Kategorija: Svijet

Velika Britanija danas je objavila svoj najveći paket sankcija Rusiji u godinu i po dana, izričući kaznene mjere za 56 osoba i subjekata povezanih s moskovskim ratnim strojem, uključujući grupe plaćenika aktivne u Africi i pojedinca optuženog za umiješanost u napad bojnim otrovom novičokom 2018. godine.

Među sankcionisanima je i Davor Dragolobović Savičić iz Doboja.

“Savičić je uključen ili je bio uključen u destabilizaciju Ukrajine ili podrivanje ili prijetnju teritorijalnom integritetu, suverenitetu ili nezavisnosti Ukrajine jer je uključen u politike i akcije koje destabilizuju Ukrajinu ili potkopavaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet ili nezavisnost Ukrajine”, saopšteno je.

Policija u BiH podnijela je u novembru prošle godine Tužilaštvu BiH izvještaj o Savičiću zbog postojanja osnova sumnje da je bio član paravojne plaćeničke grupe “Vagner”.

Na osnovu nekoliko videa na Telegramu i ruskoj mreži Vkontakte, Radio Slobodna Evropa je utvrdio da je Savičić moguće ponovo aktivan kad je riječ o ruskoj intervenciji u Ukrajini, kao i da stoji iza plaćeničke grupe “Vuk”.

Američki predsjednik Džozef Bajden saopštio je danas da će “mirno predati vlast” pobjedniku na predsjedničkim izborima u toj zemlji Donaldu Trampu 20. januara, odnosno na isteku svog mandata.

“Mora se prihvatiti izbor koji su Amerikanci napravili. Imamo odgovornost da uradimo što više u naredna 74 dana”, rekao je Bajden u prvom obraćanju javnosti nakon što je Tramp u srijedu proglasio pobjedu na izborima.

On je ocijenio da je kandidatkinja Demokratske stranke na izborima i sadašnja potpredsjednica SAD Kamala Haris vodila dobru kampanju i da treba da bude ponosna na nju.

“Vodila je inspirativnu kampanju i svi su mogli da vide nešto što sam ja rano naučio da toliko poštujem, a to je njen karakter. Ona ima kičmu i ima odličan karakter, pravi karakter”, rekao je Bajden.

Bajden je istakao da razumije različita osjećanja među Amerikancima u vezi sa ishodom izbora, dodajući da je važno da se rezultati prihvate.

“Za neke ljude vrijeme je pobjede, za druge vrijeme gubitka. Kampanje su takmičenja, nadmetanja vizija. Zemlja bira jedno ili drugo, mi prihvatamo izbor koji je država napravila”, rekao je Bajden.

On je istakao da Amerikanci ne treba da gledaju jedni druge kao neprijatelje.

“Ne možete voljeti svoju zemlju samo kada pobijedite. Ne možete voljeti svog bližnjeg samo kada se slažete”, rekao je Bajden, prenosi Tanjug.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da ruski predsjednik Vladimir Putin nije čestitao novoizabranom predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država pobjedu na izborima.

On je precizirao da nije bilo kontakata između Putina i Trampa, prenijela je agencija RIA novosti.

Odgovarajući na pitanje novinara da li se planiraju kontakti između Putina i Trampa, Peskov je dodao da “ne zna ništa o takvim planovima, bar ne u ovom trenutku”.

Peskov je ocijenio da će nova američka administracija, na čelu sa republikancem Trampom, ako prije bude tražila mir nego nastavak sukoba u Ukrajini, “biti bolja od prethodne”.

Ocijenio je, međutim, da su izjave Donalda Trampa da može da za 24 sata okonča sukob u Ukrajini “pretjerivanje”.

“Naravno, bilo je pretjerivanje kada je rekao da će to učiniti preko noći”, rekao je Peskov novinarima.

On je naveo da je problem previše složen za tako jednostavno rješenje.

Tramp je ranije obećavao da će uspjeti da postigne sporazumno rješenje ukrajinskog sukoba i više puta je izjavljivao da će moći da riješi konflikt u Ukrajini za jedan dan.

Pored toga, Tramp je više puta kritikovao pristup SAD sukobu u Ukrajini, a kritikovao je i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koga je na svojim mitinzima nazivao “trgovcem”, čija se svaka posjeta završava višemilionskom pomoći iz Sjedinjenih Država.

Republikanac Donald Tramp, koji je već bio predsjednik SAD nakon izbora 2016. godine, pobijedio je na predsjedničkim izborima 5. novembra.

Izborni kolegijum iz država mora da glasa o kandidatima u skladu sa voljom birača 17. decembra, a 6. januara će novi Kongres odobriti rezultate glasanja.

Inauguracija američkih predsjednika se tradicionalno održava 20. januara, prenosi Tanjug.

Ukrajina ne razmatra scenarije da Sjedinjene Američke Države ukinu vojnu pomoć i pozdravlja napore administracije predsjednika SAD Džozefa Bajdena da iskoristi svu dodeljenu pomoć što prije, izjavio je danas portparol ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova Heorhij Tihij.

“Ne razmatramo scenarije da SAD umanjuju vojnu pomoć zato što mislimo da uopšte nije u najboljem interesu Vašingtona da preduzmu takav korak”, rekao je Tihij novinarima, prenio je Rojters.

On je istakao da postoje glasovi širom svijeta koji pretpostavljaju da će Ukrajina biti prinuđena da pregovara, ako isporuka vojne pomoći bude smanjena.

“To nije tačno, to se jednostavno neće desiti čak i ako dođe do takvog scenarija”, rekao je on i dodao da bi takav potez, naprotiv, doveo do ekspanzije rata.

Bijela kuća planira da požuri sa slanjem milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini pod predsjednikom Džozefom Bajdenom, koji napušta tu funkciju u januaru, prenio je Rojters.

Kako su za tu agenciju rekli neimenovani zvaničnici, sa slanjem pomoći Ukrajini se žuri da bi se vlada u Kijevu ojačala prije inauguracije novoizabranog predsjednika Donalda Trampa 20. januara.

Tramp je kritikovao Bajdenovu pomoć Ukrajini, što je podstaklo zabrinutost za budućnost podrške Sjedinjenih Američkih Država predsjedniku Ukrajine Volodomiru Zelenskom, dok su pod kontrolom republikanaca Bijela kuća, Senat i vjerovatno Predstavnički dom.

Predstavnički Dom pod kontrolom republikanaca je posljednji put u aprilu odobrio pomoć za Ukrajinu, uključujući ovlašćenje da Bajden prenosi milijarde dolara u oružju iz američkih zaliha u Ukrajinu, osam mjeseci nakon što je Bajden prvi put zatražio dodatnu pomoć, uz podršku više demokrata nego republikanaca.

Od ovlašćenja za prenos oružja usvojenog u aprilu, preostala je realizacija još 4,3 milijarde, pored transfera u vrijednosti od 2,8 milijardi dolara koje su odobrene u prethodnim mjerama potrošnje, i dve milijarde dolara za finansiranje kupovine novog naoružanja.

Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Dok se kandidovao za drugi četvorogodišnji mandat, Tramp je insistirao da predsjednik Rusije Vladimir Putin nikada ne bi izvršio invaziju na Ukrajinu 2022. godine da je on bio na funkciji, dodajući da bi “mogao da riješi to za 24 sata”.

Tramp je prošle godine rekao da će Kijev možda morati da ustupi teritorije za postizanje mirovnog sporazuma sa Rusijom, što je Ukrajina odbila kao naznaku i što Bajden kao predsjednik SAD nikada nije predložio.

Novoizabrani potpredsjednik Džej D. Vens, je glasni kritičar pomoći Ukrajini, koji tvrdi da bi vlada sredstva bolje utrošila na domaće prioritete.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je Ukrajini potrebna dovoljna količina naoružanja, a ne podrška u pregovorima sa Rusijom.

“Zahvaljujem se svima vama što podržavate Ukrajinu i naš narod. Ne branimo se od ruskih riječi, već od ruskih napada. Zato nam je potreban dovoljan broj naoružanja, a ne podrška u pregovorima. Grljenje (ruskog predsjednika Vladimira) Putina neće pomoći. Neki od vas ga grle već 20 godina, a situacija se samo pogoršava”, rekao je Zelenski u obraćanju na samitu Evropske političke zajednice u Budimpešti, prenosi Ukrinform.

On je dodao da ruski lider Vladimir Putin “razmišlja samo o ratovima i da se neće mijenjati”, kao i da se to može “obuzdati samo pritiskom”, prenosi Tanjug.

Prema njegovim riječima, izgrađen je jasan diplomatski sistem koji može da gurne Rusiju ka pravednom miru.

Većina zemalja učesnica Samita pridružila se ovom radu radi efikasne diplomatije, rekao je Zelenski i napomenuo da se o svakoj tački Formule mira već govorilo na tematskim konferencijama, uključujući nuklearnu bezbjednost, bezbjednost hrane, energetiku, povratak zatvorenika i deportovanih u Ukrajinu i potpuno poštovanje međunarodnog prava.

“Moramo da prisilimo Rusiju na ovo. A pravedan mir biće naša zajednička pobjeda. Imate pobjednički plan na stolu. Stoga je Ukrajina prva ponudila da promijenimo našu zajedničku strategiju kako bismo postigli – i to što je pre moguće – pravedan mir”, poručio je Zelenski.

On je naglasio da se rat vodi na ukrajinskom tlu.

“Ukrajina je zahvalna za svu podršku naših partnera, otvoreni smo za sve konstruktivne ideje za postizanje pravednog mira za našu zemlju. Ali Ukrajina je ta koja mora da odluči šta treba, a šta ne treba da bude na dnevnom redu za okončanje ovog rata”, istakao je Zelenski.

On je takođe naglasio da “račun za ovaj rat treba da bude naplaćen Rusima, a ne Ukrajini”.

“Tako da Rusija više ne bi mogla da iznosi svoje lažne tvrdnje svima okolo – od baltičkih zemalja do Balkana. Svaka zemlja, svaki lider koji poštuje međunarodno pravo i sedi za ovim stolom mora da shvati da predatori uvijek zahtijevaju sve veći plen”, upozorio je ukrajinski predsjednik.

On je dodao da smo “tokom ovog rata videli neuspjeh određenih evropskih pristupa”.

“Na primjer, što je zemlja bliža Rusiji, koncept neutralnosti postaje slabiji. Brzo pristupanje Finske i Švedske NATO-u pokazalo je kako evropski lideri i lideri Alijanse zapravo zamišljaju zagarantovanu bezbjednost – ne riječima, već kroz NATO. Ukrajina je to primijetila”, zaključio je Zelenski.

Na Samitu Evropske političke zajednice koji se održava danas u Budimpešti učestvuje 47 šefova država i vlada iz zemalja EU, kandidata za članstvo i drugih država koje se graniče sa EU.

Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta odobrio je kandidaturu Marte Kos iz Slovenije za komesarku za proširenje, prenosi STA pozivajući se na neimenovane izvore iz političke grupacije Obnovimo Evropu.

Kos, koja je dio koalicije Obnovimo Evropu u Evropskom parlamentu, ranije danas je saslušana pred ovim odborom, a saslušanju su prisustvovali poslanici Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove (LIBE), Odbora za ustavna pitanja (AFCO) i Pododbora za ljudska prava (DROI).

U Evropskom parlamentu u ponedeljak su počela saslušanja kandidata za komesare kako bi se procijenilo da li su kvalifikovani da budu članovi nove Evropske komisije i obavljaju dužnosti koje su im dodeljene, a svih 26 kandidata biće saslušano do 12. novembra, prenosi Tanjug.

Nakon saslušanja svakog kandidata sastaju se predsjedavajući i koordinatori političkih grupacija nadležnih odbora kako bi procijenili učinak i sposobnost kandidata da obavljaju predviđene funkcije.

Nakon preporuka nadležnih odbora, predsjednica EP Roberta Mecola i lideri političkih grupacija daće konačnu ocjenu o saslušanju kandidata i proglasiti završetak procesa 21. novembra.

Evropski parlament bi potom trebalo da glasa o cjelokupnom sastavu Komisije, što bi, prema trenutnim planovima, trebalo da se dogodi tokom plenarne sjednice EP u Strazburu, koja će biti održana od 25. do 28. novembra, a nova Komisija bi mogla da počne s radom 1. decembra.

Njemački predsjednik Frank Valter Štajnmajer izjavio je da je spreman da raspiše nove izbore uslijed kolapsa koalicije kancelara Olafa Šolca, naglašavajući da političke stranke treba da pokažu odgovorno ponašanje.

“Raspad jedne koalicije nije kraj svijeta. To je politička kriza koja zahtijeva prevazilaženje” izjavio je Štajnmajer.

Šolc je najavio da će tražiti glasanje o povjerenju u parlamentu, jer je odlazak ministra finansija Kristijana Lindnera iz Stranke slobodnih demokrata (FDP) ostavio njegovu vladu bez neophodne većine, izvještava “Reuters”.

Štajnmajer može da raspusti parlament i raspiše nove izbore samo ukoliko vlada ne dobije povjerenje.

On je dodao da Njemačkoj treba stabilna većina i kompetentna vlada.

“Naša demokratija je snažna. Sada nije trenutak za taktiziranje i obmane, već za razumnost i odgovornost” naglasio je njemački predsjednik, prenosi “24Sedam”.