VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Ruski gas i dalje ide na istok

    Ruski gas i dalje ide na istok

    Gasovod “Jamal-Evropa” transportuje gas u smjeru istoka već 14 dana uzastopno i ovaj energent teče iz Njemačke u Poljsku, pokazuju podaci njemačkog mrežnog operatora “Geskejd”.

    Trenutni protok je blizu 5,9 miliona kilovat-časova na sat na glavnoj mjernoj tački na njemačko-poljskoj granici i uglavnom je neizmijenjen u prethodna 24 časa.

    Ovaj gasovod ima udio jedne šestine godišnjeg izvoza ruskog gasa u Evropu i Tursku.

    Ruski “Gasprom” nije zakupio tranzitne kapacitete za izvoz gasa ni danas, pokazuju podaci sa aukcija.

    Kompanija je prošlog mjeseca za januar zakupila tranzitni kapacitet za 8,3 miliona kilovat-časova na sat preko ovog gasovoda.

  • Premijer Haitija preživio atentat, ima povrijeđenih

    Premijer Haitija Arijel Anri preživio je atentat tokom proslave Dana nezavisnosti, javlja agencija Ria Novosti pozivajući se na TV kanal VTV.

    Upucnjavi ispred katedrale u gradu Gonaiv ubijena je najmanje jedna osoba, nekoliko ih je povrijeđeno u subotu tokom proslave Dana nezavisnosti Haitija, a premijer nije među povrijeđenima.

    Prema izvještajima lokalnih medija, naoružana banda koja djeluje na području na kojem se nalazi katedrala upozorila je premijera da ne dolazi.

    Nakon pokušaja ubistva, vlasti su otkazale ostale događaja kojima je trebalo da bude obilježen Dan nezavisnosti od Francuske, 1. januar 1804, prenose Ria Novosti.

    Kriza na Haitiju koja traje nekoliko godina kulminirala je ubistvom predsednika Žovnela Moiza 7. jula 2021.

  • Joe Biden: SAD će odlučno odgovoriti ako Rusija napadne Ukrajinu

    Joe Biden: SAD će odlučno odgovoriti ako Rusija napadne Ukrajinu

    Američki predsjednik Joe Biden rekao je u nedjelju ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da će Sjedinjene Države i njihovi saveznici “odlučno odgovoriti” ako Rusija dodatno napadne Ukrajinu, navodi se u saopćenju Bijele kuće.

    Poziv je uslijedio nekoliko dana nakon što je Biden održao drugi razgovor u mjesec dana s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tokom napetosti na rusko-ukrajinskoj granici, gdje je Rusija okupila oko 100.000 vojnika, prenosi Reuters.

    “Predsjednik Biden jasno je dao do znanja da će Sjedinjene Države i njihovi saveznici i partneri odlučno odgovoriti ako Rusija dodatno napadne Ukrajinu”, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki u izjavi nakon telefonskog razgovora dvojice predsjednika, prenosi Index.hr.

    Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je da je s Bidenom razgovarao o zajedničkim akcijama na očuvanju mira u Evropi i sprječavanju daljnje eskalacije.

    “Prvi međunarodni razgovor ove godine s Bidenom dokazuje posebnu prirodu naših odnosa”, napisao je Zelenski na Twitteru.

    Objavio je da se razgovaralo o zajedničkim akcijama Ukrajine, Sjedinjenih Država “i partnera u očuvanju mira u Europi, sprječavanju daljnje eskalacije, reformama, deoligarhizaciji”.

    “Cijenimo nepokolebljivu podršku Ukrajini”, rekao je, a prenosi Reuters.

  • Erdogan pozvao muslimane na jedinstvo u borbi protiv islamofobije

    Erdogan pozvao muslimane na jedinstvo u borbi protiv islamofobije

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, obraćajući se na konferenciji u Sjedinjenim Američkim Državama, je pozvao muslimane da se ujedine u borbi protiv islamofobije.

    Poziv na jedinstvo je bila njegova glavna poruka na jednoj od najvećih konferencija koja okuplja američke muslimane, a koja je prošle sedmice održana u Čikagu.

    “Moramo ojačati našu solidarnost u suočavanju s mržnjom prema muslimanima, ksenofobijom i rasizmom, a koji su bivali sve veći tokom pandemije. To se odnosi na svu muslimansku braću i sestre, bez obzira na njihovo porijeklo, boju kože, naciju, kulturu ili sektu”, poručio je i dodao da u islamu ne postoji mjesto za isključivost, prisiljavanje ili teror.

    Erdogan je prošle godine kritikovao Zapadne države smatrajući da ne poduzimaju dovoljno za borbu protiv antiislamskog sentimenta.

    Pozvao je i turske institucije da se uključe u rješavanje pitanja koja se odnose na muslimane i Turke širom svijeta, piše list Daily Sabah.

  • Mediji: Moguće isključenje baltičkih država iz NATO-a?

    Mediji: Moguće isključenje baltičkih država iz NATO-a?

    SAD mogu žrtvovati baltičke države radi strateškog sporazuma sa Rusijom, piše američki analitičar Dejvid Pajn u članku za “Nešnal interest”.

    Analitičar je upozorio na jedan od mogućih scenarija razvoja događaja nakon što je predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio povlačenje stranih trupa sa teritorije država-članica NATO-a u istočnoj Evropi, kao i prekid daljeg širenja Alijanse na istok, prenosi “Sputnjik”.

    Pejn nije isključio da događaji mogu naterati SAD da isključe iz NATO-a Litvaniju, Letoniju i Estoniju.

    Bez obzira na to što su u Beloj kući zahteve ruske strane nazvali nedopustivim, postoji verovatnoća, da se Vašington odluči za takav korak, vodeći se sopstvenim nacionalnim interesima.

    Podsetimo, u četvrtak su predsednik Rusije Vladimir Putin i američki lider Džozef Bajden telefonom razgovarali 50 minuta.

    Teme razgovora su bili predstojeći samit Rusija-NATO koji je zakazan za 10. januar, sednica Saveta Rusija-NATO i sastanak na polju OEBS-a.

  • Raketirana američka baza, ima mrtvih

    Najmanje pet osoba poginulo je u raketnom napadu na američku vojnu bazu u Siriji.

    Sirijska državna televizija objavila je da je do napada došlo 1. januara, a da je 20 osoba povređeno.

    Kako navodi “Sputnjik”, napadnut je autobus sa vojnicima.

    Prema poslednjim informacijama, napad su izveli pripadnici Islamske države.

    Novinska agencija SANA navodi da su stradali pripadnici sirijske vojske.

  • Finska razmišlja o pristupanju NATO-u uprkos oštrom protivljenju Rusije

    Finska razmišlja o pristupanju NATO-u uprkos oštrom protivljenju Rusije

    Aktovnosti ruske vojske na granici s Ukrajinom ponovo su pokrenule razgovore u Finskoj o tome da li ova zemlja treba postati dio NATO-a.

    Kako je izjavila premijerka ove zemlje Sanna Marin, Finska zadržava mogućnost da se prijavi za članstvo u NATO-u

    “Zadržavamo mogućnost da se prijavimo za ulazak u NATO. Moramo njegovati i čuvati ovu slobodu izbora jer se radi o pravu svake zemlje da donosi vlastite sigurnosne odluke”, kaže Marin.

    Prema njenim riječima, Finska će intenzivirati odbrambenu saradnju sa EU.

    Ranije u svom novogodišnjem obraćanju, predsjednik Finske Sauli Niinistoz rekao je da zahtjevi Rusije za sigurnosnim garancijama od SAD-a i NATO-a zabrinjavaju Evropu jer su u suprotnosti sa utvrđenim redom osiguranja evropske sigurnosti.

    Ministarstvo vanjskih poslova Rusije poslalo je 17. decembra SAD-u i NATO-u prijedloge o sigurnosnim garancijama, koje predviđaju neširenje alijanse na istok i nerazmještanje oružja na ruskim granicama. Ruski predsjednik Vladimir Putin također je zatražio da Washington i Sjevernoatlantska alijansa daju pravno obavezujuće sigurnosne garancije.

    Kao odgovor, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da blok neće praviti kompromise u pogledu pristupanja Ukrajine. Podsjetio je na član 10. Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem alijansa može pozvati druge evropske zemlje da se pridruže NATO-u.

    Glasnogovornik State Departmenta Ned Price rekao je da Sjedinjene Države pripremaju vlastite prijedloge za sigurnost.

  • Vojska zauzela školu u blizini linije razgraničenja: “U toku je opremanje položaja i dovlačenje snaga”

    Vojska zauzela školu u blizini linije razgraničenja: “U toku je opremanje položaja i dovlačenje snaga”

    Oružane snage Ukrajine opremaju vatrene položaje u seoskoj školi koju su zauzele u blizini linije razgraničenja u Donbasu.

    To je izjavio portparol Narodne milicije samoproglašene Luganske Narodne Republike Ivan Filiponenko, prenosi “Sputnjik”.

    “Prema podacima meštana sela Valujsko, proteklih dana je nastavljeno raspoređivanje štaba taktičke jedinice nacionalista i opremanje vatrenih položaja u učionicama seoske škole tog naselja, koju su ukrajinski nacionalisti zauzeli 27. decembra”, upozorio je on.

    Portparol Narodne milicije ističe da je oko zgrade registrovan veliki broj vozila sa naoružanim ljudima, opremom za artiljerijsko izviđanje, “osmatranje i određivanje ciljeva, kao i radio-stanicama”.

    “Činjenica da Kijev koristi zgradu škole u selu za razmeštanje štaba borbene jedinice i kontrolnog punkta za ukrajinsku artiljeriju je najgrublje kršenje sporazuma o prekidu vatre i flagrantno kršenje međunarodnog humanitarnog prava”, zaključio je Filiponenko.

    Ranije je oficir pres-službe Narodne milicije LNR Aleksandar Mazejkin izjavio da su u Donbas stigli ukrajinski diverzanti sa ciljem organizovanja provokacija.

    U Donjecku su tada upozorili da su ukrajinske snage bezbednosti rasporedile haubicu i borbeno pešadijsko vozilo u stambenim četvrtima Donbasa.

    Podsetimo, predsednik Rusije Vladimir Putin ranije je izjavio da ne isključuje mogućnost da ukrajinske vlasti spremaju novu vojnu operaciju u Donbasu.

    Ukrajinske vlasti su u aprilu 2014. godine pokrenule vojnu operaciju protiv Donjecke i Luganske Narodne Republike koje su proglasile nezavisnost nakon državnog prevrata u Ukrajini u februaru 2014.

    Kijev ne priznaje DNR i LNR i smatra teritorije ovih dveju republika okupiranim, a ustaničke snage terorističkim.

  • Putin i Erdogan potvrdili odlučnost za jačanje partnerstva

    Ruski lider Vladimir Putin i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan su u telefonskom razgovoru potvrdili odlučnost za jačanje partnerstva između dvije zemlje, saopšteno je danas iz Kremlja.

    Putin i Erdogan poželjili su jedan drugom srećnu Novu godinu. Razgovarali su o bilateralnoj saradnji i potrdili odlučnost za nastavak jačanja obostrano korisnog partnerstva između Rusije i Turske – navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se ističe da su Putin i Erdogan razgovarali i o globalnim pitanjima, uključujući i nedavne prijedloge za razvoj pravno obavezujućih sporazuma kojim će se garantovati bezbjedost Rusije, situaciji u Južnom Kavkazu i naporima za rješenje sirijske i libijske krize.

    U saopštenju se dodaje da su se Putin i Erdogan saglasili da će održavati kontakt, prenosi ruska novinska agencija TASS.

  • Berlin pozdravlja plan za gas, ali i dalje protiv nuklearne energije

    Berlin pozdravlja plan za gas, ali i dalje protiv nuklearne energije

    Njemačka je danas pozdravila plan EU da energetske projekte prirodnog gasa označi kao “zelene” investicije ali je izrazila protivljenje da na isti način budu označeni i projekti nuklearne energije.
    Njemačka je krajem sedmice ugasila tri od svojih posljednjih šest nuklearnih elektrana. Berlin je odlučio da ubrza gašenje nuklearne energije nakon topljenja reaktora u “Fukušimi” u Japanu 2011. godine kada su potres i cunami uništili postrojenje.

    “Stav vlasti prema nuklearnoj energiji ostaje nepromjenjen. Ostajemo uvjereni da nuklearna energija ne može biti klasifikovana kao održiva”, navodi se u saopštenju iz Berlina.

    Evropska komisija je krajem sedmice iznijela prijedlog da energiju dobijenu nuklearnim putem i iz prirodnog gasa označi kao “zelene izvore” kako bi omogućila investicije uprkos unutrašnjim nesuglasicama oko toga da li su to održive opcije.

    Cilj prijedloga jeste da se podrži prelaz bloka ka budućnosti bez ugljenika.

    Ukoliko većina članica podrži prijedlog, postaće zakon u EU i stupiće na snagu naredne godine.

    Francuska predvodi inicijativu za nuklearnu energiju koja je njen glavni izvor energije uprkos protivljenju Austrije i skepse iz NJemačke koja je u procesu gašenja svojih atomskih elektrana.