VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Pentagon će početi da koristi vještačku inteligenciju Grok Ilona Maska

    Pentagon će početi da koristi vještačku inteligenciju Grok Ilona Maska

    Pentagon će početi da koristi “Grok”, četbot vještačke inteligencije koji je razvio xAI, startap milijardera Ilona Maska, objavila je kompanija na društvenoj mreži Iks.

    U okviru nove inicijative pod nazivom “Grok for Government”, xAI će američkoj vladi ponuditi pristup svojim graničnim (frontier) AI modelima, piše Politiko.

    Ugovor, sa maksimalnom vrijednošću od 200 miliona dolara, obuhvata razvoj prilagođenih AI rješenja za potrebe nacionalne bezbjednosti, zdravstvene zaštite i fundamentalnih nauka.

    Ova saradnja pojavila se u trenutku pojačane konkurencije u sektoru vještačke inteligencije, gdje se “Grok” pozicionira kao direktni rival “OpenAI”, koji takođe ima ugovore sa vladinim agencijama, uključujući Ministarstvo odbrane.

    Slične ugovore nedavno su dobile i kompanije “Anthropic” i “Google”.

    Međutim, “Grok” se našao pod lupom prošle nedjelje nakon što su na platformi Iks objavljeni antisemitski komentari koje je generisao četbot.

    Kompanija je saopštila da su sporni sadržaji uklonjeni i da nisu rezultat osnovnog modela, već greške u sistemu odgovora.

    Ministarstvo odbrane nije zvanično komentarisalo dogovor, ali je uputilo medije na svoju stranicu za javne informacije, prenosi Tanjug.

  • Zaharova odgovorila Ruteu: Medinski je ozbiljan stručnjak, za razliku od Umerova

    Zaharova odgovorila Ruteu: Medinski je ozbiljan stručnjak, za razliku od Umerova

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova odbacila je kritike generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea da Rusija nije poslala “ozbiljnuNa Ruteovu konstataciju da je ruska delegacija došla u Istanbul “sa nekim istoričarem”, Zaharova je podsjetila da pomoćnik ruskog predsjednika Vladimir Medinski koji je predvodio ruski pregovarački tim, nije “neki istoričar”, već “specijalista za međunarodne odnose, naučnik, državnik prenosi Ruska gazeta.

    – Ozbiljnu delegaciju iz Ukrajine predvodio je ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov, koji nije služio vojsku, već je cijeli život proveo kao menadžer u telefonskoj kompaniji – istakla je portparolka ruskog ministarstva.

    Zaharova je napomenula da se nijedan problem ne može riješiti bez poznavanja istorije, već da samo može da se pogorša.

    – Nepismenost zvaničnika NATO-a je već dovela do brojnih žrtava u svijetu – napisala je Zaharova na svom Telegram kanalu.

    Rute je u ponedjeljak pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da “ozbiljno razmisli” o izjavi američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je zaprijetio Rusiji tarifama ako se sukob u Ukrajini ne riješi u roku od 50 dana.

    Rute je ocijenio da Putin “nije poslao ozbiljne ljude” na pregovore, već je umjesto toga poslao “nekog” istoričara koji je “počeo da objašnjava istoriju Rusije od 1250. godine”.

    Istovremeno, generalni sekretar NATO-a pohvalio je sastav delegacije iz Kijeva, nazvavši je “ozbiljnom”.

    delegaciju” na pregovore sa Ukrajinom u Istanbulu.

  • Tramp: Razočaran sam Putinom, ali nisam završio s njim

    Tramp: Razočaran sam Putinom, ali nisam završio s njim

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da je razočaran u ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali da nije završio sa njim.

    – Razočaran sam njime, ali nisam završio sa njim. Ali jesam razočaran njime – rekao je Tramp u intervjuu za BBC, odgovarajući na pitanje da li je završio sa Putinom.

    Upitan da li veruje ruskom lideru, on je odgovorio: “Ne verujem skoro nikome”.

    Na pitanje kako će natjerati Putina da “zaustavi krvoproliće”, američki predsjednik je rekao da “radi na tome”.

    – Imaćemo odličan razgovor. Reći ću: ‘To je dobro, mislim da smo blizu završetka’, a onda će on srušiti zgradu u Kijevu – rekao je Tramp.

    On je naveo da je četiri puta mislio da je dogovor sa Rusijom moguć.

    Tramp, koji je ranije kritikovao NATO kao “zastario” rekao je da je promjenio mišljenje.

    – Mislim da NATO sada postaje suprotnost tome jer alijansa plaća sopstvene račune – istakao je on.

    Tramp, koji se prethodno sastao sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom u Bijeloj kući, istakao je da i dalje vjeruje u kolektivnu odbranu, jer to, kako je naveo, znači da manje zemlje mogu da se brane od većih.

    Na pitanje o budućnosti Velike Britanije u svijetu rekao je da misli da je to “odlično mjesto”.

    – Znate da tamo posedujem imovinu – naveo je Tramp i dodao da se raduje drugoj državnoj posjeti Velikoj Britaniji u septembru ove godine.

    Tramp je rekao da je cilj njegove posjete lijep provod i da ispoštuje kralja Čarlsa, jer je on veliki gospodin.

    U dvadesetominutnom intervjuu Tramp se osvrnuo i na pokušaj atentanta, napominjući da “voli da o tome razmišlja što je manje moguće”.

    – Ne volim da razmišljam o tome da li me je to promijenilo. Razmišljanje o tome, dodao je, moglo bi da mi promijeni život – zaključio je američki predsjednik.

  • Putin izigrao Trampa?

    Putin izigrao Trampa?

    Američki predsjednik Donald Tramp danas se u Bijeloj kući sastao sa šefom NATO-a Markom Ruteom.

     

    Nakon sastanka je najavljeno da će Amerika Ukrajini poslati borbene avione „patriot“ i drugo naoružanje kako bi se rat u Rusiji nastavio.

    Stručnjaci su podijeljeni u mišljenjima o tome, prenosi Dnevno.

    Bivši diplomata Božo Kovačević u tome vidi ljutnju američkog predsjednika jer ga je Putin izigrao, dok hrvatski analitičar Karlo Jurak smatra da Tramp nije sposoban da ispuni obećanje o brzom okončanju rata jer „Putin nije Kim“.

    „Najava isporuke Patriota logična je posljedica činjenice da je Putin ignorisao velikodušnu Trampovu mirovnu ponudu za Ukrajinu.“

    Podsjeća se da je Tramp predložio da Krim bude priznat kao dio Rusije i da postojeće linije fronta postanu privremene granice.

    To je, smatra Kovačević, bila vrlo velikodušna ponuda, ali Putin nije odustao od svojih maksimalističkih zahtjeva.

    „Putin opasno igra s Trampom. Ispituje granice njegovog strpljenja i evo, očigledno da je to strpljenje isteklo pa je Tramp povukao logične poteze.“ Tramp, kaže on, Ukrajini ništa neće pokloniti.

    „On će Ukrajini sve što joj treba prodati i na taj način ostati vjeran svojim obećanjima da više neće trošiti novac na taj uzaludni rat, ali na taj način se rat produžava s jednakim stepenom neizvjesnosti u pogledu ishoda, kao što je bio i do sada.“

    S druge strane, Ukrajinci sve više odmahuju rukom na ruske prijetnje, podsjećajući da je Kremlj i ranije postavljao crvene linije koje su prekoračene, a da ruske odmazde nije bilo.

    „Ukrajinska strana insistira na tezi da su sve te crvene linije samo blefovi te poziva da Zapad bez ikakvih ograničenja Ukrajini omogući uspješno ratovanje protiv Rusije, pa i na teritoriji Ruske Federacije“, kazao je on za RTL.

    „Putin nije Kim“

    „Kod Trampa je riječ o, koliko ja razumijem, trgovačkoj doktrini. On je htio da završi rat, ali nije uspio. Za neuspjeh krivi Putina i kazniće ga time što će Ukrajini prodavati oružje. No, Tramp nije zabrinut za ishod rata u smislu da navija za jednu ili za drugu stranu. Ako Amerika na ratu može da zaradi, on nema ništa protiv da se rat produži“, zaključuje Kovačević.

    Politički analitičar Karlo Jurak za portal Dnevno kaže da se Putin ne može tako lako privoliti za pregovarački sto kao, na primjer, lider Sjeverne Koreje.

    „Ne dešava se ništa neobično svakome ko je htio i mogao biti dalekovidniji. Trampu ne ide s Rusijom i Putinom onako kako je ‘prodavao boze’ svom egzaltiranom biračkom tijelu. Putin nije igrač ala Kim kojeg je u svom prošlom mandatu uspio pridobiti za pregovarački sto – štaviše, čini se da su Putin i cio svijet koji stoji iza njega trenutno u jačoj poziciji nego posrnuli Zapad kojeg i predvodi i ne predvodi Amerika“, kazao je Jurak.

    Zaključio je da Tramp definitivno neće okončati rusko-ukrajinski sukob.

    „Tramp će vjerovatno ostati na retoričkim doskočicama jer mu to jedino preostaje. Na njegovu sreću, dobrom dijelu njegovog ‘bdemea ljubavi’ to je sasvim dovoljno. U Ukrajini će se nastaviti ubijati ljudi. Mislim da više nema ni spora ni nade (ako je ikada trebala i postojati – možda i jeste – iz čisto humanističkih razloga) da američki predsjednik taj rat neće okončati.“

  • Orban pada?

    Orban pada?

    Mađarski premijer Viktor Orban, koji je na vlasti već dve decenije, mogao bi na sledećim izborima koji su planirani za april 2026, da izgubi svoju poziciju, navodi BBC u svojoj velikoj analizi.

    Kako ističu, Orbanu, koji je u međuvremenu stekao brojne poklonike širom sveta, ozbiljno preti čovek koji dolazi iz njegovog tabora – desnog centra.

    Reč je o Peteru Mađaru, 44-godišnjaku koji je godinama bio blizak Orbanovom Fidesu, a pojavio se kao iznenađujući izazivač u februaru 2024.

    Potres koji mu je otvorio prostor nastao je zbog afere oko pomilovanja muškarca osuđenog za prikrivanje seksualnog zlostavljanja dece – što je dovelo do ostavke predsednice Katalin Novak.

    Tada se povukla i ministarka pravosuđa Judit Varga, bivša supruga Petera Mađara.

    Međutim, taj skandal je teško narušio Orbanovu tvrdnju da zastupa tradicionalne porodične vrednosti.

    Opozicioni aktivista Robert Puser, koji predvodi građansku inicijativu Otpor građana, kaže da Mađar pažljivo balansira, je ga zvaničnici Fidesa i deo medija pokušavaju prikazati kao liberala ili levičara.

    On, međutim, izbegava udaljavanje od konzervativne baze na selu – dosadašnjeg utvrđenja Orbanove moći – i gradi sopstvenu snažnu priču o Mađarskoj koja se urušava.

    Većina nacionalnih anketa daje prednost opozicionoj stranci Tisa, koju vodi Mađar – od 9 do 18 postotnih bodova prednosti pred Fidesom.

    Jedini izuzetak od tih brojki je vladin tink-tank “Viewpoint Institute”, koji još uvek pokazuje blagu prednost Fidesa.

    Zdravstvo, škole, železnice…

    Orban je na vlasti 19 od 35 godina otkako je 1990. srušen komunizam, što ga čini jednim od najiskusnijih vođa u Evropskoj uniji. Početkom 90-ih Fides se odmakao od liberalnih korena, a Orban je u stranku usadio konzervativni, nacionalistički, desničarski identitet.

    Godine 2015, u jeku migracione krize, Orban je izbeglice opisivao kao “migrantski pokret sastavljen od ekonomskih migranata, izbeglica i stranih boraca”.

    Od početka totalne ruske invazije na Ukrajinu 2022. protivi se slanju vojne pomoći Kijevu i članstvu Ukrajine u EU-u.

    Ključ Orbanove dugogodišnje moći bio je u tome da zna da identifikuje čega se njegovi birači boje, što mu je donelo velike pobede 2010., 2014., 2018. i 2022.

    Zakon jačeg
    Tanjug/AP Photo/Rudolf Karancsi

    Još jedan ključ Orbanovog uspeha bio je da pobednik uzima sve. Nakon poraza 2002., vratio se na vlast 2010. i već 2011. promenio izborni zakon – smanjio broj poslanika sa 386 na 199, ukinuo drugi krug i favorizovao jače stranke.

    Tako je 2014. s 45 odsto glasova Fides osvojio 67 odsto mesta u parlamentu.

    Proporcionalni sistem zamenjen je onim nalik većinskom, poput britanskog. Osim toga, na Ustavni i Vrhovni sud imenovao je stranačke sudije.

    Još 2014. Orban je izjavio da država koju gradi “ne odbacuje temeljne principe liberalizma, poput slobode… ali liberalizam ne postavlja kao temelj organizacije države”.

    Stranci ga vole, ali kod kuće mu podrška klizi
    Porzycki/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia

    Orban vlada pomoću jednostavnih poruka, oblikovanih prema anketama koje naručuje njegova vlada, a koje otkrivaju što građane brine. Te poruke potom šire provladini mediji, društvene mreže i plakati širom zemlje.

    Mnogi inostrani lideri cene njegov stil. Među Orbanovim “obožavaocima” nalaze se i čelnici Slovačke i Gruzije, Alis Vajdel iz AfD-a, Gert Vilders iz holandske Stranke za slobodu, kao i Herbert Kikl iz austrijske Slobodarske stranke.

    Takođe, mnogi MAGA republikanci vide u Orbanu borca protiv “woke” culture, a i sam američki predsednik Donald Tramp je o njemu govorio uz reči hvale.

    Ali, nastavlja dalje BBC, dok mu raste ugled u inostranstvu, tepih mu se sve više izmiče pod nogama kod kuće.

    Peter Mađar neumorno obilazi zemlju, kritikujući vlast zbog stanja u bolnicama, slabih plata u javnom sektoru i raspadnute infrastrukture. Njegova obraćanja uživo na Fejsbuku često gleda na desetine hiljada ljudi.

    Propagandisti Fidesa nazivaju ga praznim “mesijom” ili izdajnikom, ali Mađar nudi ljudima novu viziju obnove domovine.

    Orban je u međuvremenu počeo da griješi – podržao je ultranacionalistu Simiona u rumunskim predsedničkim izborima, uprkos njegovim dugogodišnjim antimađarskim stavovima.

    Simion je izgubio u drugom krugu.

    Dalje, ističe britanski javni servis, mađarska ekonomija stagnira. Zavisna od nemačkog tržišta, a posebno od proizvodnje automobila, više ne garantuje rast životnog standarda, a Orban “više ne isporučuje ono što je nekada mogao”.

    Ako Orban zaista padne s vlasti, biće to istorijski preokret, zaključuje BBC.

    Loše stanje u državnim bolnicama, školama i železničkoj mreži postalo je glavna tema Mađara i njegove stranke.

    ““Orbanova metoda vladanja – nekada hvaljena u inostranstvu, sve više gubi uspešnost kod kuće, i Mađarska je sada bliže nego ikada da svrgne čoveka koji je vladao poslednjih 15 godina”, piše BBC.

  • EU više novca dala za ruski gas, nego na pomoć Ukrajini

    EU više novca dala za ruski gas, nego na pomoć Ukrajini

    EU je prošle godine potrošila više sredstava na kupovinu ruskog gasa nego na pomoć Ukrajini, što je paradoks, rekao je evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen.

    “Moramo biti obazrivi da ne ponovimo grešku i ne pređemo iz jedne zavisnosti u drugu, zbog čega diversifikujemo naše izvore energetskih resursa”, rekao je Jorgensen za italijanski list “La Republika”.

    On je naveo da je EU trenutno glavni dobavljač gasa Norveška, a zatim slijede Sjednjene Države.

    “To nas za sada zadovoljava. Međutim, dokle god zavisimo od tih isporuka, nastojimo da ih dobijamo po nižoj cijeni i pregovaramo sa SAD o povećanju obima isporuka”, rekao je Jorgensen.

    On je ocijenio da je to ipak vremenski ograničeno rješenje, jer je cilj EU da ovu zavisnost prevaziđe uz pomoć obnovljivih izvora energije i nuklearne energije.

  • Zelenski predložio novo produženje ratnog stanja i mobilizacije

    Zelenski predložio novo produženje ratnog stanja i mobilizacije

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski predao je Vrhovnoj radi prijedloge za novo produženje ratnog stanja i mobilizacije za još tri mjeseca, navedeno je u relevantnim dokumentima objavljenim na internet stranici ukrajinskog parlamenta.

    Produženje će stupiti na snagu 7. avgusta.

    Vrhovna rada izglasala je 16. aprila produženje ratnog stanja i mobilizacije do 6. avgusta, podsjeća TASS, prenosi Srna.

  • SAD naoružava Kijev, Evropa plaća

    SAD naoružava Kijev, Evropa plaća

    Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je slanje “patriot” raketa Ukrajini uz oštru poruku Moskvi da “više neće proći nekažnjeno”. Poručio je da ruski predsjednik Vladimir Putin “lijepo priča, a onda uveče sve bombarduje”, ističući da svijet više ne smije tolerisati takvo ponašanje. Troškove naoružanja, naglasio je šef Bijele kuće, snosiće Evropska unija.
    Donald Tramp i Vladimir Putin (foto: arhiva/EPA/ALEXEY NIKOLSKY/SPUTNIK/KREMLIN) –
    Donald Tramp i Vladimir Putin (foto: arhiva/EPA/ALEXEY NIKOLSKY/SPUTNIK/KREMLIN)
    Zelenski zaprijetio novim udarima duboko u rusku teritoriju

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski zaprijetio je novim udarima duboko u rusku teritoriju.

    Zelenski se oglasio na Iksu nakon sastanka sa ukrajinskim ministrom odbrane Rustemom Umerovom, glavnim komandantom ukrajinske vojske Aleksandrom Sirskim i šefom Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine Andrejom Gnatovom.

    On je napisao da će ukrajinske jedinice učiniti sve da unište rusku vojsku i prebace sukobe na rusku teritoriju.

    – Pripremamo se za nove dalekometne napade – poručio je Zelenski.

    Ukrajinski dronovi napali trening centar Zaporoške nuklearne elektrane

    Trenažni centar Zaporoške nuklearne elektrane napadnut je u nedjelju pomoću tri drona, nije bilo kritičnih oštećenja, procjena štete je u toku, saopštila je Zaporoška nuklearna elektrana.

    Udar se dogodio na udaljenosti od približno 250-300 metara od prvog energetskog bloka elektrane. Srećom, napad nije izazvao požar, niti je zabilježena kritična šteta.

    U Centru se nalazi jedini simulator reaktorske sale u punoj veličini na svijetu, što je ključno za obuku osoblja.

    Zaporoška NE nastavlja da radi u normalnom režimu uz sve neophodne mjere predostrožnosti.

    Moskva: Tokom noći oboreno 11 ukrajinskih dronova iznad više oblasti

    Ruski PVO sistemi uništili su tokom noći 11 dronova avionskog tipa iznad ruskih oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

    Šest dronova uništeno je iznad Orlovske oblasti, dva iznad Brjanske oblasti, po jedan iznad Kurske oblasti, Krima i Crnog mora.

    Tramp: SAD će poslati kontigent raketa “patriot” Ukrajini
    Američki predsjednik Donald Tramp poslaće rakete “patriot” Ukrajini, navodeći da su one potrebne Kijevu kako bi se odbranile od Rusije.

    Poručio je da je Vladimir Putin “čovek koji lijepo priča, a onda uveče sve bombarduje”, te da više ne smije biti tolerisanja agresije.

    – Poslaćemo ‘patriote’ koje su im očajničke potrebne, zato što je ruski predsjednik Vladimir Putin iznenadio mnogo ljudi. Govori lijepe stvari a onda bombraduje. Tu ima jedan mali problem, a to je da se meni takve stvari ne dopadaju. U suštini Ukrajini šaljemo različite komade sofisticirane vojne opreme – rekao je Tramp novinarima.

    On nije naveo koliko raketa će biti poslato Ukrajini. Troškove naoružanja, kako kaže, platiće Evropska unija.

  • Upozorenje Đorđe Meloni

    Upozorenje Đorđe Meloni

    Italijanska premijerka Đorđa Meloni upozorila je na prijetnju trgovinskim ratom unutar Zapada, u komentaru na carine od 30 odsto koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Evropskoj uniji.

    – Trgovinski rat unutar Zapada bi nas sve oslabio pred globalnim izazovima sa kojima se zajedno suočavamo – rekla je Meloni u saopštenju koje je objavila njena kancelarija u nedjelju, prenose italijanski mediji.

    Ona je kazala da “Evropa ima ekonomsku i finansijsku moć da potvrdi svoj stav i postigne pravedan i razuman sporazum”.

    – Italija će učiniti svoj dio posla. Kao i uvijek – dodala je Meloni, dok EU odlaže svoj odgovor na američke carine, u nadi da će se postići sporazum.

    Tramp je juče objavio da će proizvodi uvezeni u SAD iz EU i Meksika biti podložni carinama od 30 odsto, počev od 1. avgusta, nakon čega je italijanska opozicija kritikovala Đorđu Meloni i njenu stranku Braća Italije, da je “spustila glavu” pred prijetnjama iz Vašingtona.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da Brisel za sada neće preduzimati mjere protiv američkih carina na čelik i aluminijum, u nadi da će postići sporazum kojim bi se izbjegle šire carine od 30 odsto na sav izvoz.

  • Bez vladavine prava BiH ostaje bez evropskog novca?

    Bez vladavine prava BiH ostaje bez evropskog novca?

    Nakon što je u proteklih nekoliko godina pitanja poput zaštite demokratskih standarda, vladavine zakona i ljudskih prava stavila u prvi plan, Evropska komisija namjerava u narednom koraku ove oblasti pretočiti u čvrsti budžetski okvir.

    Naime, u planovima koji će ovih dana biti objavljeni za naredni budžetski period EU od 2028. do 2034 težak najmanje 1,2 hiljade milijardi evra, planirano je da se zemljama članicama koje budu nazadovale u ovim oblastima uskrate sredstva iz budžeta, što je prvi put da se Brisel odlučuje na ovakav korak.

    I do sada novac iz Brisela je uskraćivan Mađarskoj zbog njenog nazadovanja u ovim oblastima, ali sada će, ako prijedlog Komisije prođe, ovi uslovi biti direktno ugrađeni u tekst zakona, što bi, kako pišu briselski mediji, zemljama poput Mađarske moglo uskratiti desetine milijardi evra sredstava. Podsjećanja radi, više od 40 odsto budžeta Mađarske ovisno je o EU finansiranju.

    Ova namjera Komisije odraziće se i na zemlje našeg regiona, jer je teško očekivati da će Komisija kažnjavati vlastite članice, a da će gledati kroz prste zemljama kandidatima.

    Briselski “Politico”, na primjer, piše da su vidjeli finski tekst u vezi s komentarima oko novog budžeta, u kojem se insistira da se restrikcije moraju odnositi na sve programe, što logično znači i na programe za zapadni Balkan.

    Kako piše ovaj list, Komisija želi da prekine sa sadašnjim rješenjima da pojedine zemlje članice kojima su uskraćena neka sredstva preusmjere sredstva s drugih stavki.

    Ako je ovo tačno, to znači da će veza između novca i poštovanja vladavine prava biti eksplicitno navedena kao uslov za novac.

    Nekoliko zemalja EU, posebno onih s najdubljim džepovima, odnosno koje najviše doprinose budžetu EU, podržalo je jačanje veze između vladavine prava i finansiranja u svojim podnescima Komisiji prije prijedloga budžeta. Nakon njegovog objavljivanja, zemlje članice će započeti međusobne pregovore o konačnom tekstu, koji neće biti poznat najranije do 2027. godine.

    Iako se novi principi počinju primjenjivati tek za tri godine, može se očekivati da će se ove ideje početi primjenjivati i ranije.

    Zapadni Balkan je već iskusio dio novih postroženih kriterijuma kroz Plan rasta. BiH nije dobila sredstva jer nije predala plan reformi, a u ranijem periodu novac se često davao “na lijepe oči”, bez striktne provjere kako će se sredstva iskoristiti. Sudeći prema namjerama Brisela, sadašnja već postrožena pravila u vezi s ovim sredstvima iz Plana rasta će dodatno biti opterećena uslovljavanjima koja se odnose na vladavinu prava, temeljna prava i očuvanje demokratskih standarda.

    BiH već zaostaje za susjednim zemljama, posebno Crnom Gorom, koja će, kako sada stvari stoje, biti naredna, a možda i zadnja, zemlja koja će postati članica EU.