Kategorija: Svijet

  • Bjelorusija: Poljske snage pucale iz mitraljeza na migrante

    Bjelorusija: Poljske snage pucale iz mitraljeza na migrante

    Poljske snage pokušale su da zaustave grupu migranata koja je htjela da pređe na njihovu teritoriju u utorak uveče pucanjem iz mitraljeza, navodi se u današnjem saopštenju Državnog graničnog komiteta Belorusije.

    “Ovaj put poljske snage su dočekale migrante vatrom iz automatskog oružja. Područje su obezbjeđivali bjeloruski vojnici kako bi spriječili moguće provokacije”, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu, prenosi Tas s.

    Državni granični komitet Bjelorusije naveo je da je situacija na bjelorusko-poljskoj granici i dalje napeta.

    Ranije je bjeloruski istražni odbor saopštio da razmatra slučaj još jedne upotrebe sile od strane Poljske protiv migranata, koji se dogodio 23. novembra.

  • Pao dogovor u Njemačkoj: Olaf Scholz postaje novi njemački kancelar

    Pao dogovor u Njemačkoj: Olaf Scholz postaje novi njemački kancelar

    Njemačke Socijaldemokrate (SPD), Zeleni i Slobodni liberali (FDP) su postigli dogovor o formiranju nove vlade, čime su otvorili put dosadašnjem ministru finansija Olafu Scholzu da naslijedi poziciju Angele Merkel, koja je 16 godina bila lider najveće evropske ekonomije.

    Ove tri stranke, nazvane “semafor” koalicija, će u srijedu popodne predstaviti svoj koalicioni sporazum koji je plod skoro dvomjesečnih intenzivnih pregovora.

    Odavno je poznato da je njihov dogovor za novog kancelara Njemačke da to bude lider SPD-a Olaf Scholz, a o nekim temama kao što je klimatska politika dugo nisu mogli da se dogovore.

    Nova vlada će početkom sljedećeg mjeseca položiti zakletvu u Bundestagu.

    Detaljan plan ove koalicije bit će prezentovan danas u 15 sati.

    Izbori koji su provedeni krajem septembra ove godine su označili prekretnicu u njemačkoj politici s obzirom na to da je Merkel odlučila napustiti ovu scenu nakon četiri kancelarska mandata. Njeni demokršćani su tako pali na najgori rezultat u historiji te su primorani prijeći u opoziciju prvi put nakon 16 godina i tek treći put nakon Drugog svjetskog rata.

    CDU koji je vladao deceniju i po u Njemačkoj sada odlazi u opoziciju.

  • Magazin Politico: Ukrajina predstavlja “istočni grijeh” NATO saveza

    Magazin Politico: Ukrajina predstavlja “istočni grijeh” NATO saveza

    Urednik magazina Politico Paul Taylor osvrnuo se na aktuelnu krizu na istoku Evrope te posljednje najave o gomilanju ruskih trupa na istočnoj ukrajinskoj granici.

    U autorskom tekstu, Taylor se naročito osvrnuo na djelovanje NATO saveza na istoku Evrope te je pisao o obećanjima NATO-a iz 2008. godine.

    “Obećavajući Ukrajini i Gruziji da će postati članice NATO-a još 2008. godine, bez preciziranja kako i kada, zapadna alijansa zapravo snosi dio krivice za situaciju u Istočnoj Evropi u kojoj traje produžena kriza. Na samitu NATO-a u Bukureštu 2008. godine, lideri NATO-a su zanemarili historijske interese Moskve i raspalili iluzije o Kijevu i Tbilisiju koje štiti Zapad. Uprkos otporu Njemačke i Francuske, saveznicu su dali obećanje koje ne mogu održati”, navodi se.

    On je naglasio kako je samit u Bukureštu značio kulminaciju “unipolarnog trenutka”.

    “Takođe, nije se uspjela osigurati sigurnosti Gruzije i Ukrajine. Nikakva uvjerenja da NATO nije prijetnja Rusiji, te da je njegova svrha isključivo defanzivna, ne mogu umiriti Moskvu. Kada su ruske trupe slomile gruzijsku vojsku 2008. godine, predsjednik Sakašvili nerazumno je silom pokušao povratiti područje Južne Osetije. Međutim, ni NATO ni Amerika nisu mu pritekli u pomoć Slično tome, Rusija je 2014. anektirala Krim, a Zapad je samo uveo sankcije bez vojne podrške Kijevu”, piše Taylor u tekstu.

    Također, navodi se kako se s ovim činom poslala poruka da ni SAD ni evropski saveznici nisu spremni rizikovati rat s Rusijom zbog Ukrajine ili Gruzije.

    “Priznati ovo nije smirivanje situacije već realizam. Pretvarati se da su stvari drugačije nije ništa drugo nego obmana”, piše Taylor.

    Taylor poručuje kako Zapad i NATO mogu pomoći Kijevu da ojača svoje odbrambene snage kako bi odvratio agresiju Rusije.

    “SAD, Velika Britanija i Turska već pomažu Ukrajini da postane vojno sposobnija. Francuska i Njemačka trebale bi dati svoj doprinos ovim naporima”, ističe se u tekstu.

    U zaključku, Taylor također ističe kako bi Evropska unija konačno trebala učiniti korak dalje u odnosu na dosadašnje izjave zabrinutosti i verbalnih upozorenja Moskvi.

    “Potrebno je početi definirati ekonomske sankcije ako Rusija pokrene novu vojnu akciju u Ukraijini. Brisel takođe može pružiti veću finansijsku pomoć Kijevu. Također, trebao bi se pojačati politički angažman na visokom nivou s tri članice Istočnog partnerstva – Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom”, piše Taylor.

    Na kraju, navodi se kako trenutno protivljenje Evropske unije daljem proširenju, kako na istok tako i na Zapadni Balkan, znači i neizvjesniju budućnost za evropsku budućnost ovih država.

  • Razdor u EU: Neki bi da kazne Dodika, neki ne. Pominjana i Srbija

    Razdor u EU: Neki bi da kazne Dodika, neki ne. Pominjana i Srbija

    Poslanici Evropskog parlamenta su, tokom sednice u utorak, razgovarali o trenutnoj političkoj situaciji u BiH.

    Tokom rasprave jedni su pozvali na uvođenje sankcija srpskom članu Predsedništva BiH Miloradu Dodiku, a drugi na dijalog.

    Neki su pominjali i Srbiju i Rusiju. Hrvatski poslanici su jednoglasno podržali izborne reforme, prenosi “Kliks”.

    Šef slovenačke diplomatije Anže Logar, čija zemlja predsedava Savetom EU, pozvao je lidere u BiH da se suzdrže od teške retorike i usmere na reforme kako bi BiH napredovala na evropskom putu. On je rekao da BiH mora da sprovede izbornu i druge reforme, kao i niz presuda Ustavnog suda, uključujući i presude Evropskog suda za ljudska prava.

    Predstavnik Francuske u Evropskom parlamentu Tjeri Marijani smatra da je potrebno razgovarati sa Srbijom i time sprečiti da se pogorša situacija u BIH. Ispred Evropske Komisije obratio se Valdis Dombrovskis, koji je rekao da Komisija pomno prati situaciju u BiH i poručio da će EUFOR nastaviti da podržava bezbedno okruženje u BiH i i napredak u reformama. On je pozvalo lidere u BIH da rade na deeskalaciji i traže dijalog i da ne pojačavaju napetosti.

    Predstavnik Evropske narodne partiije (EPP) u Evropskom parlamentu Andrej Kovatčev ocenio je da je potrebno sprovesti izbornu reformu u BiH.

    “Kako bi se osigurao mir i stabilnost tri zajednice moraju biti predstavljene na pravdan način i zato je zaista potrebno reformisati Izborni zakon kako bi Hrvati bili ravnopravni u odnosu na druga dva naroda. Međutim sva tri naroda moraju da rade na tome da se nađu izborna rešenja”, poručio je on.

    Ocenio je da Dodikovi potezi nisu dobri i da, kako tvrdi, mogu da dovedu do sukoba i etničkog nasilja. Nemac Mihael Galer iz redova EPP rekao je da je Dodik najveći krivac za trenutnu situaciju i da ugrožava stabilnost celog regiona i pozvao na uvođenje sankcija Dodiku i njegovim saveznicima. Galer tvrdi da Dodik ima podršku Beograda i Moskve. Predstavnik socijalista u Evropskom parlamentu, Portugalac Pedro Markez upozorio je da je BiH “ponovo na rubu kolapsa”.

    “Dodik preti da povuče RS iz BiH institucija. To bi moglo imati dramatične posledice. Nije dovoljno da evropski lideri kao (slovenački premijer Janez) Janša i (mađarski premijer Viktor) Orban odlaze ili podržavaju Dodika, oni se zapravo igraju s vatrom, to je neprihvatljivo. EU to ne može prećutati i mora da koristi pritisak i sankcije kako bi se očuvao teritorijalni integritet i mir u BiH”, rekao je Markez.

    Slovenački liberal Klemen Grošelj smatra da je potrebno da se Dodiku, kako je rekao, pošalje jasna poruka jer situacija u BiH utiče na ceo region.

    “To dovodi u pitanje mir i dovodi u pitanje interes EU u BIH. Ne smijemo dozvoliti da ludilo nacionalizma opet prevagne. Treba razmotriti mogučnost sankcija”, rekao je Grošelj. Tvrdi i da je, kako se izrazio, ljudi poput Dodika uklone s vlasti.

    Predstavnica Zelenih Tineke Strik, koja je nedavno posetila BiH, rekla je da Dodik “igra opasnu igru” i dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenost BiH.

    “Tražim da ministri EU nametnu sankcije protiv Dodika. Tražim da međunarodna zajednica ne pravi kompromise u vezi sa reformama”, rekla je Strik.

    Evropski poslanik iz Bugarske Angel Džamazki rekao je da EU mora da se bori protiv “napada na BiH” koji su, kako tvrdi, isplanirani u Beogradu i Moskvi.

    “Ono sto Dodik kaže nije ono što je on pokrenuo već ono što dolazi iz drugih zemalja. Morate prestati biti politički korektni”, rekao je on.

    Tvrdio je i da Rusija i Srbija nisu prijatelji Evropske unije.

    Nezavisni poslanik iz Italije Fabio Masimo Kastaldo rekao je da se u BiH vodi “skriveni svetski rat” jer su, kako tvrdi, direktno ili indirektno uključene sve sile sveta.

    On je ocenio da “nije problem samo Dodik”, već i mnogi spoljni akteri, uključujući neke iz EU, koji se sve više udaljavaju od vrednosti na kojima se temelji EU, a pozvao je i na uvođenje sankcija Dodiku. Poslanik Zelenih Romeo Franc rekao je da je situacija u BiH dramatična i ocenio da se tu ne radi o etničkom konfliktu već o pretnji bezbednosti.

    On tvrdi da Dodik, uz podršku predsednika Srbije i RUsije, Aleksandra Vučića i Vladimira Putina, destabilizuje region i slabi EU. “Prolvanje krvi u BiH koje će se preliti u susedne zemlje je sada moguće. To ne smemo dozvoliti, EU i međunarodna zajednica moraju da odlučno deluju, moraju da nametnu sankcije Dodiku i pojačaju misiju EUFOR-a. Ne smemo da pregovaramo sa etnonacionalistima oni nisu unapredili zemlju u 26 godina. Niko ne sme ugroziti Dejtonski sporazum i integritet BiH”, rekao je Franc.

  • Erdogan u velikom problemu – Narod izašao na ulice

    Erdogan u velikom problemu – Narod izašao na ulice

    Istanbul i Ankaru zapljusnuo je spontani protest nakon velike devalvacije turske lire.Demonstranti su uzvikivali parole sa zahtevom da vlada podnese ostavku i da sa vlasti ode vladajuća Partija pravde i razvoja.

    Policija je rasterala okupljene.

    Turska valuta je postavila danas antirekord – pala je sa 11,37 na 13,21 liru za dolar.

    Kako je saopštio Sputnjiku turski finansijski analitičar Arda Tundža, ovako veliki pad za jedan dan je najveći u poslednje dve decenije.

    Podsetimo, od januara ove godine turska valuta je izgubila 70 odsto svoje vrednosti.

    Prošle nedelje je Centralna banka smanjila kamatnu stopu, kao meru stabilizacije valute i inflacije, sa 16 odsto na 15 odsto.

  • Austrijski kancelar o uvođenju novih mjera: Građani nemaju samo prava već i obaveze

    Austrijski kancelar o uvođenju novih mjera: Građani nemaju samo prava već i obaveze

    Austrijski kancelar Alexander Schallenberg u intervjuu za britanski BBC govorio je o epidemiološkim mjerama u Austriji koje su na snagu stupile u ponedjeljak kao i o odluci da se od februara 2022. uvede obavezna vakcinacija u ovoj državi.

    Schallenberg je naglasio kako Austrija nije željela uvoditi ovakav vid rigoroznih mjera, ali da je stanje na terenu jednostavno natjeralo zvaničnike na donošenje novih epidemioloških mjera.
    “Dosta zemalja prakticira obaveznu vakcinaciju za neke tipove vakcina. Jednostavno, imamo 66 posto vakcinisanih i to je suviše malo. Želimo razbiti konstantno stvaranje novih valova virusa i zatvaranja, a jedini način za to jeste vakcinacija”, rekao je Schallenberg.

    Na pitanje novinarke da li je uvođenje obavezne vakcinacije protiv koronavirusa zakonski, austrijski kancelar je naglasio kako jeste.
    “Da, legalno je. Imali smo obaveznu vakcinaciju u prošlosti i ovo nije nešto novo. Žao mi je što moramo ići ovim putem. Imali smo 10 mjeseci aktivne kampanje gdje smo uvjeravali stanovnike u značaj vakcinacije. Međutim, mi i dalje imamo određeni dio populacije koji odbija vakcinaciju, a imamo i neke političke partije koje otvoreno govore protiv vakcinacije”, poručio je austrijski kancelar.

    Schallenberg je naglasio kako nove epidemiološke mjere trebaju predstavljati odluku “za više dobro svih stanovnika Austrije”.

    “Zajedno smo u ovom problemu. U jednom društvu imate prava, ali imate i obaveze. Niko u Austriji ne želi situaciju u kojoj nećete moći dobiti mjesto na intenzivnoj njezi zato što su kreveti puni onih pacijenata koji boluju od koronavirusa, a nisu se vakcinisali. Svi pate u takvoj situaciji. Izazovi s kojima se suočavamo nisu vezani samo za vladu ili političare već za sve građane. Svi imamo zajedničke obaveze. Moramo zaštititi sebe, našu porodicu, prijatelje kao i radne kolege”, zaključio je austrijski kancelar Alexander Schallenberg.

    Podsjetimo, Austrija je od 22. novembra uvela nove epidemiološke mjere koje će između ostalog uključivati i potpuno zatvaranje do 12 decembra. Sve prodavnice, osim apoteka i prodavnica prehrambenih artikala, u ovoj državi će narednih 20 dana biti zatvorene.

    U svim javnim zatvorenim prostorima uvodi se obaveza nošenja maske FFP2, što važi i za radno mjesto, gdje se i dalje primjenjuje 3G pravilo, prenose mediji.

  • State Department Amerikancima: Izbjegavajte putovanja u Hrvatsku, Njemačku, Dansku…

    State Department Amerikancima: Izbjegavajte putovanja u Hrvatsku, Njemačku, Dansku…

    Upozorenje State Departmenta na razini 4 protiv putovanja u Njemačku povezano je s najnovijom procjenom situacije američkog Centra za kontrolu i sprječavanje bolesti.

    Američki State Department upozorio je da se ne putuje u Njemačku zbog trenutnog ubrzanog širenja koronavirusa u toj zemlji, a na popisu visokorizičnih zemalja nalazi se i Hrvatska.

    Upozorenje State Departmenta na razini 4 protiv putovanja u Njemačku povezano je s najnovijom procjenom situacije američkog Centra za kontrolu i sprječavanje bolesti (CDC).

    • Izbjegavajte putovanja u Njemačku. Ako morate tamo ići, osigurajte se da prije puta budete potpuno vakcinisani – upozorava CDC.

    Rizik da dobiju i šire virus

    • Zbog trenutne situacije u Njemačkoj čak i potpuno vakcinisanima može prijetiti rizik da dobiju i šire varijante covida-19 – dodaje CDC.

    Njemačka se suočava s porastom broja zaraženih i medicinski stručnjaci i kancelarka Angela Merkel upozorili su da se bolnice već bore u nekim regijama.

    Broj novih slučajeva zaraze u zemlji udvostručuje se svakih 12 dana.

    Njemačka i Danska su među državama za koje je objavljeno upozorenje na razini 4, što je najviši stepen ljestvice CDC-a.

    Najviši stepen upozorenja
    Upozorenje razine 4 također se primjenjuje za druge države u Evropi trenutno teško pogođene pandemijom, među kojima su Belgija, Hrvatska, Mađarska, Austrija i Nizozemska.

    Za Francusku i Italiju primjenjuje se razina 3, u sklopu koje se putnike poziva da razmotre svoje planove za putovanja.

    Prije pandemije najviši stepen upozorenja bio je uglavnom rezerviran za države poput Afganistana i Iraka, u kojima traju krize i sukobi.

  • Amerika snažno podržava visokog predstavnika u BiH

    Amerika snažno podržava visokog predstavnika u BiH

    SAD snažno podržavaju visokog predstavnika u BiH, njegovu kancelariju i njen mandat da nadgleda civilnu implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
    Ovo je saopšteno iz Bijele kuće poslije sastanka savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džejka Salivena i Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH kojeg RS ne priznaje.

    Salivan i Šmit naglasili su zajedničku posvećenost očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, a razgovarali su i o važnosti funkcionalnih institucija, koje pružaju usluge građanima.

    Među temama razgovora bilo je i obezbjeđivanje stabilnosti i vladavine zakona, kao i pružanje osnove za mir i ekonomske prilike za sve ljude u Bosni i Hercegovini, prenio je Tanjug.

    Saliven i Šmit, takođe, su se složili da je neophodno suprotstaviti se korupciji i podržati građansko društvo.

  • Bajden ima namjeru, kandidovaće se za predsjednika 2024. godine

    Bajden ima namjeru, kandidovaće se za predsjednika 2024. godine

    Američki predsjednik Džozef Bajden namjerava da se kandiduje na narednim predsjedničkim izborima 2024. godine, izjavila je protparolka Bijele kuće Džen Psaki.

    “Da, to je njegova namjera”, odgovorila je Psaki na pitanje novinara, prenosi Rojters.

    Rejting Bajdena (79) je posljednjih mjeseci u padu, zbog čega su pojedine demokrate iznijele pretpostavku da se možda neće kandidovati za novi mandat, navodi britanska agencija.

  • Lukašenko upozorio: “Rat je neizbežan”

    Lukašenko upozorio: “Rat je neizbežan”

    Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko upozorio je poljsku stranu na posledice pretnji, uključujući i one vezane za zatvaranje granice.

    “Verovatno čujete da se stalno čuju pretnje tih divljih političara i lidera Poljske: zatvorićemo granicu, zatvorićemo Kuznicu – železnički granični prelaz itd. S tim u vezi mogu samo da kažem: ako ga zatvore, molim lepo. Ako vam je zgodnije, zatvorite ga. Ali prvo treba da razmisle kako će razgovarati sa Rusijom i Kinom, uopšte sa istokom”, rekao je beloruski lider.

    “Ići će preko Donbasa”, rekao je Lukašenko. Beloruski lider je naglasio da njegova država ne želi sukobe na granici. Minsk nikog specijalno ne prebacuje preko granice.

    Prema rečima Lukašenka, potrebno je objasniti svakom Poljaku pojedinačno da Belorusi nisu varvari.

    “Znamo, ako odemo predaleko – rat je neizbežan. To će biti katastrofa”, naglasio je predsednik.

    Na granici Belorusije i Poljske je primetan veliki broj migranata, Poljaci ih ne dočekuju najbolje.