VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Svjetske sile danas u Beču traže rješenje za obnovu nuklearnog sporazuma sa Iranom

    Svjetske sile danas u Beču traže rješenje za obnovu nuklearnog sporazuma sa Iranom

    Strane koje pregovaraju o obnovi nuklearnog sporazuma sa Iranom danas će održati sastanak u Beču, saopšteno je danas iz EU.

    Iran i šest svjetskih sila pregovaraju u Beču od aprila kako bi postigli dogovor o koracima koje treba da preduzmu SAD i Iran. SAD su se povukle iz sporazuma 2018. godine.

    Ruski predstavnik u pregovorima Mihail Uljanov je Twitteru objavio da će se Zajednička komisija za nuklearni sporazum sastati danas i da će odlučivati o daljem toku razgovora.

    On je istakao da je dogovor o obnovi sporazuma na dohvat ruke ali da još nije završen.

    Preostale strane u sporazumu Iran, Rusija, Kina, Francuska, Britanija, Njemačka i EU sastat će se u podrumu luksuznog hotela. Američka delegacija stacionirana je u hotelu preko puta jer Iran odbija direktan susret.

  • Putin: Suočeni smo sa demografskom klopkom

    Putin: Suočeni smo sa demografskom klopkom

    Nadležni organi u Rusiji moraju da se usredsrede i preokrenu kompleksnu demografsku situaciju u Rusiji, poručio je danas predsjednik Rusije Vladimir Putin tokom svog govora na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.

    “Demografska situacija je kompleksna. Jednom smo uspjeli da izađemo iz slične situacije i da riješimo teška pitanja. Ipak, zbog brojnih objektivnih razloga suočili smo se sa demografskom klopkom”, upozorio je Putin, prenosi TASS.

    Šef ruske države je ukazao da se nadležni moraju fokusirati na razvoj ekonomije, regiona, socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja i na jačanje tradicionalnih vrednosti kako bi se preokrenuli negativni demografski trendovi.

    “Prosperitetna i jaka porodica sa djecom, to je budućnost Rusije”, poručio je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin.

  • SAD: Za 150 dana dato 300 miliona doza vakcina

    SAD: Za 150 dana dato 300 miliona doza vakcina

    U Sjedinjenim Američkim Državama za 150 dana dato je 300 miliona doza vakcina protiv korona virusa, saopštila je Bijela kuća.

    “Kada je predsjednik Bajden preuzeo dužnost prije 150 dana, dnevno je umiralo više do 3.300 Amerikanaca, a više od 185.000 građana se zaražavalo dnevno, dok su u privredi izgubljeni milioni radnih mjesta”, navodi se u saopštenju na sajtu Bele kuće.

    Kako se dodaje, danas zahtaljujući Bajdenovoj strategiji borbe protiv kovida 19, virus se povlači. Za 150 dana dato je 300 miliona doza vakcina, broj novozaraženih i smrtnih slučajeva opao je za više od 90 odsto, a ekonomija doživljava najsnažniji oporavak u posljednjih nekoliko decenija.

    “Rezultat je jasan: Amerika počinje da ponovo izgleda kao Amerika i ulazi u ljeto radosti i slobode”, navela je Bela kuća.

    Više od 175 miliona Amerikanaca dosad je primilo barem jednu dozu vakcine, a 55 miliona odraslih je u potpunosti imunizovano.

  • Navijači Engleske i Škotske se potukli uoči ostrvskog derbija na Wembleyu

    Navijači Engleske i Škotske se potukli uoči ostrvskog derbija na Wembleyu

    Nogometaši Engleske i Škotske večeras na stadionu Wembley igraju utakmicu drugog kola Evropskog prvenstva, a njihovi navijači su tokom dana na ulicama Londona imali nekoliko sukoba.

    Naime, veliki broj škotskih navijača je doputovao u London kako bi pružili podršku svojoj reprezentaciji, a tom prilikom su bili i izuzetno ratoborni.

    Od ranije je poznata njihova netrpeljivost prema Engleskoj pa nije iznenađenje što je dolazilo do verbalnih, ali i fizičkih okršaja.

    Snimak jedne takve tučnjave pojavio se na društvenim mrežama, a na njemu se može vidjeti sukob nekoliko engleskih i škotskih navijača.
    I policija u Londonu je imala pune ruke posla sve dok nisu sve navijači sigurno sproveli na stadion.

    Inače, nakon prvog poluvremena nije bilo pogodaka na meču Engleske i Škotske.

  • Blinken naredne sedmice organizuje sastanak s liderima Njemačke, Francuske i Italije

    Blinken naredne sedmice organizuje sastanak s liderima Njemačke, Francuske i Italije

    Američki državni sekretar Antony Blinken otputovat će u Njemačku iduće sedmice na razgovore s kancelarkom Angelom Merkel i radi učešća na konferenciji o Libiji čiji će domaćin biti njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas.

    Blinken će održati razgovore s Merkel u Berlinu u srijedu, saopćio je portparol njemačke vlade Steffen Seibert.

    “Istoga dana, on će učestvovati na drugoj konferenciji o Libiji u ministarstvu vanjskih poslova na poziv ministra Heika Maasa”, kazao je Seibert.

    Maas i Blinken također će održati bilateralne razgovore o vanjskopolitičkim temama, saopćila je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova.

    Dvojica ministara u četvrtak će potpisati sporazum o tješnjoj saradnji između SAD-a i Njemačke u Memorijalu ubijenim Jevrejima Evrope u blizini Brandenburške kapije.

    Blinken će potom otputovati u Francusku gdje će se sastati s predsjednikom Emmanuelom Macronom i ministrom vanjskih poslova Jean-Yvesom Le Drianom u Parizu 25. juna, saopćio je State Department u Washingtonu.

    Odatle će Blinken otputovati u Italiju gdje će u Rimu s italijanskim ministrom vanjskih poslova Luigi Di Maiom predvoditi sastanak koalicije protiv tzv. Islamske države.

    Očekuje se da se razgovori o Siriji održe na marginama sastanka.

    Nakon bilateralnih razgovora s Di Maiom i predsjednikom Sergiom Mattarellom, Blinken planira posjetiti Vatikan radi sastanka s visoko rangiranim crkvenim predstavnicima.

    Na kraju evropske turneje, Blinken će se pridružiti ministrima vanjskih poslova G20 na njihovom skupu u Bariju i u Materi u južnoj Italiji, prenosi dpa.

  • Kurc i Lajčak se nadaju deblokiranja pristupnog procesa

    Austrijski kancelar Sebastijan Kurc istakao je danas da je veoma bitno da se Zapadni Balkan vrati na „radar EU”, jer je približavanje tog regiona važno, kako za Zapadni Balkan, tako i za samu EU.

    Kurc je, na konferenciji za novinare posle Samita o Zapadnom Balkanu, na kojem je učestvovala premijerka Ana Brnabić, rekao da je pozvao svoje kolege iz regiona jer je Zapadni Balkan veoma bitan za Austriju.

    S tim u vezi je podsjetio na tjesne ekonomske, istorijske, ljudske i kulturne veze.

    „Imamo i puno ljudi u Austriji porijeklom sa Balkana, a imamo istovremeno situaciju da je Austrija najvažniji investitor na Balkanu. Te države su važan ekonomski partner, mnoga radna mjesta na Balkanu, ali i u Austriji zavise od te snažne saradnje”, istakao je on.

    Kurc je kazao da se Austrija već dugo zalaže za evropsku integraciju Zapadnog Balkana, da podržava reforme.

    „Pandemija je ne samo EU, već i države Zapadnog Balkana snažno potresla, i dovela do toga da su mnoge teme potisnute. Sada je vreme da se ponovo bavimo Zapadnim Balkanom”, objasnio je on.

    Prenio je da je sa premijerima regiona razgovarao na tri teme, pri čemu je prva bila zajednička borba protiv pandemije.

    „Znate da smo pandemiju pobijedili tek kada sve države budu pobedile ovu pošast. Sami ne možete pobijediti pandemiju. Snažnom saradnjom koju sada imamo uvjeren sam da ćemo postići važan uspijeh”, rekao je on.

    Podsjetio je da je Austrija koordinisala donaciju vakcina EU, te prenio da je austrijska vlada donijela odluku da donira milion doza vakcina regionu.

    „Od avgusta do kraja godine isporučićemo milion doza vakcina””, najavio je Kurc.

    Pored toga, ističe, da se Austrija na evropskom nivou zalaže da se sva pravila za putovanja koja se sada usaglašavaju budu dogovorena i sa trećim državama, a tako sa zemljama Zapadnog Balkana.

    Druga tema, dodao je, bila je pristupna perspektiva regiona.

    Ukazao je da postoje i dalje izazovi, kao što su dijalog Beograda i Prištine, ali i mnogo posla na reformama u svim državama.

    Međutim, dodaje da je ostvaren i napredak, koji mora biti priznat od strane EU.

    S tim u vezi Kurc je posebno apostrofirao Srbiju, rekavši da se ta zemlja pozitivno razvija, i da to mora biti priznato od EU, odnosno nagrađeno.

    Istakao je da postoji različiti napredak zemalja Balkana na putu ka EU, ali i da je primjetan svuda zastoj u tom procesu.

    „To povezujem sa pandemijom, jer je Brisel bio fokusiran na borbu protiv Kovida 19. Sada mora biti cilj da druge teme stavimo na agendu”, poručio je on.

    Kurc je rekao da se Austrija usaglasila sa Slovenijom, koja tokom predsjedavanja EU Zapadni Balkan stavlja visok na agendu prioriteta.

    „Nadam se da ćemo tako dati svoj doprinos da posle Kovida pokrenemo novu dinamiku u procesu evropskog približavanja Balkana”, objasnio je on.

    Treća tema Samita, rekao je, bila je borba protiv ilegalne migracije.

    Kazao je da borba protiv ilegalne migracije može biti uspješna samo djelovanjem sa partnerima, a države regiona su značajni partneri za Austriju.

    „Dogovorili smo da saradnju dalje proširimo, da pomognemo državama Zapadnog Balkana u toj borbi. To neće biti pomoć tim državama, već nešto od čega mi profitiramo. Što se prije stane na put ilegalnoj migraciji to je veća šansa da migranti ne dođu do EU”, objasnio je on.

    Rekao je da je cilj da se balkanska ruta učini što neatraktivnijom, čime bi se sprečilo da migranti krenu na put ka EU.

    Izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak je kazao da je Samit u Beču važan događaj u vrijeme refleksije i obnovljenog fokusa na Zapadni Balkan.

    Podsjetio je na povezanost EU i Zapadnog Balkana, ukazujući da je Unija najveći donator, investitor i trgovinski partner regiona.

    Istovremeno, konstatovao je, da poslije 18 godina od Soluna, nije došlo do većeg pomaka u pristupanju regiona Uniji.

    Ukazao je da je samo jedna država postala članica, dve pregovaraju, a ostale još nisu otvorile pristupne pregovore.

    „To pokazuje da ne radimo dobro. Zato je potreban dijalog, tako i o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, ali i o pristupanju regiona EU, te i dijalog između EU i zemalja regiona”, dodao je Lajčak.

    Najavio je da će ove godine biti puno događaja vezanih za Zapadni Balkan i izrazio nadu da će biti moguće deblokirazti proces proširenja.

    „To je u interesu regiona, ali i same EU”, zaključio je Lajčak.

  • Iranci biraju novog predsjednika: Očekuje se pobjeda radikalnog političara Ebrahima Raisija

    Iranci biraju novog predsjednika: Očekuje se pobjeda radikalnog političara Ebrahima Raisija

    Vrhovni vođa Ali Khamenei glasao je u petak ujutro u Teheranu na iranskim predsjedničkim izborima i tako službeno otvorio birališta, izvijestili su novinari agencije France Presse na terenu.

    Ajatolah Khamenei ubacio je svoj glasački listić u kutiju postavljenu posebno za njega u džamiji imama Khomeinija, pored njegovog ureda, u centru iranskog glavnog grada u 7:03 sati (4:33 sati po srednjoevropskom vremenu).
    Birališta se trebaju zatvoriti u ponoć (21:30 sati), ali se glasanje može produžiti za dva sata, objavila je vlada.

    Očekuje se pobjeda ultrakonzervativca Ebrahima Raisija, koji bi tako nakon dva mandata trebao zamijeniti umjerenog Hassana Rouhanija, prenosi AFP.


    Među njegovim protukandidatima su bivši čelnik Revolucionarne garde Mohsen Rezaee i ultrakonzervativni bivši pregovarač za nuklearni program Saeed Jalili.

    Takmiče se i bivši potpredsjednik Mohsen Mehralizadeh te guverner centralne banke Abdolnaser Hemmati, koje se smatra reformistima, ali nemaju podršku glavne reformističke koalicije.

    Ako nijedan kandidat u petak ne dobije jasnu većinu, dvojica kandidata s najvećim brojem glasova idu u drugi krug sedam dana kasnije, 25. juna.

    Vrhovnu vlast u Iranu od 1979. zapravo ima vjerski vođa, prvo Ruhollah Khomeini pa Ali Khamenei, ali i predsjednik države ima znatan utjecaj na pitanja koja se kreću od industrijske do vanjske politike.

    Oko 59 miliona ljudi ima pravo glasa na izborima, a početni rezultati očekuju se u nedjelju, izvještava dpa.

    Prema anketama, međutim, oko 40 posto birača s pravom glasa želi učestvovati na izborima – oko 30 posto manje nego na posljednjim izborima 2017. godine.

    Novi predsjednik trebao bi položiti zakletvu u augustu.

  • Mijenjaju se pravila za ulazak u Grčku

    Mijenjaju se pravila za ulazak u Grčku

    Komisija epidemiologa pri grčkom Ministarstvu zdravlja na današnjem sastanku odlučila je da uvede određene izmjene prilikom ulaska u tu zemlju, saopštio je zamjenik ministra civilne zaštite Nikos Hardalijas.

    Kako je on objasnio, za zemlje sa zelene liste biće dozvoljen ulazak u Grčku sa brzim negativim antigenskim testom, dok za djecu mlađu od 12 godine neće biti potreban test, prenose makedonski mediji.

    Evropska unija vratila je u srijedu Srbiju na zelenu listu. Nove mjere u Grčkoj stupiće na snagu kada budu objavljene u službenom listu.

    Kako podsjećaju na sajtu Ministarstva inostranih poslova Srbije, Srbija i Grčka potpisale su proljetos dokument po kom je državljanima Srbije koji su vakcinisani protiv korona virusa vakcinama dostupnim u Srbiji dozvoljeno da uđu u Grčku bez odlaska u karantin.

    Potrebno je da imaju povrdu o završenoj vakcinaciji (najmanje 14 dana prije dolaska u Grčku) koju je izdao nadležni organ, a potvrda pored ličnih podataka treba da sadrži tip primljene vakcine i broj doza.

    Oni koji nisu vakcinisani protiv korona virusa trebalo bi da obezbjede negativan PCR test, ne stariji od 72 sata, pri čemu su oslobođena djeca do šest godina starosti, ili potvrdu o preležanom kovidu-19 u prethodnih dva do devet mjeseci prije putovanja.

  • Ugledna finska političarka o NATO-u, Srebrenici, Haškom sudu i Ratku Mladiću: Njemačka i SAD će morati da se izvine Srbima

    Ugledna finska političarka o NATO-u, Srebrenici, Haškom sudu i Ratku Mladiću: Njemačka i SAD će morati da se izvine Srbima

    Njemačka i Francuska su se svojevremeno pokušale iskupiti polaganjem vijenaca za svu nepravdu koju su počinile prije sto godina tokom svojih kolonijalnih osvajanja afričkih zemalja. Hoće li biti potrebno novih 100 godina da SAD i Njemačka priznaju istinu o nasilju koje su počinile nad srpskim narodom i da se izvine nevinim ljudima poput generala Ratka Mladića i njegovim sunarodnicima?

    Zapitala se ovo u svom autorskom članku profesorica Pirko Turpeinen, ugledni psihijatar i nekadašnja funkcionerka finskih socijaldemokrata, reagujući na pojedine napise u finskim medijima kako bi nakon presude generalu Ratku Mladiću “Srbija trebalo da se suoči sa svojim ratnim zločinima”. Ova finska političarka, koja je godinama radila i kao stručni saradnik u Komisiji za ispitivanje torture i kršenja ljudskih prava Savjeta Evrope, smatra kako je nad Srbima tokom prošlog vijeka izvršen najveći genocid, te da je razaranje Jugoslavije od strane zemalja članica NATO-a i SAD zapravo najveći međunarodni zločin u Evropi od Drugog svjetskog rata. Prema njenim riječima, srpski narod je gotovo istrijebljen tokom Drugog svjetskog rata, a sve je nastavljeno tokom devedesetih godina.

    • Hrvatska imigracija i razne tajne službe finansirale su godinama jednu agresivnu antisrpsku propagandnu kampanju preko najpoznatijih marketinških agencija. Zvonar CIA Robert Ber je u jednoj od svojih knjiga napisao da je na raspolaganju imao na desetine miliona dolara kako bi povećao jaz između različitih etničkih grupa u SFRJ, a kako bi slomljene male države ispunile ciljeve nadnacionalnog kapitala iz SAD i Njemačke – navela je ova finska političarka.

    Ono što se kasnije desilo, kako kaže, ide na dušu tih velikih sila, koje su dozvolile da nakon “Oluje” Hrvatska bude etnički očišćena od Srba, a u čemu su, istakla je Turpeinenova, učestvovali i penzionisani američki generali.

    Ona smatra kako je Mladić, s kojim je imala prilike da razgovara u nekoliko navrata, vjerovatno jedini oficir tokom tih ratnih godina u BiH koji se više puta pozvao na zakone i međunarodne ugovore.

    • NATO sud ga je i pored toga osudio. Stavili su mu na dušu i Srebrenicu iako on uopšte nije bio u tom gradu tokom spornih događaja, a koji su kasnije iskonstruisani od strane tajnih službi i lažnih svjedoka. Mladić je nakon ulaska u Srebrenicu početkom jula 1995. razgovarao sa predstavnicima Srebrenice i generalom UN Karemansom. On je tada rekao kako Bošnjaci mogu odabrati hoće li ostati u gradu ili žele ići negdje drugdje. Organizovao je i prevoz, nahranio ih, te zatražio da u svakom autobusu bude i po jedan pripadnik UN. Nakon toga je otišao u Beograd – napisala je Turpeinenova pozivajući svjetske medije da objave izdvojeno mišljenje sudije Apelacionog suda Priske Matimbe Nijambe, koja se nije složila sa presudom Mladiću navodeći kako bi bilo najpravednije da se ovo suđenje ponovi.
  • Naoružana grupa u Nigeriji otela 80 đaka i pet nastavnika, ubijen policajac

    Naoružana grupa u Nigeriji otela 80 đaka i pet nastavnika, ubijen policajac

    Naoružane osobe ubile su jednog policajca i otele najmanje 80 učenika i pet nastavnika iz škole u nigerijskoj državi Kebbi, rekli su policijski izvori, mještani i jedan nastavnik.

    Ovo je bila treća masovna otmica u posljednje tri sedmice na sjeverozapadu Nigerije. Vlasti su saopćile da napade vrše naoružani banditi koji potom traže otkupninu.

    Usman Aliju, nastavnik u školi, rekao je da su napadači odveli više od 80 đaka, uglavnom djevojčica.

    “Ubili su policajca, provalili kroz kapiju i ušli pravo na časove”, rekao je Aliju Reutersu.

    Policijski glasnogovornik Nafiju Abubakar izjavio je da je policajac ubijen u razmjeni vatre i da je pogođen i jedan učenik, koji je dobio medicinsku pomoć.

    Glasnogovornik državnog guvernera rekao je da još sakupljaju podatke o ukupnom broju nestalih učenika.

    Napad je izvršen u državnom federalnom koledžu u gradu Birnin Yauri. Snage sigurnosti pretražuju obližnju šumu u potrazi za nestalim učenicima i nastavnicima.

    Lokalni mještanin Atiku Aboki, koji je došao u školu neposredno nakon što je prestala pucnjava, rekao je da je vidio scenu panike i konfuzije dok su ljudi tražili svoju djecu.