Kategorija: Svijet

Evropska unija mora priznati da je izgubila i da ne može bez ruskih energetskih resursa, ocijenio je mađarski premijer Viktor Orban.

– Brisel je izgubio bitku. Oni moraju da shvate da Evropi trebaju ruske sirovine. Takođe moraju da shvate da EU nije u stanju da izoluje Rusiju od globalne ekonomije – rekao je Orban u intervjuu za atv.hu.

On je napomenuo da Rusi trenutno zarađuju mnogo novca jer mogu da prodaju svoje sirovine svima osim Evropi.

Mađarski premijer je pozvao Evropu da “ponovo trguje sa Rusima” nakon mirovnog sporazuma u ​​Ukrajini.

Orban je ranije rekao da Evropa neće preživjeti bez ruske nafte, sada kada se nazire globalna nestašica goriva.

Iran i dalje raspolaže sa hiljadama balističkih raketa i zadržava mogućnost da iz podzemnih skladišta ponovo aktivira i rasporedi dio lansirnih sistema, naveli su američki zvaničnici upoznati sa procjenama obavještajnih službi Sjedinjenih Američkih Država.

Više od 1.000 raketa srednjeg dometa i dalje u arsenalu

Iranski raketni arsenal je tokom sukoba značajno smanjen, ali i dalje uključuje više od 1.000 raketa srednjeg dometa.

Takođe, dio lansera se nalazi oštećen, skriven ili potencijalno popravljiv u podzemnim kompleksima, objavio je “Volstrit džornal”.

U izvještaju je navedeno da je više od polovine iranskih lansera balističkih raketa uništeno ili onesposobljeno, ali da Teheran i dalje može da “izvuče” dio sistema i da obnovi ograničene kapacitete.

Mogućnost obnove kroz proizvodnju i podršku drugih zemalja

Američki zvaničnici upozoravaju i da Iran može da pokuša da nadoknadi gubitke kroz proizvodnju ili nabavke od trećih zemalja.

Ministar odbrane SAD Pit Hegset ocijenio je da je iranski raketni program “funkcionalno uništen”, dok drugi američki vojni i obavještajni izvori ističu da Iran i dalje ima sposobnost da povremeno izvodi raketne napade, iako u manjem obimu nego na početku sukoba.

Izraelski zvaničnici navode da je tokom rata oko dvije trećine iranskih lansera van funkcije, ali da dio infrastrukture ostaje teško uništiv zbog duboko ukopanih postrojenja.

Oni procjenjuju da Iran trenutno nema kapacitet za masovnu proizvodnju novih raketa, ali da može relativno brzo da obnovi dio arsenala.

Pauza u sukobu kao prilika za jačanje snaga

Američki zvaničnici takođe upozoravaju da bi Iran mogao da koristi pauzu u sukobu za regeneraciju svojih snaga, dok se u Vašingtonu istovremeno vodi proces diplomatskih pregovora sa Teheranom u Islamabadu.

U izvještaju se ističe da Iran i dalje zadržava značajan broj dronova i krstarećih raketa, kao i da bi eventualna podrška iz Rusije ili drugih partnera mogla ubrzati obnovu njegovih vojnih kapaciteta.

Analitičari upozoravaju da, uprkos gubicima, Iran ostaje značajan regionalni akter čija raketna moć i dalje ima potencijal da utiče na bezbjednost i stabilnost Bliskog istoka, prenosi Tanjug.

Avion američke vlade sa visokim američkim zvaničnicima sletio je danas, 11.aprila u Islamabad, gdje će učestvovati u mirovnim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, potvrdila su dva pakistanska izvora, prenosi Rojters.

Prema navodima, američku delegaciju predvode specijalni izaslanici predsjednika SAD Stiv Vitkof i Džared Kušner, koji su doputovali u pakistansku prijestonicu kako bi učestvovali u razgovorima sa ciljem okončanja šestonedjeljnog sukoba između Vašingtona i Teherana.

Pregovori u Islamabad uslijedili su u trenutku kada se sukob već proširio na širi region Bliskog istoka.

Sjedinjene Američke Države i Iran trebalo bi da započnu razgovore sa ciljem deeskalacije i mogućeg okončanja višenedjeljnog rata, navode izvori, prenosi Tanjug.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da nije potreban “rezervni plan” ukoliko mirovni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Pakistanu ne budu uspješni.

– Ne treba vam rezervni plan. Vojska je poražena. Njihova vojska je nestala. Degradirali smo skoro sve. Imaju vrlo malo raketa. Imaju vrlo malo proizvodnih kapaciteta. Snažno smo ih udarili – rekao je Tramp novinarima u Vašingtonu, uoči puta za Šarlotsvil u Virdžiniji, prenosi američki portal Hil.

Na pitanje da li će današnji razgovori biti jedina prilika da se posreduje u okončanju rata, Tramp je rekao: “Ne znam, ne mogu vam reći. Moram da vidim šta će se desiti sutra”.

On je rekao da potpredsjedniku SAD DŽej Di Vensu želi “sreću” u pregovorima i da je pred njim “veliki zadatak”.

Američki predsjednik je takođe rekao da će Ormuski moreuz, ključna ruta za transport nafte, biti otvoren “sa ili bez” Irana i poručio da neće dozvoliti naplatu prolaska brodovima.

Uprkos tome, kroz moreuz trenutno prolazi mali broj brodova, što održava visoke cijene nafte.

– Mislim da će se sve brzo završiti, a ako ne, završićemo to na drugi način – poručio je Tramp.

Potpredsjednik SAD DŽej Di Vens otputovao je u Pakistan zajedno sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Stivom Vitkofom i Trampovim zetom DŽaredom Kušnerom, gde bi trebalo da razgovaraju o trajnom sporazumu sa Iranom nakon dvonedjeljnog primirja postignutog ranije ove nedjelje.

Primirje je, međutim, već dovedeno u pitanje zbog različitih tumačenja, uključujući pitanje da li sukob Izraela sa Hezbolahom u Libanu treba da bude obuhvaćen sporazumom. Dok Iran i pakistanski zvaničnici smatraju da jeste, Izrael i američka administracija tvrde suprotno.

Na granici Libana i Izraela danas, 10. aprila, došlo je do nove eskalacije sukoba, uz artiljerijske i vazdušne udare na jugu Libana i ispaljivanje oko 60 raketa ka sjeveru Izraela.

Libanska Nacionalna novinska agencija (NNA) prenijela je da su u toku novi oružani incidenti na jugu zemlje, uključujući artiljerijsko granatiranje visoravni Al-Rajhan u regionu Džezina, kao i izraelske vazdušne napade na više lokacija.

Prema navodima NNA, izraelski ratni avioni gađali su grad Al-Madžadel u okrugu Tir, dok su u ranim jutarnjim satima izvedena dva napada na grad Al-Sarafand u oblasti Al-Zahrani, prenosi Tanjug.

Pogođeno je i područje Khirbet al-Duveir u predgrađu Al-Bisarije.

Al Džazira je prenijela da su se u sjevernom Izraelu oglasile sirene u regionu Galileje zbog raketne vatre iz pravca južnog Libana.

Prema navodima izraelske vojske, ispaljeno je oko 60 raketa ka sjeveru Izraela, a u napadima su korišteni i projektili većeg dometa koji su navodno ciljali gradove Ašdod i Haifu.

Sirene za vazdušnu uzbunu oglasile su se u petak u dijelovima Izraela, uključujući Tel Aviv, navela je izraelska vojska. Navode da je Hezbolah ispalio raketu koja je aktivirala sirene za uzbunu.

Prema izraelskim medijima, projektil je presretnut, a zasad nema izvješća o žrtvama.

Netanjahu: Nema primirja, nastavljamo sa napadima

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručio je sinoć da “nema primirja u Libanu” i da Izrael nastavlja da napada Hezbolah.

U video-poruci stanovnicima sjevernog Izraela poručio je da Izrael “nastavlja da udara Hezbolah velikom silom” i da neće prestati dok “ne povrati njihovu bezbjednost”.

“Naša značajna dostignuća, kako u Iranu, tako i protiv osovine zla, dovela su do istorijske promjene u položaju Izraela u regionu. Ona su takođe dovela do promjena u našim odnosima sa zemljama sa kojima ranije nismo imali odnose“, naveo je Netanjahu.

Izraelski premijer izjavio je ranije juče da je naložio vladi da što pre započne direktne pregovore sa Libanom. Kako je naveo, pregovori bi bili usmjereni na razoružavanje Hezbolaha i uspostavljanje miroljubivih odnosa između Izraela i Libana.

Libanski zvaničnici zatražili su privremeni prekid vatre kako bi bili omogućeni pregovori sa Izraelom.

Predsjednik Libana nudi rješenje

Libanski predsjednik Žozef Aun izjavio je sinoć da je jedino rješenje za situaciju sa kojom se Liban suočava prekid vatre sa Izraelom koji bi doveo do direktnih pregovora između dvije zemlje, saopštila je njegova kancelarija.

Aun je rekao da libanski prijedlog za prekid vatre i pregovore počinje da dobija pozitivne reakcije u međunarodnim krugovima, prenio je Tajms of Izrael.

Dodao je da Liban nastavlja da vodi međunarodne razgovore o tom pitanju.

Podsjećamo, Netanjahu je juče rekao da je naložio diplomatama da što prije pokrenu direktne razgovore sa Bejrutom, ali je jedan izraelski zvaničnik kazao za Tajms of Izrael da će se razgovori sa Libanom voditi bez početnog prekida vatre.

Države članice Evropske unije od danas počinju potpunu primjenu EES sistema pri ulasku i izlasku na graničnim prelazima.

Na ovaj način, na graničnim prelazima prema Evropskoj uniji, prestaje pečatiranje putnih isprava državljana trećih zemalja, među kojima je i BiH, a svi podaci o ulascima biće evidentirani u elektronski sistem.

Hrvatski MUP je saopštio da sistem funkcioniše stabilno i da se procedure za putnike, uključujući i građane BiH, odvijaju bez poteškoća.

Ističu da se tokom ljetne sezone mogu očekivati gužve.

Izraelski premijer Bendžamin Netanjahu kaže da nema primirja u Libanu, kao i da će nastaviti sa napadima na Hezbolah, dok Donald Tramp, predsjednik SAD kaže da nije zadovoljan načinom na koji Iran upravlja Ormuskim moreuzom te da se “nisu tako dogovorili”.

Iran najavljuje “novu fazu” upravljanja moreuzom

S druge strane vrhovni vođa Irana Modžtabe Hamnei navodi da će Iran upravljanje moreuzom “uvesti u novu fazu”.

Tramp je optužio Iran da obavlja veoma loš posao i da se ponaša nečasno u rukovođenju prolaskom nafte kroz Ormuski moreuz, naglasivši da to nije u skladu sa sporazumom koji, kako tvrdi postoji između strana.

Tramp: Iran ne bi trebalo da naplaćuje prolaz tankerima

Tramp je juče saopštio da Iran ne bi trebalo da naplaćuje takse tankerima koji prolaze kroz Ormuski moreuz.

“Bolje da to ne rade, a ako rade, bolje da odmah prestanu”, naveo je tada Tramp.

Portparolka Bele kuće Kerolajn Livit rekla je da je Tramp izneo ideju da SAD mogu da zarađuju na brodovima koji budu prolazili kroz Ormuski moreuz tako što će naplaćivati dozvolu za prolazak, naglašavajući da je to tema o kojoj će se razgovarati u narednim danima.

Ograničen saobraćaj uprkos sporazumu

Inače, pristup Ormuskom moreuzu i dalje je ograničen i pod kontrolom, a brodski saobraćaj ostaje znatno smanjen uprkos sporazumu o prekidu vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, rekao je šef Nacionalne naftne kompanije Abu Dabija (ADNOK) Sultan Al Džaber.

Naglasio je da moreuz “nije otvoren” i da je prolaz kroz njega “ograničen, uslovljen i kontrolisan”.

Al Džaber je naveo da je pristup tom plovnom putu podložan uslovima i političkom uticaju Irana i upozorio da naoružavanje tog vitalnog pomorskog koridora ne može da bude tolerisano, jer ugrožava slobodu plovidbe i globalnu ekonomsku stabilnost.

Iran: Prolaz moguć uz koordinaciju sa vojskom

Iran je saopštio da je prolaz kroz moreuz moguć uz koordinaciju sa iranskim oružanim snagama i uz uvažavanje tehničkih ograničenja.

Prije sukoba, Ormuski moreuz je funkcionisao kao slobodan međunarodni plovni put.

Kanadski Senat raspravlja o zakonu usvojenom u Zastupničkom domu koji predlaže promjene kaznenog zakona radi pooštravanja kazni za govor mržnje. Ali, dok su grupe izrazile zabrinutost zbog ukidanja izuzeća za vjerski govor izrečen u “dobroj vjeri”, Ministarstvo pravosuđa i neZAvisni stručnjak odbacili su online tvrdnje da je zakonodavstvo kriminalizovalo Sveto pismo, rekavši za “AFP” da je ljestvica za ono što predstavlja govor mržnje namjerno postavljena visoko na temelju sudskih presuda.

“Kanada je upravo kriminalizovala Bibliju. Zakon C-9 usvojili su kanadski zakonodavci”, stoji u objavi na Facebooku od 29. marta 2026. konzervativnog američkog komičara Terensa K. Vilijamsa, kojeg je “AFP” više puta provjeravao zbog širenja lažnih tvrdnji.

“Sada se citiranje Svetog pisma o braku, grijehu ili Božjem planu za seksualnost može procesuirati kao ‘namjerno promovisanje mržnje’.”

Slične objave, od kojih mnoge prikazuju premijera Marka Karnija pored Biblije, proširile su se Facebookom, Instagramom, Threadovima i Iksom.

Tvrdnja se proširila i na platformama za dijeljenje videa poput TikToka, YouTubea i Rumblea.

Zakon mora dobiti kraljevsku saglasnost
Objave su dobile na popularnosti nakon što je Zakon C-9 – Zakon o borbi protiv mržnje – usvojio kanadski Zastupnički dom 25. marta.

Zakon još mora odobriti Senat i dobiti kraljevsku saglasnost prije nego što postane zakon. Senat je 26. marta završio prvo od tri čitanja.

Zakon predlaže nekoliko reformi kanadskog Kaznenog zakona, koji već uključuje kazne za podsticanje i promovisanje mržnje. Reforme bi dodale tekst za “kodifikaciju definicije ‘mržnje’ kako bi se razjasnilo kada ponašanje predstavlja zločin iz mržnje” i olakšalo kazneno gonjenje takvih zločina.

Pobornici zakona kažu da su promjene potrebne za borbu protiv rastućeg antisemitizma, islamofobije, homofobije i transfobije.

Ali, suprotno tvrdnjama na internetu, sloboda vjeroispovijesti zaštićena je Kanadskom poveljom o pravima i slobodama. Ministar pravosuđa Šonn Frajzer javno je izjavio da zakon C-9 “neće kriminalizovati vjeru”.

U izjavi od 9. decembra 2025. rekao je da je kazneni progon govora mržnje “osmišljen kako bi se uhvatili samo najopasniji, dehumanizujući oblici izražavanja”.

Uvođenje definicije mržnje
Ijan MekLeod, portparol Ministarstva pravosuđa, ponovio je taj stav u e-poruci dostavljenoj “AFP-u” 2. aprila 2026.

“Mržnja je visoki prag koji uključuje ocrnjivanje i prezir”, rekao je MekLeod. “Vjerska propovijedanja, tekstovi i učenja izneseni u dobroj vjeri, uključujući Bibliju, ne bi zadovoljili ovaj standard.”

Rekao je da Zakon C-9 uvodi definiciju mržnje, na temelju presuda Vrhovnog suda Kanade, kako bi se “razjasnilo što predstavlja zločin iz mržnje ili govor mržnje”. Takođe je rekao da zakon specifikuje “šta nije mržnja, naime djela koja diskredituju, ponižavaju, bole ili vrijeđaju”.

MekLeod je rekao da zakon takođe uključuje klauzule “kako bi se jasno dalo do znanja da kaznena djela obuhvataju samo izražavanje komunicirano s namjerom promovisanja mržnje ili antisemitizma”.

Ričard Mun, profesor emeritus prava na Univerzitetu Vindsor, rekao je 3. aprila za “AFP” da su sudovi usko definisali kazneno djelo kako bi se fikusirali na “ekstremni govor” ili “govor koji predstavlja ocrnjivanje i prezir prema članovima grupe”.

“Primjeri koje navode su stvari poput opisivanja članova grupe kao neljudskih, životinjskih, inherentno nasilnih”, rekao je.

Rekao je da je “očito pogrešno” tvrditi da ljudi neće moći raspravljati o Bibliji.

Vjersko izuzeće
Blok “Québécois” pridružio se liberalima, uprkos protivljenju Konzervativne stranke, kako bi usvojio Zakon C-9 nakon što je prihvaćen amandman kojim se uklanja vjersko izuzeće iz kanadskog kaznenog zakona.

Neuspjeli prethodni pokušaji uklanjanja izuzeća od strane vođe Bloka, Iv-Fransoa Blanšet takođe su dočekani s dezinformacijama.

Kako je napisano, član 319(3)(b) zakona kaže da osoba neće biti osuđena “ako je, u dobroj vjeri, izrazila ili pokušala argumentom utvrditi mišljenje o vjerskoj temi ili mišljenje temeljeno na vjerovanju u vjerski tekst”.

Uklanjanje ovog jezika izazvalo je zabrinutost katoličkih i muslimanskih čelnika.

Vlast može usvojiti pretjerano negativno tumačenje vjerskih propovijedanja i učenja
Anis Busieres MekNikol, advokat i direktorka Programa temeljnih sloboda pri Kanadskom udruženju za građanske slobode, rekla je za “AFP” da bi uklanjanje odjeljka bez alternativnog jezika “moglo dovesti do progona nekih vjerskih manjina”.

U e-poruci od 8. aprila rekla je da uprkos vjerskim slobodama navedenima u Kanadskoj povelji, “državna vlast mogla bi usvojiti pretjerano negativno tumačenje nekih vjerskih propovijedanja i učenja” prema predloženim promjenama.

Međutim, ministar pravosuđa Frajzer tvrdio je da “u gotovo 20 godina postojanja ove odbrane nismo upoznati ni s jednim slučajem u kojem su se sudovi pozvali na član 319(3)(b) kako bi oslobodili optuženog”, navodi “Factcheck”.

Prema pisanju CNN, haker je navodno ukrao ogromnu količinu osjetljivih podataka – uključujući visoko povjerljive vojne dokumente i šeme projektila – iz državnog kineskog superračunarskog sistema, u onome što bi mogla biti jedna od najvećih krađa podataka u istoriji Kine.

Kako navodi CNN, dataset navodno sadrži više od 10 petabajta informacija i vjeruje se da potiče iz National Supercomputing Center u Tianjin. Ovaj centar predstavlja ključni infrastrukturni hub koji pruža usluge za više od 6.000 korisnika širom Kine, uključujući naučne institucije i organizacije povezane s odbrambenim sektorom.

Stručnjaci za sajber bezbjednost koji su razgovarali sa osobom koja tvrdi da stoji iza napada, kao i oni koji su analizirali uzorke objavljenih podataka, navode da je haker relativno lako dobio pristup sistemu i tokom više mjeseci izvlačio ogromne količine podataka bez otkrivanja.

Nalog pod nazivom FlamingChina objavio je 6. februara uzorak navodno ukradenih podataka na anonimnom Telegram kanalu, tvrdeći da dataset sadrži istraživanja iz oblasti vazduhoplovnog inženjerstva, vojnih tehnologija, bioinformatike i simulacija fuzije.

Grupa tvrdi da su informacije povezane s vodećim kineskim organizacijama, uključujući Aviation Industry Corporation of China, Commercial Aircraft Corporation of China i National University of Defense Technology.

Kako navodi CNN, novinari su zatražili komentar od Ministry of Science and Technology of China i Cyberspace Administration of China, ali odgovor zasad nije stigao.

Stručnjaci koji su pregledali uzorke navode da se ograničeni pristup dijelu podataka nudi za nekoliko hiljada dolara, dok se potpuni dataset prodaje za stotine hiljada dolara, uz plaćanje u kriptovalutama.

CNN navodi da nije mogao nezavisno potvrditi porijeklo podataka niti tvrdnje grupe FlamingChina, ali da su pojedini stručnjaci koji su analizirali objavljene uzorke ocijenili da oni djeluju autentično.

Uzorci, prema navodima stručnjaka, sadrže dokumente označene kao „tajna“ na kineskom jeziku, tehničke fajlove, animirane simulacije i prikaze vojne opreme, uključujući bombe i raketne sisteme.

Stručnjak za sajber bezbjednost iz kompanije SentinelOne, Dakota Cary, rekao je za CNN da sadržaj uzoraka odgovara onome što bi se moglo očekivati od jednog superračunarskog centra koji obavlja složene računarske zadatke za veliki broj institucija.

Prema riječima istraživača sajber bezbjednosti Marc Hofer, veličina dataset-a čini ga posebno zanimljivim obavještajnim službama drugih država, jer samo države imaju kapacitet da analiziraju toliku količinu podataka i iz njih izvuku korisne informacije.

Hofer je naveo da je putem Telegrama stupio u kontakt s osobom koja tvrdi da je izvela napad. Prema tim tvrdnjama, pristup sistemu navodno je ostvaren preko kompromitovanog VPN domena, nakon čega je instaliran botnet – mreža automatizovanih programa koji su omogućili preuzimanje podataka. Proces izvlačenja oko 10 petabajta informacija navodno je trajao oko šest mjeseci.

CNN navodi da ovu verziju događaja nije mogao nezavisno potvrditi.

Stručnjaci upozoravaju da bi ovakav incident, ukoliko se pokaže autentičnim, mogao ukazivati na ozbiljne slabosti u kineskoj tehnološkoj infrastrukturi u trenutku kada se Kina takmiči sa United States za vodeću poziciju u razvoju tehnologije i vještačke inteligencije.

Podsjećaju i na raniji slučaj iz 2021. godine, kada je ogromna baza podataka sa ličnim informacijama čak milijardu kineskih građana bila javno dostupna duže od godinu dana prije nego što je pokušaj prodaje podataka privukao pažnju javnosti 2022. godine.

Kineske vlasti su u svojoj Nacionalnoj bezbjednosnoj bijeloj knjizi iz 2025. godine navele da je jačanje zaštite mreže, podataka i sektora vještačke inteligencije jedan od ključnih prioriteta države.