Kategorija: Svijet

Donald Tramp je spreman da se vrati u Bijelu kuću, obećavši akcije po pitanjima među kojima su imigracija, ekonomija i rat u Ukrajini, a čini se kao da će izgleda imati veliku podršku za svoju političku agendu u Kongresu nakon što je njegova Republikanska partija povratila kontrolu nad Senatom.

U svom pobjedničkom govoru, Tramp je obećao da će se “voditi jednostavnim motom: data obećanja, ispunjena obećanja. Održaćemo svoja obećanja”, ali oko nekih stvari, on je dao malo detalja o tome kako bi mogao da postigne svoje ciljeve

Na pitanje Foks njuza 2023. da li bi zloupotrebio svoju moć ili ciljao na političke protivnike, on je odgovorio da neće, “osim prvog dana”: “Ne, ne, ne, osim prvog dana. Zatvaramo granicu i bušimo, bušimo, bušimo. Poslije toga nisam diktator”.

1. Deportacija migranata bez dokumenata
Tokom kampanje, Tramp je obećao najveće masovne deportacije migranata bez dokumenata u istoriji SAD.

Takođe je obećao da će završiti izgradnju zida na granici sa Meksikom započetog tokom njegovog prvog predsjedavanja.

Broj prelazaka na južnoj granici SAD dostigao je rekordne nivoe krajem prošle godine za vrijeme Bajden-Harisove administracije, prije nego što je opao 2024.

Stručnjaci su za BBC rekli da će se deportacije u obimu koje je Tramp obećao suočiti sa ogromnim pravnim i logističkim izazovima – i da bi mogle usporiti ekonomski rast.

2. Potezi ka ekonomiji, porezima i tarifama
Podaci izlaznih anketa sugerišu da je ekonomija ključno pitanje za birače. Tramp je obećao da će “okončati inflaciju” – koja je porasla na visoke nivoe pod predsjednikom Džoom Bajdenom prije nego što je ponovo pala. Ali moć predsjednika da direktno utiče na cijene je ograničena.

On je takođe obećao veliko smanjenje poreza. Predložio je da se napojnice ne oporezuju, ukida porez na davanja socijalnog osiguranja i porez na korporacije.

On je predložio nove tarife od najmanje 10 odsto na većinu inostranih roba, kako bi se smanjio trgovinski deficit. Uvoz iz Kine mogao bi da podnese dodatnu carinu od 60 odsto, rekao je on. Neki ekonomisti upozoravaju da bi takvi potezi mogli da podignu cijene za obične ljude.

3. Smanjenje klimatskih propisa
Tokom svog prvog predsjedništva, Tramp je ukinuo stotine akata zaštite životne sredine i učinio Ameriku prvom nacijom koja se povukla iz Pariskog sporazuma o klimi.

Ovog puta, ponovo je obećao da će smanjiti propise, posebno kao način da pomogne američkoj automobilskoj industriji. Stalno je napadao električna vozila, obećavajući da će preokrenuti Bajdenove mete koje su za cilj imale podsticaj prelaska na čistije automobile.

On je obećao da će povećati proizvodnju američkih fosilnih goriva – obećavajući da će “bušiti, bušiti, bušiti” prvog dana u korist obnovljivih izvora energije kao što je energija vjetra.

Tramp želi da otvori područja kao što je arktička divljina za bušenje nafte, što bi, kako tvrdi, smanjilo troškove energije – iako su analitičari skeptični.

4. Da završi rat u Ukrajini
Tramp je kritikovao desetine milijardi dolara koje su SAD potrošile na podršku Ukrajini u njenom ratu sa Rusijom – i obećao da će okončati sukob “u roku od 24 sata” putem dogovora.

Nije rekao šta misli da bi bilo koja strana trebalo da odustane. Demokrate kažu da bi taj potez ohrabrio predsjednika Vladimira Putina.

Tramp želi da se SAD generalno odvoje od stranih sukoba. Što se tiče rata u Gazi – Tramp se pozicionirao kao nepokolebljivi pristalica Izraela, ali je pozvao američkog saveznika da prekine svoju operaciju.

On je takođe obećao da će okončati povezano nasilje u Libanu, ali nije naveo detalje o tome kako.

5. Nema zabrane abortusa
Protiv želja nekih svojih pristalica, Tramp je tokom predsjedničke debate sa Kamalom Haris rekao da neće potpisati zakon o nacionalnoj zabrani abortusa.

Godine 2022. Ustavno pravo na abortus širom zemlje poništio je Vrhovni sud, koji je imao većinu konzervativnih sudija nakon Trampovog prvog predsjedništva.

Reproduktivna prava postala su ključna tema Harisove kampanje, a nekoliko država je odobrilo mjere za zaštitu ili proširenje prava na abortus na dan izbora.

Sam Tramp je redovno govorio da bi države trebalo da budu slobodne da odlučuju o sopstvenim zakonima o abortusu, ali se borio da pronađe sopstvenu dosljednu poruku.

6. Oproštaj nekim demonstrantima
Tramp je rekao da će “osloboditi” neke od onih koji su osuđeni za krivična djela tokom nereda u Vašingtonu 6. januara 2021, kada su njegove pristalice uletjele u zgradu Kapitola u pokušaju da osujeti izbornu pobjedu Džoa Bajdena 2020.

Nekoliko smrtnih slučajeva pripisano je tadašnjem nasilju, za koje je Tramp bio optužen za podsticanje.

Radio je na tome da umanji značaj nereda i promijeni stotine pristalica koji su osuđeni kao politički zatvorenici.

On nastavlja da kaže da su mnogi od njih “greškom u zatvoru”, iako je priznao da je “nekoliko njih vjerovatno izmaklo kontroli”.

8. Otkaz specijalnom savjetniku Džeku Smitu
Tramp je obećao da će smijeniti iskusnog tužioca koji je vodio dvije krivične istrage protiv njega “u roku od dvije sekunde” od preuzimanja dužnosti.

Specijalni tužilac Džek Smit optužio je Trampa zbog navodnih napora da poništi izbore 2020. i zbog njegovog navodnog pogrešnog rukovanja povjerljivim dokumentima.

Tramp negira bilo kakvu nepravdu i uspio je da spriječi da bilo koji slučaj dođe do suđenja prije izbora. Kaže da ga je gospodin Smit podvrgao “političkom lovu na vještice”.

Tramp će se vratiti u Bijelu kuću kao prvi predsjednik ikada osuđen za krivično djelo, pošto je u Njujorku proglašen krivim za falsifikovanje poslovnih zapisa, prenosi Telegraf.

Bivši specijalni izaslanik predsjednika SAD za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel, glavni je kandidat za savjetnika za nacionalnu bezbjednost u novoj administraciji Donalda Trampa, koji je na predsjedničkim izborima osvojio drugi mandat u Bijeloj kući.

Grenel je među Trampovim najbližim spoljnopolitičkim savjetnicima, a tokom njegovog prvog četvorogodišnjeg mandata, bio je v.d direktora nacionalne obavještajne službe i ambasador SAD u Njemačkoj.

On je učestvovao i na privatnom sastanku Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u septembru.

Grenel se smatra glavnim kandidatom za savjetnika za nacionalnu bezbjednost, što ne zahtijeva potvrdu Senata, prenosi Tanjug.

Među politikama za koje se Grenel zalagao je i uspostavljanje autonomne zone u istočnoj Ukrajini radi okončanja rata sa Rusijom, što je pozicija koju Kijev smatra neprihvatljivom.

Njemačka koaliciona vlada se raspala.

Kancelar Olaf Šolc smijenio je ministra finansija kristijana Lindnera iz Liberalne stranke (FDP).

Šefovi takozvane “semafor koalicije”, koju pored vladajuće SPD čine još i Zeleni, okupili su se u kancelariji u Berlinu.

Lindner je predložio nove izbore Šolcu za početak 2025. Očekuje se da će se kancelar uskoro obratiti javnosti, prenijeli su njemački mediji, prenosi “b92”.

Američka vojska je protekle noći testirala još jedan nenaoružani interkontinentalni balistički projektil.

Lansiranje je održano iz baze svemirskih snaga Vandenberg u Kaliforniji 5. novembra u 23:01 po lokalnom vremenu.

Tim američkog vazduhoplovstva i mornarice nadgledao je lansiranje, kojim je nenaoružana interkontinentalna balistička raketa (ICBM) Minuteman III poslana iz Vandenberga prema Testnom centru za balističke rakete Ronald Regan na Maršalskim Ostrvima jugoistočno od Japana.

Kao i sve interkontinentalne balističke rakete, projektil je ušao u svemir prije ponovnog ulaska u Zemljinu atmosferu. Nije poznato koliko je visoko letio Minuteman III u ovom specifičnom testu, jer američka vojska rijetko objavljuje takve podatke, prenosi Index.hr.

Međutim, prema podacima američkog vazduhoplovstva, Minuteman III ima maksimalnu visinu leta od 1.120 kilometara, što je u području niske Zemljine orbite. Upoređeno, SpaceX-ovi Starlink sateliti orbitiraju na otprilike 550 kilometara.

Minuteman III može do Moskve i Pekinga, udaljenih 9.500 i 9.650 kilometara od Kalifornije, stići za 30 minuta.

Prema izjavi američkih svemirskih snaga, raketa korištena u testu može isporučivati nezavisne bojeve glave koje se mogu manevrisati dok prolaze kroz atmosferu prema ciljevima. U ovom testu, ponovna ulazna vozila rakete prešla su otprilike 6.760 kilometara prije nego što su pogodila ciljeve u Testnom centru Regan na udaljenom Atollu Kwajaleinu.

Minuteman III, koji je proizveo Boeing, bio je prva ICBM raketa u svijetu s ovom sposobnošću višestrukih ponovnih ulaznih vozila (poznatih kao MIRV) i prva američka ICBM s pogonom na čvrsto gorivo, prema Nacionalnom muzeju američkog vazduhoplovstva.

Naredba za lansiranje rakete poslana je s Boeing E-6B Mercury aviona, kojim upravlja američka mornarica, koristeći Sistem za kontrolu lansiranja iz vazduha (ALCS).

“Posljednja linija odbrane”
Ovaj system omogućava posadama ALCS aviona da lansiraju rakete čak i ako su kontrolni centri na tlu onesposobljeni, služeći kao “posljednja linija odbrane i program za redundantnost nacionalnog nuklearnog zapovijedanja i kontrole”, navodi se u izjavi američkog vazduhoplovstva.

Čelnici američkih svemirskih snaga pohvalili su uspjeh testa i osoblje koje ga je omogućilo.

Poznato je sada više detalja o telefonskom razgovoru pobjednika izbora u Americi Donalda Trampa i njegove protivkandidatkinje Kamale Haris.

Podsjetimo, Kamala ga je zvala danas da mu čestita na pobjedi i tako je priznala svoj poraz.

Prema riječima Trampovog tima, budući predsjednik se u telefonskom razgovoru složio sa Harisovom “o važnosti ujedinjenja zemlje”.

“Predsjednik Donald Džej Tramp i potpredsjednica Kamala Haris razgovarali su ranije danas telefonom gdje mu je čestitala na istorijskoj pobjedi. Predsjednik Tramp je odao priznanje potpredsjednici Haris na njenoj snazi, profesionalizmu i upornosti tokom kampanje, a oba lidera su se složila oko važnosti ujedinjenja zemlje”, rekao je direktor komunikacija kampanje Stiven Čung.

Razgovarala sam sa Donaldom Trampom i obećala sam da ću mu pomoći sa mirnim prenosom vlasti, izjavila je aktuelna potpredsjednica SAD-a Kamala Haris u prvom obraćanju nakon poraza na predsjedničkim izborima u SAD.

– Obilježje demokratije je prihvatati da gubimo. Priznajem poraz, ali ne i poraz u vođenju ove kampanje – poručila je Harisova.

Harisova je pozvala javnost u SAD da prizna rezultate izbora.

– Čestitala sam Trampu na pobjedi. Zahvalna sam na podršci, ali rezultat izbora nije onakav kakav bih željela – poručila je Harisova.

Predsjednik SAD Džozef Bajden čestitao je večeras Donaldu Trampu pobjedu na predsjedničkim izborima, javlja Rojters.

Bajden je pozvao Trampa da se susretne sa njim u Bijeloj kući, navodi Rojters.

On je, takođe, razgovarao i sa demokratskom kandidatkinjom Kamalom Haris.

Bijela kuća je saopštila da će se Bajden obratiti naciji sutra.

Republikanac Tramp pobijedio je na izborima u utorak Kamalu Haris, pošto je osvojio neophodnih 270 elektorskih glasova.

Prema trenutnom presjeku, Bajden je osvojio 292 elektorska glasa, a Haris 226.

Kineski predsjednik Si Đinping pozvao je republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa da mu čestita pobjedu na predsjedničkim izborima u SAD, javio je Si-En-En, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate o sadržaju razgovora.

Veliki broj svjetskih lidera pokušava večeras da uspostavi kontakte sa Trampom, koristeći u tu svrhu i zvanične i neformalne kanale, navodi Si-En-En.

Predsjednički izbori u SAD održani su juče, a glavna bitka za Ovalni kabinet vodila se između kandidata demokrata, potpredsjednice Kamale Haris, i Trampa.

Većina američkih medija javlja da je Tramp obezbjedio više od 270 elektorskih glasova potrebnih za pobjedu.

Evropska unija mora biti ujedinjena i usko se koordinisati s obzirom na povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću, poručili su u srijedu čelnici Njemačke i Francuske nakon što su razgovarali o koordinaciji svog odgovora.

Francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc čestitali su Trampu na izbornoj pobjedi, ali i naglasili izazove njegove protekcionističke trgovinske politike i izolacionističke retorike utjelovljene u sloganu “Amerika na prvom mjestu”.

“Evropska unija mora stajati zajedno i djelovati na jedinstven način”, rekao je Šolc novinarima, dodajući da se on i Makron blisko koordiniraju s drugim evropskim šefovima država i vlada.

Makron je na Twitteru objavio da će Berlin i Pariz raditi na ujedinjenoj, snažnijoj Evropi unutar “novog konteksta”.

Postizanje evropskog jedinstva biće, međutim, izazovno, tim više što su Pariz i Berlin zadnjih godina sve više suprotstavljeni u vezi niza pitanja, od finansiranja povećane potrošnje za odbranu do trgovine, naročito carina na kineske električne automobile.

Francuski i njemački čelnik takođe su u delikatnim pozicijama kod kuće. Makron je ostao bez dobrog dijela svoje moći nakon izbornih poraza ove godine, a Šolc teškom mukom zadržava svoju koaliciju na okupu, prenosi “Fenix-Magazin”.