VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Stejt department: SAD nisu podržale izraelske napade na Siriju

    Stejt department: SAD nisu podržale izraelske napade na Siriju

    Sjedinjene Američke Države nisu podržale izraelske napade na Siriju i jasno su izrazile nezadovoljstvo, dok su radile na deeskalaciji tenzija, rekla je sinoć potparolka Stejt departmenta Tami Brus.

    ”Diplomatski se angažujemo sa Izraelom i Sirijom na najvišim nivoima, kako da bismo se pozabavili sadašnjom krizom, tako i da bismo postigli trajni sporazum između dvije suverene države”, istakla je ona.

    Brus je odbila da kaže da li Vašington podržava Izrael da sprovodi vojne operacije kada to smatra neophodnim, a Tel Aviv je tvrdio da je izveo napade na Damask kako bi podržao sirijske Druze i držao sirijske islamiste dalje od zajedničke granice, prenosi Tanjug.

    ”Neću govoriti o budućim ili prošlim razgovorima. Ono čime se sada bavimo je ova konkretna epizoda, ono što je bilo potrebno, i mislim da smo bili veoma jasni u vezi sa našim nezadovoljstvom, svakako predsjednik jeste, i mi smo veoma brzo radili na tome da se to zaustavi“, rekla je Brus.

    Dodala je da Sjedinjene Države osuđuju nasilje u Siriji i rekla da Vašington aktivno angažuje sve frakcije u Siriji u cilju nastavka razgovora o integraciji, pozvavši sirijsku vladu da predvodi te napore.

  • Orban: U Ukrajini neće biti mira bez dogovora SAD i Rusije

    Orban: U Ukrajini neće biti mira bez dogovora SAD i Rusije

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je sinoć da u Ukrajini neće biti sklopljen mir ukoliko se Rusija i SAD ne usaglase, dodavši da postoji raskol unutar transatlantskog svijeta između progresivne, liberalne Evrope i SAD, koje idu u patriotsko-konzervativnom pravcu.

    – Nadao sam se da će relativno harmonična, zajednička ekonomska politika između Evrope i SAD, zasnovana na sličnim ideološkim pristupima trgovini, trajati do 2030. Trgovinski rat je otprilike suprotan onome što su SAD razvile sopstvenu ekonomsku politiku, čak i protiv Evrope – rekao je on.

    Orban je ocijenio da će do 2030. svijet izgledati veoma drugačije, a da se sada suočava sa velikim iskušenjima, dodajući da loše politike mogu još više negativno da utiču na Evropu, prenosi MTI.

    Rekao je da se nadao “miru ili barem prekidu vatre” u prvoj polovini 2025. godine, “nakon što je ulazak Donalda Trampa na scenu primorao Evropu i Ukrajinu da se povuku”.

    – To se nije dogodilo, Evropa je garantovala finansijsku podršku za ratne troškove Ukrajine – zaključio je on, dodavši da se ne radi o istoj EU kojoj je Mađarska pridružila 2004. godine.

  • Blumberg: Rusija izvojevala dugo očekivanu pobjedu u borbi protiv inflacije

    Blumberg: Rusija izvojevala dugo očekivanu pobjedu u borbi protiv inflacije

    Rast cijena u Rusiji je značajno usporen u junu, što ukazuje na to da su napori Centralne banke bili uspješni, pišu analitičari Blumberga u članku “Rusija je izvojevala dugo očekivanu pobjedu u borbi protiv inflacije”.
    – Prema podacima Centralne banke Rusije, godišnja stopa inflacije ostaje na devet odsto, što značajno premašuje cilj od četiri odsto. Istovremeno, trenutni rast cijena sada odgovara ovoj vrijednosti nakon usporavanja u odnosu na prethodni mjesec – navodi se u članku.

    Prema pisanju agencije Blumberg, značajno usporavanje rasta cijena u junu bio je prvi ozbiljan znak da napori Banke Rusije donose plodove nakon dugog perioda restriktivne monetarne politike.

    Banka Rusije je 6. juna snizila svoju ključnu kamatnu stopu prvi put poslije skoro tri godine, na 20 odsto godišnje sa rekordnih 21 odsto.

    Ona je ostala na svom istorijskom maksimumu više od sedam mjeseci, od kraja oktobra prošle godine.

    Istovremeno, centralna banka je zadržala neutralan signal i nije navela pravac daljih koraka – odluke će biti donesena u zavisnosti od brzine i održivosti pada inflacije i inflacionih očekivanja.

    Na Finansijskom kongresu Banke Rusije početkom jula, guverner Centralne banke Elvira Nabiulina je primijetila da usporavanje inflacije u zemlji ide brže nego što se očekivalo.

    Prema podacima Rostata, inflacija u Rusiji je u julu usporila na 0,2 odsto na mjesečnom nivou sa 0,43 odsto u maju, a na godišnjem nivou na 9,4 sa 9,88 odsto mjesec dana ranije.

  • Tramp ima zdravstvenih problema: Oglasila se Bijela kuća

    Tramp ima zdravstvenih problema: Oglasila se Bijela kuća

    Predsjedniku SAD Donaldu Trampu dijagnostikovana je hronična venska insuficijencija, poremećaj u cirkulaciji krvi, nakon što je primijetio “blago oticanje u donjim ekstremitetima”, otkrila je u četvrtak portparolka Bijele kuće Karolin Levit.

    Levit je iznijela ovo iznenađujuće saopštenje dok je odgovarala na nagađanja o nedavnim modricama na Trampovim rukama, za koje je navela da su procijenjene kao “blago oštećenje mekih tkiva izazvano čestim rukovanjem i upotrebom aspirina” u svrhu prevencije srčanih bolesti, prenosi New York Post.

    “U duhu transparentnosti, predsjednik je želio da podijelim bilješku njegovog ljekara sa svima vama danas”, rekla je Levit.

    “Tokom proteklih nedjelja, predsjednik Tramp je primijetio blago oticanje u donjim ekstremitetima, što je, u okviru rutinske medicinske njege, temeljno ispitano od strane medicinske jedinice Bijele kuće”, pročitala je.

    “Predsjednik je prošao kroz sveobuhvatan pregled, uključujući dijagnostičke vaskularne analize – urađeni su obostrani ultrazvuci donjih ekstremiteta sa Doplerom i otkrivena je hronična venska insuficijencija… uobičajeno stanje, naročito kod osoba starijih od 70 godina.”

    Dodala je: “Važno je napomenuti da nije bilo dokaza o dubokoj venskoj trombozi niti o bolesti arterija… Takođe je urađen ehokardiogram, koji je potvrdio normalnu strukturu i funkciju srca; nisu identifikovani znaci srčane insuficijencije, bubrežne slabosti niti sistemske bolesti.”

    Nije odmah bilo jasno kako će Tramp, koji ima 79 godina, biti liječen zbog ovog oboljenja.

    “Nedavne fotografije predsednika prikazuju blage modrice na zadnjem dijelu šake”, takođe je priznala.

    “To je u skladu sa blagim oštećenjem mekih tkiva izazvanim čestim rukovanjem i upotrebom aspirina, koji se uzima kao dio standardnog režima za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Ovo je dobro poznato i bezopasno neželjeno dejstvo terapije aspirinom i predsjednik ostaje u odličnom zdravstvenom stanju, što mislim da svi svakodnevno vidite ovdje, prenosi Telegraf.rs.

  • Medvedev: Zapad prekršio odluke Potsdamske konferencije

    Medvedev: Zapad prekršio odluke Potsdamske konferencije

    Zapad je otvoreno prekršio odluke Potsdamske konferencije i potkopao ratni savez sa Sovjetskim Savezom, ali to je samo nastavak njegove dugogodišnje politike, izjavio je zamjenik sekretara Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    – Mijenjanje ili nepoštovanje odluka Potsdamske konferencije samo je nastavak zapadne politike u vezi sa Rusijom još od prije Drugog svjetskog rata – odgovorio je Medvedev na pitanje agencije TASS povodom 80. godišnjice Postdamske konferencije.

    Prema njegovom mišljenju, godišnjica Potsdamske konferencije je prilika da se “osvrne na prošlost kao ogledalo sadašnjosti”.

    – Dok to radimo, moramo da koristimo ispravne objektive i ne smijemo da budemo naivni niti da smatramo događaje u julu 1945. godine izolovanim od viševijekovnog stava Evropljana, odnosno zapadne elite prema našoj zemlji – naglasio je Medvedev.

    Potsdamska konferencija održana je od 17. jula do 2. avgusta 1945. godine. Učesnici su bili Sovjetski Savez, Velika Britanija i SAD.

  • Kalas komentarisala Trampovu najavu da će Amerika dodatno naoružati Ukrajinu

    Kalas komentarisala Trampovu najavu da će Amerika dodatno naoružati Ukrajinu

    Evropska komesarka za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je danas da će ako Evropska unija bude plaćala naoružanje Ukrajini to biti evropska podrška, a ne podrška američkog predsjednika Donalda Trampa.

    Ona je to rekla povodom najave Trampa, da će Amerika dodatno naoružati Ukrajinu, što će zapravo plaćati EU, a pto je, piše Gardijan, izazvalo tenzije i nesuglasice između Brisela i Vašingtona.

    “Ako mi plaćamo to naoružanje, onda je to naša pomoć. To je evropska podrška i činimo sve što možemo da pomognemo Ukrajini”, poručila je Kalas, prenosi Tanjug.

    Prema njenim riječima, Evropska unija pozdravlja Trampovu najavu da će poslati dodatno naoružanje Ukrajini, ali želi da SAD podele teret, i da ako neko obeća pomoć, koju će platiti drugi, to onda nije njegova pomoć, već tog kog plaća.

    Sljedeće srijede bi mogla da bude održana posebna konferencija zemalja vlasnika Patriot raketnih sistema i donatora pomoći Ukrajini, uz predsjedavanje najvišeg vojnog komandanta NATO-a, piše Rojters.

    Prema navodima NATO zvaničnika, savez planira da koordinira isporuke oružja putem mehanizma za bezbjednosnu pomoć i obuku Ukrajine, koji je baziran u Njemačkoj.

    Bivši američki ambasador pri NATO-u Kurt Volker izjavio je da bi Ukrajina mogla da dobije između 12 i 13 Patriota, ali da bi njihova isporuka mogla da potraje i do godinu dana, a Tramp je nedavno zbunio saveznike tvrdnjom da jedna članica posjeduje 17 “Patriota”, od kojih će neki “direktno otići Ukrajini”, ali  osim SAD, nijedna članica NATO-a ne posjeduje toliki broj ovih sistema, pojašnjava Gardijan.

    Povodom naoružavanja Ukrajine oglasio se i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski koji je istakao da zemlja mora u roku od šest mjeseci da poveća udio domaće proizvodnje oružja na 50 odsto.

    “Naš cilj je da postignemo polovinu domaće proizvodnje u prvih šest mjeseci nove vlade”, rekao je Zelenski i dodao da se oslanja na novu premijerku te zemlje Juliju Sviridenko i novoimenovanog ministra odbrane Denisa Šmihala da sprovedu ovu strategiju.

    Istovremeno, zamjenik ukrajinskog ministra spoljnih poslova Andrij Sibiha pozvao je Evropsku uniju da uvede nove sankcije Moskvi, odbacivši kao “laži i manipulaciju” tvrdnje Rusije da Ukrajina odbija mirovne pregovore.

  • Fon der Lajenov “najambiciozniji” budžet za EU naišao na negodovanje i odbacivanje

    Fon der Lajenov “najambiciozniji” budžet za EU naišao na negodovanje i odbacivanje

    Evropska komisija predstavila je nacrt višegodišnjeg budžeta EU za period od 2028. do 2034. godine, u ukupnom iznosu od dva biliona evra, uz dodatna sredstva namjenjena jačanju konkurentnosti i odbrambenih kapaciteta Unije, a taj prijedlog je naišao na momentalno odbacivanje njemačke vlade, dok se i iz drugih članica čuju negodovanja, pišu francuski mediji.Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocijenila je da je riječ o “najambicioznijem budžetu” u istoriji EU, čime je otvorena faza pregovora među državama članicama, koji se već sada ocjenjuju kao izuzetno zahtevni.

    Prema predlogu Komisije, konkurentnost i inovacije postaju glavni prioriteti, sa planiranih 451 milijardu evra, što, kako pojašnjava BFMTV, ukazuje na zaokret Unije u jeku trgovinskih tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama pod administracijom Donalda Trampa.

    U budžet je uključena i 131 milijarda evra za odbranu, dok je za podršku Ukrajini između 2028. i 2034. godine predviđeno dodatnih 100 milijardi evra.

    Takva najava naišla je na oštre kritike premijera Mađarske Viktora Orbana, koji je ocijenio da bi “Ukrajina dobila ogromnu finansijsku pomoć, dok bi evropski poljoprivrednici ostali kratkih rukava”.

    Portparol njemačke vlade izjavio je da je “značajno povećanje budžeta EU neprihvatljivo u trenutku kada sve članice ulažu napore u stabilizaciju sopstvenih javnih finansija” i dodao da Berlin ne podržava ni prijedlog Komisije o dodatnom oporezivanju preduzeća.

    Sličan stav iznijela je i Holandija, tradicionalno među takozvanim “štedljivim državama” članicama, koje se zalažu za smanjenje evropske potrošnje, ocjenjujući da je predloženi budžet “prevelik”.

    Francuski ministar za evropske poslove ocijenio je prijedlog kao “ambiciozan”, ali je istakao da će Pariz smanjiti svoj doprinos budžetu EU već 2026. godine.

    Јedna od najspornijih tačaka odnosi se na Zajedničku poljoprivrednu politiku za koju je Komisija predvidjela 300 milijardi evra za podršku prihodima poljoprivrednika, što je značajno manje u odnosu na prethodni period (2021–2027), kada je izdvojeno 387 milijardi evra.

    Brisel navodi da je razlika posljedica “nove budžetske arhitekture” i preraspodele sredstava ka fondovima za koheziju, ali poljoprivredni lobi u EU reagovao je odmah.

    Udruženje Copa-Cogeca okupilo je stotine poljoprivrednika na protestu u Briselu protiv, kako su naveli, “crne srijede za evropsku poljoprivredu”.

    – Ovaj prijedlog je provokacija. Niko nema interes da izaziva evropske poljoprivrednike. Ako nas niste čuli sada, vratićemo se – poručio je Arno Ruso, predsjednik najvećeg francuskog poljoprivrednog sindikata FNSEA, prisutan na protestu.

    Evropska komisija, uzimajući u obzir prošlogodišnje masovne proteste poljoprivrednika, poručila je da je 300 milijardi evra “minimalan iznos” koji države članice mogu dopuniti iz drugih evropskih fondova, rekao je komesar za poljoprivredu Kristof Hansen.

  • Rubio: Zabrinuti smo zbog izraelskih napada na Siriju

    Rubio: Zabrinuti smo zbog izraelskih napada na Siriju

    SAD su veoma zabrinute zbog izraelskih napada na Siriju, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

    On je novinarima rekao da su SAD aktivno angažovane i sa Izraelom i sa Sirijom, usljed najnovije eskalacije.

    – Radimo na tom problemu dok pričamo ovdje. Upravo sam razgovarao telefonom sa relevantnim stranama, veoma smo zabrinuti i nadamo se da ćemo kasnije večeras imati nove informacije o tome, te da ćemo moći to da okončamo – naveo je Rubio.

    Odbrambene snage Izraela saopštile su ranije danas da su izvršile napade na Generalštab Oružanih snaga Sirije i jednu vojnu metu blizu predsjedničke palate u Damasku.

  • Tramp popušta pod pritiskom vlastite baze

    Tramp popušta pod pritiskom vlastite baze

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi državna tužiteljica Pam Bondi trebala objaviti sve što smatra vjerodostojnim o seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, budući da se suočava s žestokim negativnim reakcijama vlastitih pristalica nakon što je pokušao slučaj staviti po strani.

    Bondi je bila na meti kritika nekih Trampovih pristalica nakon što je prošle sedmice izjavila da nema dokaza da je Epstin imao listu klijenata ili da je ucjenjivao moćne ličnosti.

    Tokom vikenda, Tramp je pozvao pristalice da ne “gube vrijeme i energiju” na ovu kontroverzu. Ali saveznici predsjednika, uključujući predsjednika Predstavničkog doma Majka Džonsona, pozivaju na transparentnost, izvještava BBC.

    Epstinova smrt 2019. godine u američkom zatvoru dok je čekao savezno suđenje proglašena je samoubistvom. Ali mnogi u Trampovom pokretu “Učinimo Ameriku ponovo velikom” smatraju da su detalji o zločinima dobro politički povezanog osuđenog pedofila zataškani kako bi se zaštitile uticajne ličnosti ili obavještajne agencije.

    U utorak je Tramp pohvalio način na koji je njegova državna tužiteljica postupala u tom slučaju, rekavši: “Ona je to vrlo dobro riješila i to će zavisiti od nje. Trebala bi objaviti ono što smatra vjerodostojnim.”

    Kada ga je novinar pitao da li je državni tužilac rekao Trampu da li se njegovo ime pojavljuje u nekom od zapisa, on je negirao.

    Kasnije u utorak, predsjednik je ponovo pozvao na objavljivanje “vjerodostojnih” informacija, ali je doveo u pitanje trajnu fascinaciju slučajem Epstin, nazvavši ga “prljavim, ali dosadnim”.

    “Samo zaista loši ljudi, uključujući lažne vijesti, žele da se ovako nešto nastavi”, rekao je Trump.

    Prošle sedmice je u Ovalnom kabinetu izrazio frustraciju zbog fiksacije na Epstina i pozvao sve da krenu dalje. Ali neki republikanski saveznici predsjednika ne odustaju od te stvari.

    U intervjuu u utorak s američkim konzervativnim komentatorom Benijem Džonsonom, predsjednik Predstavničkog doma je rekao da vjeruje predsjedniku Trampu i njegovom timu i da je Bijela kuća upoznata s činjenicama koje on ne zna, ali je dodao da Bondi “mora izaći i objasniti to svima”.

  • Tramp: Uskoro ćemo objaviti pismo

    Tramp: Uskoro ćemo objaviti pismo

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da će pisma kojima se manje zemlje obavještavaju o njihovim američkim carinskim stopama uskoro biti poslata, dodajući da će njegova administracija vjerovatno da uspostavi carinu od “nešto više od 10 odsto” za te zemlje.

    Tramp je, govoreći novinarima nakon dolaska sa događaja u Pitsburgu, rekao da je veoma zadovoljan “jednostavnim sporazumima” kojima je već najavljeno da će uspostaviti opšte carinske stope za više od 20 zemalja, prenio je Rojters.

    “Uskoro ćemo objaviti pismo u kojem ćemo govoriti o mnogim zemljama koje su znatno manje. Vjerovatno ćemo uspostaviti jednu carinu za sve njih… Verovatno nešto više od 10 odsto”, rekao je on, prenosi Tanjug.