Kategorija: Svijet

Dezertiranje pogađa ukrajinsku vojsku i njenu očajničku potrebu za ljudstvom i onemogućava njene borbene planove u ključnom trenutku rata sa Rusijom, što bi Kijev moglo da dovede u nepovoljnu poziciju u budućim pregovorima o prekidu vatre, navodi AP.

Suočavajući se sa nezamislivim nedostatkom, desetine hiljada ukrajinskih vojnika, umornih od sukoba, napustilo je borbene položaje i položaje na prvoj liniji fronta kako bi skliznulo u anonimnost, tvrde vojnici, advokati i ukrajinski zvaničnici.

Čitave jedinice su napustile svoje položaje, ostavljajući odbrambene linije ranjivim i ubrzavajući teritorijalne gubitke, naveli su komandanti i vojnici.

Pojedini vojnici odlaze na lečenje i nikada se ne vraćaju, proganjani traumama i demoralisani mračnim izgledima za pobedu. Drugi se sukobljavaju sa komandantima i odbijaju da izvrše naređenja, ponekad usred vatrenih obračuna.

“Ovaj problem je ključan”, rekao je Oleksandr Kovalenko, vojni analitičar iz Kijeva i dodao da je ovo treća godina rata i da će ovaj problem samo da se uvećava.

Sve se dešava u trenutku kada SAD pozivaju Ukrajinu da regrutuje više vojnika i dozvoli regrutaciju mladih koji imaju samo 18 godina.

AP je razgovarao sa dvojicom dezertera, tri advokata i desetak ukrajinskih zvaničnika i vojnih komandanata, koji nisu želeli da budu imenovani.

“Jasno je da smo sada, iskreno govoreći, izvukli maksimum iz naših ljudi”, rekao je oficir 72. brigade, koji je napomenuo da je dezerterstvo jedan od glavnih razloga zbog kojih su vojnici optuženi prema ukrajinskim zakonima o dezerterstvu od kada je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022. godine, prema podacima Generalnog tužilaštva.

Procenjuje se da je bilo oko 300.000 ukrajinskih vojnika angažovanih u borbama pre nego što je mobilizacija počela. Što se tiče stvarnog broja dezertera, neimenovani poslanik koji je upućen u vojna pitanja procenio je da bi ih moglo biti i do 200.000.

 

Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je da ultimatumi o isporuci raketa velikog dometa “Taurus” Kijevu i udarima na ciljeve unutar ruske teritorije predstavljaju “ruski rulet” za bezbjednost Njemačke.

“Fridrih Merc želi da postavi ultimatum Rusiji, nuklearnoj državi. On je otvoreno u Bundestagu rekao da će, ako Vladimir Putin ne uradi to što želi Njemačka, već narednog dana njemačke krstareće rakete biti lansirane duboko unutar ruske teritorije. Mogu samo da kažem – oprezno! Ne treba igrati ‘ruski rulet’ sa bezbjednošću Njemačke”, rekao je Šolc na predizbornom skupu njegove Socijal-demokratske partije (SPD) u Berlinu.

On je pozvao na dalju podršku Ukrajini, a prokomentarisao je i novu rusku raketu srednjeg dometa “Orešnik”, istakavši da ona po svojim karakteristikama prevazilazi sve druge tipove naoružanja upotrebljenog u ukrajinskom sukobu.

Ipak, Šolc nije tako lak na riječima da se Kijevu daju rakete koje mogu da dolete do Moskve.

“Iako mnogi na mene vrše pritisak, neću isporučiti krstareće rakete koje mogu da stignu do Moskve. Uvjeravam vas da neću promijeniti stav”, rekao je on nedavno.

Novi parlamentarni izbori u Njemačkoj biće održani 23. februara naredne godine, a glavni protivkandidat Šolcu je lider Hrišćansko-demokratske unije (CDU) – Merc.

Merc je ranije rekao da će, ako bude izabran za kancelara, postaviti Rusiji ultimatum da obustavi napade na infrastrukturu Ukrajine u roku od 24 sata ili će, u protivnom, Berlin isporučiti Ukrajini rakete “Taurus”.

“Sada je vrijeme da se odlučno nastavi obnova Njemačke”, naveo je Šolc koji je kandidat SPD-a za kancelara, prenio je njemački portal “Tagesšau”.

Rekao je da je SPD “glas vrijednih i pristojnih”. Šolc je predložio četiri tačke za izvlačenje Njemačke iz ekonomske krize, a to su obezbjeđivanje radnih mjesta u industriji, posebno automobilskoj, jeftina energija za privredu, povećana ulaganja u infrastrukturu i povećanje broja kvalifikovanih radnika.

Ukazao je da se Njemačka suočava sa raznim prijetnjama, kao što su rat u Evropi, ekonomska previranja, rastući ekstremizam.

“U ovako ozbiljnim vremenima našoj zemlji je potrebna ozbiljna, odgovorna politika”, naveo je Šolc. Prema najnovijim anketama, SPD ima podršku od 14 odsto birača. SPD se zalaže za sigurne penzije, pristupačne kirije, pristupačnu zdravstvenu zaštitu, kao i povećanje minimalne zarade, podsjeća navedeni portal, a prenosi “b92”.

Sukobi na Bliskom istoku ne jenjavaju tri dana posle dogovora o primirju u Libanu.

Pobunjenici tvrde da su ušli u Alep – drugi najveći grad u zemlji.

Sirijska vojska saopštava da se suočava sa velikim napadom koji su pokrenule “terorističke organizacije”, naoružane teškim oružjem i bespilotnim letelicama. Zapadni mediji navode da su pobunjenici zauzeli nekoliko sela i najveću bazu sirijske vojske u zapadnom Alepu. Ovo je prvi put da su pobunjenici ušli u taj grad otkako su ga vladine snage zauzele 2016. godine.

Izrael pojačao napade u Pojasu Gaze, gde se humanitarna situacija pogoršava. Delegacija Hamasa danas u Kairu razgovara sa egipatskim zvaničnicima o prekidu vatre.

IDF upozorava stanovnike Libana da se ne vraćaju na jug u sela blizu granice

Izraelska vojska saopštila je da je stanovnicima Libana do daljeg zabranjen povratak u nekoliko sela na jug zemlje i pozvala ih da se ne vraćaju u 62 mjesta u pograničnom području.

Izraelski vojni portparol Avihaj Adre izdao je “hitno upozorenje” stanovnicima Libana da ne prelaze graničnu liniju sela do daljnjeg.

Prema sporazumu o prekidu vatre, izraelska vojska ima 60 dana da se povuče iz ovih sela. U srijedu je u ranim jutarnjim satima stupio na snagu sporazum o prekidu vatre između Hezbolaha i Izraela.

Izvori: Zatvoren aerodrom u Alepu, blokirane saobraćajnice prema gradu

Sirijske vlasti zatvorile su aerodrom u Alepu i sve saobraćajnice koje vode prema tom gradu na severu zemlje, javlja Rojters pozivajući se na tri vojna izvora.

Pobunjenici, predvođeni islamističkom grupom Hajat Tahrir el Šam saopštili su, ranije danas, da su zauzeli centar Alepa, gotovo deset godina nakon što su ih proterale snage predsjednika Bašara el Asada i njihovi saveznici.

Sirijska vojska saopštava da se suočava sa velikim napadom koji su pokrenule “terorističke organizacije”, naoružane teškim oružjem i bespilotnim letjelicama. Tvrdi da je odgovorila na napad i nanijela teške gubitke pobunjenicima u okolini Alepa i Idliba.

Zapadni mediji navode da su pobunjenici zauzeli nekoliko sela i najveću bazu sirijske vojske u zapadnom Alepu.

Sirijska vojska dobila je naređenja za “sigurno povlačenje” iz oblasti koje su zauzeli pobunjenici, dok su se sukobi nastavili u nekoliko četvrti u Alepu, javljaju mediji.

Komandant pobunjeničke grupe Јaiš el Iza, Mustafa Abdul Јaber rekao je da je njihov brzi napredak omogućila slabija prisutnost iranskih snaga u Alepu.

Prema informacijama opozicionih izvora, Turska, koja podržava pobunjenike, dala je zeleno svetlo za taj napad, dok je turski ministar spoljnih poslova Ondžu Kečeli izjavio da Turska želi da izbjegne dodatnu nestabilnost u regionu i da je upozorila na to da napadi ugrožavaju sporazume o smanjenju napetosti.

Zamenik regionalnog humanitarnog koordinatora UN za Siriju Dejvid Karden, izrazio je duboku zabrinutost zbog eskalacije sukoba.

– Nastavljeni napadi tokom poslednja tri dana odneli su živote najmanje 27 civila, uključujući decu staru samo osam godina – rekao je on.

Prema riječima vojnih izvora, Rusija je obećala dodatnu vojnu pomoć Damasku kako bi spriječila dalji napredak pobunjenika, a dodatna vojna oprema trebalo bi da stigne u naredna 72 časa.

Pobunjenici su tokom ove nedelje izveli iznenadni napad na gradove pod kontrolom sirijske vlade i stigli do Alepa, koji je poslednji put bio pod kontrolom opozicije 2016. godine, kada su Asadove snage, uz pomoć Rusije, Irana i šiitskih milicija, ponovo preuzele grad nakon duže opsade.

Prema sirijskoj novinskoj agenciji Sana, u petak su u Alepu poginule četiri osobe, među kojima su bila i dva studenta. Nije jasno da li su oni dei žrtava koje je spomenuo zvaničnik UN.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Rusija napad opozicije smatra kršenjem suvereniteta Sirije, naglasivši da Moskva podržava napore sirijskih vlasti da povrate kontrolu nad područjem.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da je neophodno eliminisati osnovne uzroke ukrajinskog sukoba da bi se došlo do rješenja.

Imamo apsolutno jasne parametre neophodne za nagodbu – rekao je Peskov za TASS.

Prema njegovim riječima, da bi se došlo do rješenja, potrebno je pozabaviti se osnovnim uzrocima sukoba.

– Ovdje je sve mnogo dublje od odluke da se pošalje mirovna misija – naglasio je portparol Kremlja.

Govoreći o parametrima rešavanja sukoba u Ukrajini, Peskov je napomenuo da pored osnovnih uzroka treba uzeti u obzir i “ideje koje je predsjednik (Rusije Vladimir Putin) iznio kada se obraćao visokom osoblju Ministarstva spoljnih poslova u junu”.

Govoreći na sastanku sa zaposlenima Ruskog ministarstva spoljnih poslova u junu, Putin je rekao da će Rusija “odmah” prekinuti borbene operacije ako Ukrajina odustane od namjere da se pridruži NATO i povuče svoje trupe iz regiona Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje.

Putin je istakao da predlaže okončanje sukoba, a ne samo njegovo zamrzavanje.

– Čim Ukrajina počne da povlači trupe iz Donbasa i Novorosije i obaveže se da neće pristupiti NATO, Ruska Federacija će prekinuti vatru i biti spremna za pregovore. Mislim da to neće dugo trajati – dodao je predsjednik Rusije.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski dao je prvi intervju nakon pobjede Donalda Trampa na američkim predsjedničkim izborima. U intervjuu za Skaj njuz je sugerisao da je spreman za kraj rata s Rusijom u zamjenu za članstvo u NATO, čak i ako Rusija odmah ne vrati ukrajinske teritorije koje je okupirala.

Zelenski je sugerisao da bi se sporazum o prekidu vatre mogao biti postignut ako bi se ukrajinska teritorija, koja je pod kontrolom Kijeva, mogala staviti “pod kišobran NATO”, što bi mu omogućilo da kasnije pregovara o povratku ostatka teritorije “diplomatskim putem”.

Novinar Skaj njuza Stjuart Remzi je, naime, zamolio Zelenskog da prokomentariše medijske izvještaje u kojima se navodi da bi jedan od planova novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata mogao biti da Kijev ustupi Rusiji teritoriju koju je ruska vojska zauzela u zamjenu za ulazak Ukrajine u NATO.

Zelenski je na to rekao da bi se članstvo u NATO moralo ponuditi “neokupiranim dijelovima zemlje” kako bi se okončala “vruća faza rata”, sve dok sama pozivnica za NATO priznaje međunarodno priznate granice Ukrajine.

Činilo se da prihvata da će istočni dijelovi zemlje za sada biti izvan takvog dogovora, navodi Skaj njuz.

– Ako želimo zaustaviti vruću fazu rata, moramo pod kišobran NATO uzeti teritoriju Ukrajine koju imamo pod našom kontrolom – rekao je.

Dodao je da to moraju učiniti brzo.

– A što se tiče okupiranog dijela zemlje, Ukrajina ih potom može vratiti diplomatskim putem – rekao je Zelenski.

Džihadisti Hajat Tahrir al-Šama presjekli su put između Damaska i Alepa tokom ofanzive koja je počela 27. novembra. U borbama je za sada navodno poginulo oko 200 ljudi.

Ovo je prvi put da su džihadisti krenuli u napad još od sklapanja primirja u Idlibu 2020. godine.

Džihadistička grupa Hajat Tahrir al-Šam (HTS) i savezničke frakcije pokrenule su u srijedu iznenadni napad na sjever provincije Alepo, koji drži Sirijska arapska armija.

“Broj žrtava u tekućim bitkama porastao je na 182, uključujući 102 borca iz HTS, 19 iz savezničkih frakcija i 61 vojnika Sirijske arapske armije”, saopštila je Sirijska opservatorija za ljudska prava, čije je sjedište u Velikoj Britaniji.

Opservatorija je saopštila da su u četvrtak HTS i savezničke frakcije, uključujući grupe koje podržava susjedna Turska, “presjekle” međunarodni autoput M5 Damask-Alepo.

Prema tvrdnjama ove organizacije u ruskim napadima na džihadističke položaje ubijene su desetine civila.

General iranske Revolucionarne garde ubijen je u četvrtak u Siriji tokom borbi između snaga sirijske vlade i džihadista, javila je iranska novinska agencija. On je kasnije identifikovan kao Kiumars Purhašemi.

Sirijski džihadisti i njihovi saveznici započeli su napad na dan stupanja na snagu libansko-izraelskog primirja. Haid Haid, analitičar, rekao je da su pobunjenici “već dugo planirali ovu ofanzivu”.

Džulijan Repke, novinar njemačkog Bilda, piše da Hajat Tahrir al-Šam koristi taktiku koja je viđena u Ukrajini.

“Video snimci pokazuju dronove koji prate kretanje neprijateljskih trupa i prenose informacije u realnom vremenu pobunjeničkim jedinicama na zemlji. Oni reaguju u roku od nekoliko sekundi i pucaju na Asadove vojnike, koji nemaju šanse. Pored toga, HTS po prvi put masovno koristi kamikaze dronove protiv oklopnih vozila Asadove vojske”, tvrdi Repke.

Prema za sada nepotvrđenim informacijama, u Alepo je poslat general Suheil al-Hasan, poznatiji kao Al-Nimr (Tigar), komandant sirijskih specijalnih snaga. Al-Hasan je učestvovao u gotovo svim najvećim bitkama sirijskog rata.

 

Sirija je zahvaćena građanskim ratom više od jedne decenije, iako je intenzitet sukoba opao posljednjih godina.

Sukobi se odvijaju u oblasti koja se prostire u provincijama Idlib i Alepo, od kojih su neke udaljene manje od 10 kilometara jugozapadno od periferije grada Alepa.

HTS, predvođen bivšim ogrankom Al Kaide u Siriji, kontroliše dijelove sjeverozapadne provincije Idlib, kao i male dijelove susjednih provincija Alepo, Hama i Latakija.

Udari na objekte ukrajinske vojne industrije izvode se u skladu sa odgovorom Rusije na udare raketama američke proizvodnje na rusku teritoriju, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

– Vazdušni udar na objekte vojno-industrijskog kompleksa Ukrajine i objekte koji su direktno i indirektno povezani sa obezbeđivanjem aktivnosti vojno-industrijskog kompleksa Ukrajine bio je uzvratna akcija. O tome je predsjednik Rusije govorio sinoć na konferenciji za novinare – rekao je Peskov.

On je dodao da je to bio odgovor dvostruku upotrebu američkih raketa od oružanih snaga kijevskog režima protiv ciljeva na teritoriji Rusije.

– Odluka Vašingtona da dozvoli Kijevu da koristi američke rakete za udar duboko u teritoriju Rusije je neodgovorna – istakao je Peskov.

Bilo kakvo riješenje ukrajinskog sukoba neće biti stabilno i dugotrajno bez otklanjanja uzroka sukoba, rekao je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov na “ambasadorskom okruglom stolu”, organizovanom na temu mogućnosti regulisanja ukrajinskog sukoba.

On je naglasio važnost ovakvih “okruglih stolova” i konferencija, imajući u vidu razmere i mogućnosti informacionih manipulacija putem sredstava masovne komunikacije, kojim svedočimo svakodnevno, piše RT Balkan.

– Metode informacionog rata se nisu puno izmijenile – primjetio je Lavrov. Kao primer ove tvrdnje naveo je način na koji je Zapad spremao svjetsku javnost za bombardovanje suverene Јugoslavije. On je podsjetio na to da se inscenirani maskar u ukrajinskoj Buči identičan onome u selu Račak na KiM iz januara 1999. godine.

– Nikakvi informacioni ratovi, laži i laži neće pomoći neonacističkom režimu u Kijevu. Ciljevi i zadaci Specijalne vojne operacije biće realizovani – rekao je Lavrov tokom sastanka sa šefovima diplomatskih misija akreditovanih u Moskvi.

On je dodao da je predsjednik Rusije Vladimir Putin više puta isticao da Rusija daje prednost mirnim, političkim i diplomatskim sredstvima

– Ipak, bilo kakvo riješenje ukrajinskog sukoba neće biti trajno, dugoročno, ako njegovi osnovni uzroci ne budu uklonjeni – zaključio je on.

Rusko probno lansiranje balističke rakete srednjeg dometa “orešnik” natjeralo je Zapad na razmišljanje, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

On je izrazio nadu da će Zapad saslušati ovu poruku i obratiti pažnju.

– Rusija je lansirala oružje koje je ranije bilo nepoznato. Ova demonstracija oružja nas je sve natjerala na razmišljanje. Iskreno se nadam da će ovo svi ozbiljno shvatiti kao upozorenje, uključujući Zapadnu Evropu – rekao je Orban za radio “Košut”.

Donald Tramp, novoizabrani predsjednik Amerike, imenovao je američkog generala i veterana vijetnamskog rata Kita Keloga kao svog specijalnog izaslanika za pregovore o okončanju ukrajinskog rata.

Kelog je u aprilu iznio svoj prijedlog kako okončati rat, a Tramp je stao iza njega, što po svemu sudeći znači da će to biti Trampova zvanična politika kada 20. januara preuzme dužnost.

Kelogov plan predviđa da Amerika nastavi naoružavati Ukrajinu kako bi joj omogućila da se brani od Rusije, ali uz uslov da pristane da vodi pregovore s Moskvom. Kako bi motivisali Moskvu da se priključi pregovorima, plan predviđa da NATO sačeka sa prihvatanjem ukrajinske aplikacije za članstvo u alijansi.

Ako pregovori budu išli u smjeru potpisivanja mirovnog sporazuma, Kelogov plan predviđa postepeno ukidanje sankcija Rusiji.

Nakon potpisivanja plana, predviđeno je uvođenje posebnog poreza na rusku energiju, kako bi se od tog novca finansirala posljeratna obnova Ukrajine.

Kelog je u svom tekstu iz aprila naveo stavove koji se uklapaju s načinom na koji Tramp razmišlja o okončanju rata. On smatra da bi “jak i odlučan američki predsjednik koji bi se suprotstavio predsjedniku Vladimiru Putinu” spriječio proširenu rusku invaziju u februaru 2022. godine.

Iako to nije eksplicitno navedeno u planu, svi analičari vjeruju da on u praksi znači demarkacionu liniju koja bi prolazila kroz trenutnu liniju fronta, što praktično znači da bi Rusija zadržala pod svojom kontrolom petinu ukrajinske teritorije koju je osvojila od aneksije Krima sredinom 2014. do danas.

Analitičari takođe vjeruju da postoje dva ozbiljna problema koja bi mogla poremetiti Trampove planove, koji je kampanju na američkim izborima vodio tako da će u roku od 24 časa završiti rat. Prvi problem je da Rusija nije zadovoljna ovim što je do sada osvojila, i da će teško pristati na pregovore koji bi praktično značili zamrzavanje linije fronta. Zato analitičari vjeruju da se Rusiji žuri da do dolaska Trampa na vlast osvoji što je moguće više ukrajinske teritorije, po cijenu rekordnog broja poginulih ruskih vojnika.

Drugi problem je da Ukrajina vjeruje da bi zamrzavanje konflikta samo omogućilo Rusiji da uzme dah i za nekoliko godina nastavi osvajanje Ukrajine dok ne postigne svoje konačne ciljeve i zato se koleba da uđe u pregovore.

Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, uoči američkih izbora predstavio je svoj “Plan pobjede” oba predsjednička kandidata i svim NATO saveznicama, koji predviđa kontinuiranu vojnu i ekonomsku pomoć Ukrajini.

Tramp i njegovi saveznici se tome protive jer smatraju da kontinuirana pomoć bez uslovljavanja vodi ka beskonačnom ratu.