Kategorija: Svijet

  • Bajden nije pozvao BiH na forum demokratije

    Bosna i Hercegovina je, uz Bjelorusiju i Mađarsku, jedina u cjelini evropska zemlja koja nije dobila poziv na Samit za demokratiju, online forum više od stotinu država koji je organizovao Džo Bajden, američki predsjednik.

    Ni u Ambasadi SAD u Sarajevu, ali ni u Ministarstvu spoljnih poslova BiH, nismo mogli dobiti objašenjenje koji je razlog nepozivanju. U američkoj ambasadi su nam pojasnili da se radi o događaju koji direktno organizuje Bijela kuća, a ne Stejt department, te da su u naše ime uputili pismo Bijeloj kući, ali nam do zaključenja broja, možda i zbog vremenske razlike, nije stigao odgovor. U Ministarstvu spoljnih poslova su objasnili da su naše pitanje uputili u Kabinet ministarke Bisere Turković, ali nam do zaključenja broja nije stigao odgovor.

    Nezvanično, postoje četiri moguća objašnjenja zbog čega BiH nije dobila poziv. Jedan razlog bi mogla biti činjenica da BiH nije uskladila svoje djelovanje prema Rusiji i Kini u skladu sa smjernicama spoljne politike EU, imajući u vidu da je Bajdenov forum i zamišljen između ostalog i kao diplomatsko sredstvo pritiska na ove dvije zemlje. Međutim, ovo objašnjenje je na klimavim nogama ako uzmemo u obzir da je poziv dobila Srbija, koja takođe ne slijedi evropske smjernice u odnosu na Rusiju i Kinu i ne krije da ima dobre odnose s njima.

    Drugo moguće objašnjenje je činjenica da je BiH odbila da potpiše sporazum s Vladom SAD o razmjeni podataka o putnicima na aerodromima, što SAD vide kao važan korak za borbu protiv terorizma. Napomene radi, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, prije godinu dana je rekao da će Srbija potpisati ovaj sporazum jer ga smatra važnim za poboljšanje odnosa s Amerikom.

    Treće moguće objašnjenje bi moglo biti u činjenici da zbog političkih blokada i nefunkcionisanja institucija u BiH nije bilo napora s bh. strane da se uključi u ovaj forum. Mediji u Srbiji, na primjer, javljaju da ta zemlja takođe nije dobila poziv, ali da se poslije snažne akcije srpske diplomatije naknadno našla na listi pozvanih zemalja.

    Četvrto moguće objašnjenje bi se moglo ogledati u činjenici da su na forum pozvani predstavnici nevladinih organizacija i aktivista iz BiH, što bi moglo značiti da su SAD odlučile da BiH ima predstavnike iz ove oblasti, a ne iz politike ili diplomatije.

    Strani mediji ističu da se Bijela kuća vodila s dvije vrste kriterijuma kada je sačinjavala listu učesnika, a da su joj glavne preporuke davali službenici Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) i Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED) u svakoj od zemalja. Prva vrsta kriterijuma je navodno bazirana na njihovom inputu, odnosno pozivanje demokratskih zemalja i aktivista za ljudska prava. Druga vrsta kriterijuma su, kako je navedeno, nacionalni interesi SAD. Primjera radi, poziv je dobila Poljska, ali ne i Mađarska, iako su obje zemlje u Briselu viđene kao zemlje sa smanjenim demokratskim kapacitetima. Poljska je inače poznata kao lojalni saveznik SAD i protivnik Rusije, dok je Mađarska dosta bliska s Rusijom. Prema medijskim napisima, 69 odsto zemalja koje su dobile poziv se smatraju demokratskim, 28 zemalja djelimično slobodnim, a tri odsto zemalja neslobodnim.

    Sam forum zamišljen je kao skup jačanja demokratije i slobode izražavanja. U Stejt departmentu ističu da će forum pružiti platformu za odbranu demokratije i ljudskih prava kod kuće i u inostranstvu.

    “Ovo će biti prilika da čujemo, učimo i da se angažujemo s različitim akterima u područjima koja su od kritične važnosti za obnovu demokratije na globalnom nivou. Takođe će pokazati jedinstvenu prednost demokratije: da se javno prihvate nesavršenosti i da im se javno i transparentno suprotstavimo”, naglašeno je na sajtu Stejt departmenta.

    Kako je navedeno, forum će imati tri glavne oblasti – odbranu od autoritarizma, borbu protiv korupcije i promocija poštovanja ljudskih prava.

  • Makron traži hitan sastanak ministara EU nakon tragedije u Lamanšu

    Makron traži hitan sastanak ministara EU nakon tragedije u Lamanšu

    Francuski predsjednik Emanuel Makron zatražio je danas hitan sastanak ministara EU za imigraciju nakon utapanja 31 migranta tokom pokušaja da dođu do Velike Britanije.

    “Francuska neće dozvoliti da Lamanš postane groblje”, navodi se u saopštenju iz Kancelarije francuskog predsjednika.

    On je, takođe, zatražio hitno pojačanje Evropske agencije za granice – Fronteks.

    Lokalni zvaničnik Frenk Dersin rekao je nešto ranije da se najmanje 31 migrant utopio kada je potonuo gumeni čamac kojim su pokušali da pređu Lamanš iz Francuske u Veliku Britaniju.

  • Bečki Standard: Eichhorst i Varhelyi podržavalju želje HDZ-a za treću izbornu jedinicu

    Bečki Standard: Eichhorst i Varhelyi podržavalju želje HDZ-a za treću izbornu jedinicu

    Njemačka se zalaže za sankcije lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, a bivši britanski ministar vanjskih poslova William Hague čak je za slanje NATO trupa, no, prema pisanju austrijskog “Der Standarda” na putu im stoje Angelina Eichhorst i Oliver Varhelyi.

    Prema pisanju austrijskog lista, za uvođenje sankcija Dodiku su Njemačka i zemlje Beneluksa, zainteresirane su i Češka, Švedska i Finska. Nejasno je koliko bi država EU podržalo sankcije lideru SNSD-a, koji je Bosnu i Hercegovinu gurnuo u najveću krizu od kraja rata 1995. godine.

    “EU je podijeljena po tom pitanju, jer Dodik također dobija podršku – na primjer od desno-populističkih šefova vlada Mađarske i Slovenije Viktora Orbana i Janeza Janše.Već je poznato da ju je dobio od Rusije i Srbije”, navde oni.

    Potrebno je 15 država

    List navodi da je za sankcije potrebno odobrenje 15 država EU. Dodikovom prijetnjom da će Republika Srpska istupiti iz zajedničke vojske, pravosuđa i poreskih i carinskih organa, Republika Srpska bi mogla postati neka vrsta odmetničke države – slično kao i Pridnjestrovlje u Republici Moldaviji.

    “Evropska služba za vanjske poslove jednako je neodlučna u slučaju Dodika kao i zemlje EU poput Austrije. Direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst zalaže se za promjenu izbornog zakona i, poput mađarskog povjerenika za pregovore o proširenju Olivera Varhelyija, podržava želje hrvatskog nacionalističkog HDZ-a”, smatraju oni.

    HDZ želi svoju izbornu jedinicu u kojoj ima većinu, kako bi ubuduće samo političari HDZ-a mogli biti birani za hrvatske predstavnike u državno Predsjedništvo, dodaju te kažu kako je šef HDZ-a Dragan Čović politički je blisko povezan sa Dodikom.

    Britanija odgovara

    Velika Britanija je mnogo jasnije od EU reagovala na Dodikovu destabilizaciju, misli autor. Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss stavila je Balkan na dnevni red sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a 30. novembra u Rigi. U Londonu postoji zabrinutost i zbog ponovnog naoružavanja u Srbiji. Bivši ministar vanjskih poslova William Hague nedavno je u Timesu pisao o Dodiku da Britanija i EU treba da se pridruže SAD-u i uvedu sankcije svakome ko podriva Dejtonski mirovni sporazum. Dodik je pod američkim sankcijama od 2017. godine.

    “Ključno je da male evropske snage poznate kao EUFOR budu ojačane NATO trupama stacioniranim u strateški kritičnim područjima kao što su Brčko i aerodrom Tuzla”, rekao je Hague.

  • Snažna eksplozija; Nadvio se dim nad gradom, ima mrtvih

    Najmanje pet osoba poginulo je jutros u terorističkom napadu, a bar 15 povređenih je prebačeno u bolnicu, posle eksplozije u Mogadišu.

    Odgovornost za teroristički napad preuzela je grupa Al Šabab, koja je povezana sa terorističkom organizacijom Al Kaidom.

    Eksplozija se dogodila u centru Mogadiša i bila je toliko jaka da su se srušili zidovi obližnje škole i uništeni su brojni automobili.”Bili smo uzdrmani udarnim talasom eksplozije, a onda nismo mogli ništa da čujemo osim pucnjave koja je usledila”, rekao je za Rojters Mohamed Husein, medicinski tehničar iz obližnje bolnice Osman.

    On je naveo da su ga izvukli ispod ruševina plafona koji je pao na njega.

    “Zidovi naše bolnice su se srušili. Nasuprot nas je škola, i njima je srušen zid. Ne znam koliko ljudi je ubijeno”, izjavio je on.

    Al Šabab se bori protiv vlade Somalije godinama, sa namerom da osvoji vlast i da formira uređenje bazirano na striktnoj interpretaciji šerijatskog zakona.

  • Prva premijerka Švedske poslije par sati podnijela ostavku

    Samo nekoliko sati nakon što je izabrana za prvu premijerku Švedske, Magdalena Anderson podnijela je ostavku, pošto nije prihvaćen prijedlog budžeta njene vlade i nakon što je koalicioni partner, stranka Zeleni, napustila vladu.

    “Za mene je riječ o poštovanju, a ne želim da predvodim vladu kod koje bi moglo biti osnova za dovođenje njenog legitimiteta u pitanje”, rekla je ona, prenosi AP.

    Anderson je dodala da bi “koaliciona vlada trebalo da podnese ostavku ako jedna stranka u njoj odluči da napusti vladu”.

    Švedski parlament ranije danas je izabrao Magdalenu Anderson, predsjednicu Socijaldemokratske partije, za novog premijera, čime je postala prva žena na čelu švedske vlade u istoriji te zemlje.

    Anderson je izabrana da zamijeni Stefana Levena na mjestu lidera stranke i premijera, koji je ranije ove godine napustio te dvije funkcije, prenosi agencija AP.

  • Putin: Nove sankcije Bjelorusiji bi bile kontraproduktivne

    Putin: Nove sankcije Bjelorusiji bi bile kontraproduktivne

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je tokom telefonskog razgovora sa predsjednikom Evropskog saveta Šarlom Mišelom da su namjere Evropske unije da uvedu nove sankcije Bjelorusiji povodom migrantske krize – kontraproduktivne, saopštio je danas Kremlj, prenosi TAS S.

    “Jasno je da bi imalo svrhu da se uspostavi sistematska saradnja između Brisela i Minska, kako je i dogovoreno u telefonskom kontaktu između predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka i njemačke kancelarke Angele Merkel”, preneo je Kremlj Putinovu izjavu.

    U tom kontekstu, Putin je ukazao da su namjere članica EU da Bjelorusiji uvedu nove kontraproduktivne, dodao je Kremlj.

  • Eskobar: “Otvoreni Balkan” biće potpun sa svih šest ekonomija

    Američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, izjavio je danas da Sjedinjene Američke Države (SAD) podržavaju inicijativu “Otvoreni Balkan”, ali smatraju da ta inicijativa neće biti potpuna bez uključivanja svih šest ekonomija Zapadnog Balkana.

    Uonlajn obraćanju u okviru političkog panela na konferenciji “Otvoreni Balkan” u Skupštini Srbije, Eskobar je rekao da SAD podržava sve napore koji idu ka integraciji regiona, kako svih šest ekonomija, tako i integraciju u Evropu.

    – Ovaj region poznajem već dugo vremena, i to je region koji pruža izuzetne prilike, ljudi sa Balkana su dosta uradili da izgrade moje društvo i evropsko društvo, a sada je vrijeme da izgrade svoje društvo, da rade na tome da mladi ostanu i rade na Balkanu i rade na boljoj budućnosti za svoje zemlje – rekao je Eskobar.

    Na realizaciji “Otvorenog Balkana”, ukazuje Eskobar, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, suočiće se sa dosta izazova, kao što su kontrola granica nakon njihovog otvaranja, bolja djelotvornost sudova, smanjenje korupcije, smanjenje kontrole koju država ima nad privredom.

    – Pored toga, važno je da ove tri zemlje koje pokreću inicijativu moraju da budu veoma otvorene i da blisko razgovaraju sa druga tri partnera koja su skeptična. Bez šest zemalja ova inicijativa ne može da uspije – rekao je Eskobar.

    Navodi da bez ostale tri ekonomije, neće biti lako obezbijediti prenos energije, telekomunikacije…

    – Mi smo voljni da vam na tom putu pomognemo, da sve bude u skladu sa međunarodnim standardima, da postanemo partneri sa Evropom kako bi obezbijedili da ovaj region postane jedan od najvažnijih ekonomija u Evropi – rekao je Eskobar.

  • Koalicija u Njemačkoj želi nametnuti strogu kontrolu rekreativne potrošnje

    Koalicija u Njemačkoj želi nametnuti strogu kontrolu rekreativne potrošnje

    Nova njemačka Vlada uspostaviće sistem kontrolisane distribucije kanabisa odraslima za rekreativnu potrošnju preko licenciranih prodavnica, što je predviđeno sporazumom koji su danas postigli njemačke socijaldemokrate, slobodne demokrate i Zeleni.

    Koalicija želi da nametne strogu kontrolu proizvoda kako bi osigurala njegov kvalitet i “zaštitu maloljetnika” – navodi se u koalicionom sporazumu, javljaju njemački mediji.

    U Berlinu je održana završna runda pregovora o trojnoj koaliciji. Mjesto kancelara preuzeće socijaldemokrata Olaf Šolc, zamijenivši Angelu Merkel, koja nije tražila reizbor.

    Konzervativna Hrišćansko-demokratska unija (CDU) Angele Merkel i njeni saveznici iz Hrišćansko-socijalne unije u Bavarskoj (CSU) pokazali su loš učinak na opštim izborima u septembru, dok je Šolcova partija ostvarila veliki uspjeh.

    Socijaldemokratska partija lijevog centra (SPD) radije se udružila sa ljevičarskim Zelenima i Slobodnim demokratima (FDP) umjesto da traži novu, takozvanu “Veliku koaliciju” sa demohrišćanima.

    Plan za legalizaciju rekreativnog kanabisa procurio je prošle nedjelje u njemačke medije od izvora iz sve tri stranke. Medicinska marihuana je legalna u EU od 2017. godine.

  • Njemačka se ponovo zaključava?

    Njemačka se ponovo zaključava?

    U Njemačkoj je stupio na snagu novi Zakon o zaštiti od zaraznih bolesti. Nejasno je hoće li to biti dovoljno za zaustavljanje četvrtog vala. Zato se ponovo raspravlja o uvođenju starih mjera za borbu protiv koronavirusa.

    Lockdown za nevakcinisane ili djelimični lockdown za sve? Prijedloga za borbu protiv rastućeg broja zaraženih je mnogo i oni nisu novi. To što zapravo više nije trebalo biti zamislivo, ponovo postaje tema.

    Jens Špan (CDU), ministar zdravstva u tehničkoj vladi, u intervjuu za diseldorfski list Rheinische Post govorio je o mogućem djelimičnom lockdownu: “U ovoj situaciji ne bi ništa trebalo isključiti, koliko god to teško pada.”

    Ranije djelovati – nova deviza?
    Hoće li to pomoći? S obzirom na pogoršanu epidemiološku situaciju prije svega na jugoistoku Njemačke, Špan ističe da bi konferencija premijera saveznih pokrajina koja je planirana za 9. decembra mogla biti održana i ranije.

    “Mislim da ćemo ranije morati nešto preduzeti. Vidimo da je situacija u Saskoj, Bavarskoj, Baden Würtembergu i Tiringiji vrlo ozbiljna”, rekao je Špan za pomenuti list.

    Broj zaraženih korona virusom u Njemačkoj nastavlja rasti. Institut Robert Koh je u posljednja 24 sata zabilježio 66.884 novih slučajeva zaraze. To je 14.058 slučajeva više nego prošle srijede, kada je zaraženih bilo 52.826.

    Sedmodnevna incidencija skočila je na rekordnih 404,5. Dan ranije iznosila je 399,8. To je vrijednost koja pokazuje koliko ljudi se u posljednjih sedam dana na 100.000 stanovnika zarazilo korona virusom.

    Nevakcinisani u fokusu
    Povodom rastućeg broja novozaraženih, kandidat za novog šefa CDU-a Fridrih Merc predlaže uvođenje lockdowna za nevakcinisane.

    “Oni koji nisu vakcinisani ili nisu preboljeli virus, tada bi još samo mogli u apotek, supermarkete ili kod ljekara”, rekao je Merz za medijsku mrežu RND.

    On smatra da bi dodatno trebalo pojačati pritisak na nevakcinisane.

    Oni tada više ne bi mogli ni raditi: “Konzekventnom primjenom ‘pravila 2G’, pristup firmama i radnom mjestu imali bi samo vakcinisani i oni koju su preboljeli koronu – sa svim posljedicama”, kaže Merz.

    Prema njegovom mišljenju, moralo bi vrijediti pravilo: “Nema nevakcinisanih u kancelarijama, nema nvakcinisanih zastupnika u Bundestagu, nema nevakcinisanih studenata na predavanjima i nema nevakcinisanih fudbalera na terenu.”

    3G na radnom mjestu, rad od kuće…
    Prema novom Zakonu o zaštiti od zaraznih bolesti, koji je od danas (24.11.) na snazi, u čitavoj zemlji za zaposlene važi “pravilo 3G”. To znači da zaposleni za dolazak na posao moraju imati COVID potvrdu.

    Nevakcinisane osobe su poslodavcu dužne predočiti aktuelni brzi test ili PCR-test, ne stariji od 48 sati. Uredba koju su donijeli vlada i savezne pokrajine na snazi će biti do 19. marta 2022. godine. Ona se odnosi i na sve putnike u vozilima javnog saobraćaja.

    Uvođenjem “pravila 3G” na radnom mjestu opet dolazi i obveza rada od kuće: ako nema opravdanih razloga za dolazak na radno mjesto, trebalo bi omogućiti rad od kuće.

    Nekoliko pokrajina ponovo je dodatno pooštrilo propise zbog drastičnog povećanja broja zaraženih.

    U najmnogoljudnijoj njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni i Vestfaliji od danas za nevakcinisane postoje nova ograničenja. Kako je saopštio ministar zdravstva te pokrajine, na mnogim mjestima sada vrijedi “pravilo 2G”. Kao primjer je naveo kina, barove, restorane, koncerte, ali i božićne sajmove, fudbalske stadione i druge velike manifestacije.

    U diskotekama, klubovima ili na karnevalskim proslavama važi pravilo “2G-plus”. To znači da nije dovoljna samo potvrda o vakcinaciji i preboljenom kovidu, već je potreban i aktualan negativni test na koronu.

    Osim u prodavnicama, Bavarska na svim mjestima uvodi “pravilo 2G”, dok u mnogim kulturnim i rekreativnim objektima važi pravilo “2G plus”.

    Nevakcinisani se smiju sastajati samo još s malim brojem ljudi. Klubovi i barovi se zatvaraju, a restorani će raditi samo do 22 sata.

    Nema božićnih sajmova. Na kulturnim i sportskim manifestacijama smije biti najviše 25 posjetioca.

    Na mjestima gdje je sedmodnevna incidencija viša od 1.000 zatvaraju se restorani, hoteli, sportski i kulturni objekti, prenosi DW.

    Dalekosežna “2G pravila” sada vrijede i u nekim drugim pokrajinama. U Bandenburgu se to pravilo proširuje i na maloprodaju, s izuzetkom supermarketa i drugih trgovina s proizvodima za svakodnevnu upotrebu.

    Božićni sajmovi se zatvaraju. Nevekcinisani se socijalni kontakti znatno ograničavaju. Škole prelaze na online nastavu. Pored toga, školski božićni praznici počinju tri dana ranije.

  • Putin učestvovao u testiranju novog oblika nazalne vakcine protiv korone

    Putin učestvovao u testiranju novog oblika nazalne vakcine protiv korone

    Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je revakcinisan protiv virusa korona u nedjelju, 21. novembra, vakcinom sputnjik lajt, izjavio je danas da je učestvovao i u testiranju novog oblika nazalne vakcine protiv kovida 19.

    Istovremeno, je objavljeno da će rusko Ministarstvo zdravlja tokom dana registrovati novu vakcinu sputnjik M za djecu od 12 do 17 godina.

    Očekuje se da će doze ove vakcine biti dostupne do kraja decembra, saopštila je zamjenik premijera Tatjana Golikova na sjednici ruske Vlade.

    Rusija je suočena sa rastom broja infekcija i smrtnih ishoda u posljednjih nekoliko sedmica.