je zaštita i nekim drugim ljudima.

    Kako je naveo Njujork post, on je očigledno mislio na bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džona Boltona i bivšeg državnog sekretara Majka Pompea.

    “Mogu da angažuju svoje obezbjeđenje…Mogu im dati dobar broj veoma dobrih ljudi iz obezbjeđenja. Fauči je zaradio mnogo novca. Svi su zaradili”, istakao Tramp.

    Ranije ovog mjeseca je Bi-Bi-Si objavio da je Džozef Bajden, tada odlazeći predsjednik SAD, unapred pomilovao Entonija Faučija, bivšeg glavnog medicinskog savjetnika u vreme pandemije kovida 19, kao i članove istražne komisije za nerede u Kapitolu 6. januara

    Tramp, koji u ponedeljak polažio zakletvu, redovno se sukobljavao sa Faučijem tokom pandemije i nagoveštavao da će preduzeti mere protiv onih koji su ga smatrali odgovornim za nerede u Kapitolu 6. januara.