Kategorija: Svijet

Dva tenka izraelske vojske su ušla na položaj Privremenih snaga Ujedinjenih naroda u Libanu (UNIFIL).

Dva tenka IDF-a ušla su na položaj UNIFIL-a u 4:30 ujutro i zahtijevala da baza ugasi svjetla, navodi se u saopćenju mirovnih snaga UN-a te dodaju da su otišli nakon 45 minuta.
Zahtjev IDF-a
Netanyahu pozvao UN da povuče svoje trupe iz južnog Libana: “Hezbolah ih koristi kao živi štit”
U subotu su snage IDF-a zaustavile logistički konvoj UNIFIL-a u blizini Meiss El Jabala i uskratile mu prolaz, kaže UNIFIL.

“Zatražili smo objašnjenje od IDF-a za ove šokantne prekršaje”, navodi se.

IDF nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Premijer Izraela Benjamin Netanyahu je pozvao UN da povuče svoje trupe iz područja južnog Libana.

“IDF je ovo tražio više puta, svaki put je odbijeno. Vrijeme je sada, povucite svoje trupe”, rekao je Netanyahu u poruci upućenoj generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterresu.

Bivši predsjednik SAD i republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp izjavio je danas da je sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom razgovarao prije “oko dva dana”.

Tramp je tako odgovorio na pitanje Fox News kada je posljednji put razgovarao sa Netanjahuom.

“Prije oko dva dana došao je u moju kuću Mar-a-Lago na Floridi sa svojom ljupkom ženom”, rekao je Tramp, prenio je Rojters.

Tramp je naveo, povodom nedostatka redovne komunikacije između Netanjahua i Džozefa Bajdena usred eskalacije sukoba na Bliskom istoku, da izraelski premijer “ne sluša” američkog predsjednika, prenosi Tanjug.

Tramp se sastao sa Netanjahuom u svom odmaralištu u Palm Biču na Floridi u julu.

To je bio njihov prvi sastanak od kako je Tramp napustio Bijelu kuću.

Američki predsjednik Džozef Bajden takođe je posljednji put razgovarao sa Netanjahuom prošle sedmice, a njih dvojica su imali telefonski razgovor u srijedu. Prije toga su imali telefonski razgovor u avgustu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin otvoren je za dijalog sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“Više puta smo govorili da ostajemo otvoreni za kontakt”, rekao je Peskov za rusku novinsku agenciju Interfaks, ali je napomenuo da do sada nije bilo prijedloga njemačke strane za telefonski razgovor.

Peskov je odgovorio na izjavu njemačkog ministra spoljnih poslova Analene Berbok, koja je u petak rekla da Putin više ne želi da razgovara sa kancelarom telefonom, prenosi Srna.

Šolc je nedavno naglasio da se moraju istražiti mogućnosti za mir i bilo je izveštaja o planiranom telefonskom razgovoru između njega i Putina.

Šolc je posljednji put telefonom razgovarao sa Putinom u decembru 2022. godine, kada je pozvao na diplomatsko rješenje i povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine.

Letjelica Spejs Iksa Ilona Maska je lansirao Spejs Iks, najmoćniju raketu na svijetu.

Tokom ovog leta Spejs Iks je uspio izvesti nešto što nikada prije nije učinjeno.

Prvi put kompanija je pokušala vratiti i sigurno prizemljiti raketni nosač, nazvan Super Hevi. Nakon lansiranja, nosač se vratio prema mjestu lansiranja gdje ga je uspješno uhvatio set masivnih metalnih ruku.

– Ovo je potpuno ludo! – vrisnula je Kejt Tajs, inženjerka Spejs Iks, tokom prenosa uživo.

Ovo je peti test Staršip. Posljednji je izveden u martu ove godine. Tada je raketa uništena tokom povratka na Zemlju nakon što je stigla dalje nego ikad.

Svemirska letjelica tada je daleko nadmašila svoja dva prethodna leta, koji su bili prekinuti eksplozijama nekoliko minuta nakon lansiranja, podsjeća Index.

Teritorijalni regrutni centri (TCC) u Ukrajini pojačali su napore za sprovođenje mobilizacije organiziranjem racija na javnim mjestima. U petak navečer oko 50 službenika TCC-a izvršilo je raciju prije i nakon koncerta grupe Okean Elzy u Sportskoj dvorani u Kijevu.

Tokom koncerta popularnog ukrajinskog rock benda Okean Elzy, službenici TCC-a zaustavljali su muškarce prilikom izlaska iz dvorane, provjeravajući njihove vojne dokumente.

Prema izvještajima TSN-a, određeni broj posjetilaca je priveden i odveden u policijske automobile radi daljnje istrage. Šef kijevskog TCC-a, koji je prisustvovao ovom događaju, odbio je komentarisati operaciju, uputivši novinare da se obrate press službi.

Prema izjavama očevidaca i videozapisima, kontrola vojnih dokumenata bila je glavna tačka racije. Osobe s nepravilnostima u dokumentaciji suočile su se s posljedicama kao što su uručenje poziva ili privremeno zadržavanje.

Ovakva pojačana kontrola nad muškarcima sposobnim za vojnu službu dio je novih mobilizacijskih mjera koje su na snazi u Ukrajini, a koje predviđaju stroge kazne za neispunjavanje obaveze ažuriranja vojnih podataka.
Racije koje provodi TCC nisu ograničene samo na koncerte. Slične akcije sprovode se i u noćnim klubovima, restoranima i drugim javnim mjestima u nekoliko ukrajinskih regija. Ove operacije dio su šireg plana za pojačanje mobilizacije i prevazilaženje izazova s vojnim regrutiranjem u zemlji.

Mobilizacijski napori uslijedili su nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski potpisao novi zakon o mobilizaciji 16. aprila 2024. godine. Zakon uvodi stroge zahtjeve za ažuriranje vojnih dokumenata, predviđajući kazne za one koji ne ispunjavaju te obaveze, uključujući stavljanje prekršitelja na liste traženih osoba. Također, zakon predviđa strože sankcije za izbjegavanje vojne službe.

Dok ukrajinske vlasti opravdavaju pojačane mjere mobilizacije kao neophodne za nacionalnu sigurnost, metode koje koriste službenici TCC-a izazvale su zabrinutost u javnosti.

Brojni izvještaji ukazuju na agresivne taktike i zloupotrebe od strane regrutnih službenika prema civilima i potencijalnim regrutima od početka opsežnih mobilizacijskih aktivnosti. Ove optužbe dodatno su pojačale javnu raspravu o etičkim implikacijama trenutnih regrutacijskih praksi.
Posebno su racije usmjerene na posjetioce koncerata i noćnih klubova izazvale ogorčenje među građanima koji ove metode vide kao kršenje građanskih sloboda. Društvene mreže i nezavisni mediji preplavljeni su kritikama, kao i svjedočanstvima osoba koje su se susrele s agresivnim provjerama.

Ukrajina se suočava s poteškoćama u postizanju svojih mobilizacijskih ciljeva, što je dovelo do sve odlučnijih mjera od strane regrutnih vlasti. Sukob s Rusijom stavio je veliki pritisak na vojne resurse zemlje, što zahtijeva dodatno jačanje oružanih snaga. Međutim, javni otpor prema mobilizacijskom procesu i izvještaji o zloupotrebama mogu potkopati povjerenje javnosti.

Ruske snage intenziviraju napore da istjeraju ukrajinske snage iz Kurske oblasti uoči dolaska loših vremenskih uslova. Cilj ovih operacija nije samo kontrola Kurske oblasti, već i stvaranje strateških prednosti za daljnje operacije u drugim regijama, poput Donbasa, gdje se očekuje nastavak sukoba u nadolazećoj zimi.

Ruski izvori tvrde da su istovremeno pojačali kontranapade u Gluškovskom rejonu, na lijevom krilu glavnog ukrajinskog isturenog položaja u Korenevskom rejonu, kao i na desnom krilu glavnog položaja u Sudžanskom rejonu.

Geolocirani snimci objavljeni 10. oktobra pokazuju da su ruske snage nedavno napredovale u središte naselja Kremjanoje (istočno od Koreneva) i na sjevernu periferiju Zelenog Šljaha (jugoistočno od Koreneva), te opkolile ukrajinske položaje blizu Ljubimovke (jugoistočno od Koreneva), objavio je američki institut za proučavanje rata (ISW).

Zauzimanje Kurske oblasti omogućilo bi ruskoj vojsci da preusmjeri dodatne snage na linije fronta u Donbasu, gdje se trenutno vode intenzivne borbe. Prema izvještajima ukrajinskog zapovjednika Oleksandra Sirskiija, Rusija je već premjestila oko 50.000 vojnika u Kursku oblast od početka invazije 6. augusta. Takva preraspodjela narušila je spremnost ruskih operativnih grupa u Hersonu, Zaporožju i Harkovu, što može značiti da Rusija želi osigurati Kursk prije nego što se fokusira na ključne ciljeve u Donbasu.

Vojni analitičari smatraju da Moskva želi iskoristiti suhe vremenske uslove kako bi stekla kontrolu nad teritorijama koje bi joj omogućile logistički lakši put do Donbasa. Ako se uspiju riješiti pitanja Kurske oblasti prije nego što loši vremenski uslovi, blato i snijeg otežaju vojna kretanja, ruske snage bi mogle povećati intenzitet napada na gradove u Donbasu, gdje ukrajinske trupe pružaju jak otpor.
Rusija je tokom proteklih mjeseci povukla snage iz područja koja su imala manje strateško značenje kako bi pojačala svoje operacije na istoku, dok istovremeno pokušava zadržati pozicije u Donbasu. Analitičari ističu da bi nastavak ovakvih poteza mogao rezultirati dodatnim jačanjem pritiska na ukrajinske odbrambene linije u Donbasu, gdje Moskva nastoji ostvariti političku i vojnu pobjedu kako bi konsolidovala teritorijalne dobitke.

Napadi na Kursku oblast i intenziviranje borbi blizu ključnih ukrajinskih gradova poput Bahmuta i Avdiivke, takođe naglašavaju značaj priprema za zimu, koja bi mogla otežati ofanzivne operacije i prekinuti strateške inicijative ruske vojske. Osiguravanje Kurske oblasti moglo bi omogućiti preusmjeravanje jedinica poput 155. i 810. brigade mornaričke pješadije, te padobranskih jedinica ka Donbasu, gdje bi bile od ključnog značaja za potencijalne ofanzive na liniji fronta.

Kombinovanje resursa iz različitih vojnih oblasti dodatno ukazuje na ozbiljnost s kojom Rusija pristupa ostvarenju svojih ciljeva na istoku Ukrajine. U ovom trenutku, uspjeh u Kursku mogao bi biti ključan faktor za ostvarenje ruskih vojnih ambicija u Donbasu, što bi moglo odrediti smjer daljnjeg toka rata.

Američke snage izvele su seriju preciznih zračnih udara na više ciljeva Islamske države (ISIL) u Siriji, potvrdila je vojska u subotu. Prema informacijama američke Centralne komande (Centcom), napadi su izvršeni 11. oktobra u ranim jutarnjim satima.

Kako prenosi Guardian, napadi su izvedeni na nekoliko dobro poznatih kampova ISIL-a, nastojeći značajno oslabiti operativne kapacitete ove militantne grupe.

Zvanično saopćenje Centcoma ističe da će ovi udari poremetiti sposobnost ISIL-a da planira i organizuje napade ne samo na Sjedinjene Američke Države, već i na njihove saveznike, partnere, te civile u širem regionu i izvan njega. Ovakve operacije predstavljaju nastavak američke strategije za osiguranje stabilnosti i sprječavanje povratka Islamske države, koja je prije nekoliko godina kontrolisala velike teritorije u Iraku i Siriji.

Trenutno se u Siriji nalazi oko 900 američkih vojnika, koji djeluju u okviru međunarodne koalicije protiv Islamske države, osnovane 2014. godine kako bi se zaustavio napredak te ekstremističke grupe. Tokom proteklih godina, koalicija je postigla značajan uspjeh u smanjenju teritorijalnog prisustva ISIL-a, ali terorističke ćelije i dalje predstavljaju prijetnju u nekim dijelovima Sirije i Iraka.
Američke snage su više puta izvele odmazde protiv militantnih grupa u Siriji i Iraku, posebno nakon napada na koalicione snage ili saveznike. U septembru su američke snage izvršile dva odvojena udara u Siriji, eliminirajući 37 pripadnika terorističkih organizacija, uključujući borce Islamske države i ekstremističku grupu Hurras al-Din, povezanu s Al-Kaidom.

Američka vojska je saopćila da su procjene štete od posljednjih udara u toku, ali da nema indikacija o civilnim žrtvama.

Britanski kralj Charles je naveo da je na Australcima odluka da li će Australija ostati ustavna monarhija ili će postati republika.

Ovo je navedeno u korespondenciji pismima između Bakingemske palate i Australskog republikanskog pokreta, i to uoči posjete kralja Charlesa Australiji. Sadržaj kraljevog pisma je objavio britanski list Daily Mail. Izgledno je da će budućnost monarha u Australiji biti jedno od pitanja tokom njegove posjete.

Referendum po ovom pitanju u Australiji je održan 1999. godine, a tada se glasalo za ostanak ustavne monarhije. Australske vlasti su ranije ove godine poručile da još jedan referendum nije prioritet. Zagovornici republike smatraju da šefa države trebaju birati Australci, a ne da to bude monarh, tj. britanski kralj.

Posjeta kralja Charlesa Australiji će biti njegova najznačajnija posjeta od kada mu je ranije ove godine dijagnosticiran rak. Njegovo jedino putovanje izvan Velike Britanije nakon dijagnoze bila je posjeta Francuskoj, gdje je prisustvovao komemoraciji posvećenoj Danu D, prenosi BBC.

Američki zvaničnici vjeruju da je Izrael precizirao potencijalne ciljeve u svom odgovoru na iranski raketni napad. Prema njihovim procjenama, Izrael se fokusira na udare po vojnim i energetskim postrojenjima Irana, ali za sada nema naznaka da bi nuklearne lokacije mogle biti meta.

Zvaničnici također ističu da ne postoje obavještajni podaci koji bi sugerisali da će napad biti izveden u bliskoj budućnosti, te da nije jasno da li su izraelski lideri postigli dogovor o vremenu napada.

“Nema naznaka da će Izrael gađati nuklearna postrojenja. Američki zvaničnici su naglasili da nemaju informacije koje bi nagovijestile da će odgovor uslijediti danas i nije jasno da li su se izraelski zvaničnici još saglasili o datumu”, navodi se u izvještaju, prenosi NBC.

U izvještaju se također navodi da su se američki ministar odbrane Lloyd Austin i izraelski ministar odbrane Yoav Galant čuli telefonom, razgovarajući o mogućim pravcima izraelskog odgovora. Međutim, prema izvorima, tokom tog razgovora Galant nije otkrio nikakve konkretne detalje o izraelskim planovima.

Galant je 9. oktobra izjavio da Izrael ne planira odstupiti od svoje namjere da odgovori na iranski napad, kao odmazdu za rakete ispaljene iz Irana. On je istakao da će izraelski odgovor biti izuzetno snažan, opisujući ga kao “smrtonosan i neočekivan”, te da će Iran biti zatečen izraelskom reakcijom, nesposoban da na vrijeme uzvrati.