Zemljotres jačine 5,9 pogodio je danas Dodekanska ostrva u Grčkoj i pograničnu oblast sa Turskom, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.
Prema saopštenju epicentar zemljotresa je bio u Egejskom moru na dubini od 2 km, prenosi Rojters.
Za sada nema izvještaja o eventualnim žrtvama ili pričinjenoj materijalnoj šteti.
Njemački demokršćani (CDU) kancelarke Angele Merkel obećali su porezno rasterećenje i odgovorno vođenje javnih finansija u manifestu za septembarske parlamentarne izbore, objavljenom u ponedjeljak.
Vladajući demokršćani nadaju se da manifest pod nazivom “Program za stabilnost i obnovu” može proširiti njihovo vodstvo, koje su u anketama ponovno stekli pred Zelenima, uoči parlamentarnih izbora 26. septembra.
“Treba nam decenija modernizacije”, kazao je vođa Kršćansko demokratske unije (CDU) Armin Laschet, kandidat CDU-a i sestrinske Kršćansko socijalne unije (CSU), koja na izbore izlazi samo u Bavarskoj.
Laschet nastoji “osvježiti” imidž stranke nakon 16 godina vladavine Angele Merkel.
“Želimo učiniti našu zemlju bržom, efikasnijom i digitalnijom”, kazao je.
Blok desnog centra CDU/CSU želi uspjeh na izborima kojima bi spriječio mogućnost formiranja tročlane vladajuće koalicije pod vodstvom Zelenih.
Konzervativci su na anketama proširili svoje vodstvo nad Zelenima na oko osam bodova, uprkos podijeljenoj borbi oko toga ko bi trebao biti njihov kandidat za zamjenu Merkel.
U manifestu Unije (CDU/CSU) obećano je porezno rasterećenje te se ističe predanost tzv. kočnici za dugove, koja podrazumijeva ograničenje novih zaduženja na mali dio postotak BDP-a.
“Nejasno je kako će sve to biti finansirano”, kazao je Jens Suedukum, profesor ekonomije na Sveučilištu Heinrich Heine u Duesseldorfu.
“Očekujem da će nakon izbora Unija biti otvorena kreativnim finansijskim rješenjima”, dodao je Heine, prenosi Reuters.
Zeleni su, nasuprot demokršćanima, obećali veće poreze za osobe s najvećim dohotkom kako bi se finansirala energetska tranzicija, zbog čega je otežana mogućnost koalicije dviju najjačih stranaka nakon izbora.
“Čvrsto sam uvjeren da Nijemci ne vjeruju Zelenima”, rekao je lider CSU-a Markus Söder na zajedničkoj konferencijiza novinare s Laschetom i poručio: “Možete provoditi zelenu politiku i bez Zelenih”.
Söder i Laschet pokazali su zajedništvo, nakon oštre borbe u aprilu, kada nije bilo jasno ko će od njih dvoje biti kandidat za kancelara. Potom se Soeder povukao iz utrke.
Filipinski predsjednik Rodrigo Duterte zaprijetio je zatvorom ljudima koji odbiju biti vakcinisani protiv koronavirusa dok se njegova zemlja bori s novim pandemijskim valom, s više od 1,3 miliona slučajeva i 23.000 umrlih.
“Vi odlučite, vakcina ili ću vas zatvoriti”, rekao je Duterte u televizijskom obraćanju u ponedjeljak nakon izvještaja o malom broju vakcinisanih.
Duterteove primjedbe protive se porukama zdravstvenih radnika, koji su rekli da je, iako se od ljudi traži primanje vakcina protiv koronavirusa, vakcinisanje dobrovoljno.
“Nemojte me pogrešno shvatiti, u ovoj zemlji postoji kriza,” rekao je Duterte te dodao da je ogorčen zbog malog broja vakcinsanih.
Od 20. juna, filipinske vlasti u potpunosti su vakcinisale 2,1 milion ljudi, polako napredujući prema vladinom cilju da ove godine imunizira do 70 miliona ljudi u zemlji od 110 miliona stanovnika.
Duterte, koji je kritikovan zbog svog oštrog pristupa u suzbijanju virusa, također je ostao pri odluci da ne dozvoli da se škole ponovo otvore.
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da SAD, prije nego što izgovore riječ “zakon”, prvo moraju da uvedu sankcije sebi zbog Jugoslavije i Iraka, kao i zbog ubijenih širom svijeta.
“Od kada su Sjedinjene Države počele da žive po zakonima? Način njihovog djelovanja u Organizaciji za zabranu hemijskog oružja ne potpada ni pod jedan zakon – to je potpuno bezakonje. Prvo neka kazne sami sebe sankcijama za Jugoslaviju i Irak, milione ubijenih i osakaćenih. Tek tada mogu da izgovore riječ ‘zakon’ “, napisala je Zaharova na Telegramu.
Portparolka Bijele kuće Džen Psaki izjavila je prethodno da nedavni sastanak predsjednika SAD i Rusije Džozefa Bajdena i Vladimira Putina u Ženevi nije donio nikakve promjene u politiku sankcija Vašingtona prema Rusiji.
Prema njenim riječima, zakon predviđa da Bijela kuća nastavi da razmatra ograničenja u vezi sa upotrebom hemijskog oružja.
Sjedinjene Američke Države nastaviće da uvode sankcije ruskim kompanijama i organizacijama koje učestvuju u projektu Sjeverni tok 2, najavio je juče savjetnik američkog predsjednika nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven.
On je takođe rekao da će SAD uvesti dodatne sankcije Rusiji zbog tretmana opozicionara Alekseja Navaljnog, čim bude “utvrdila prave mete.”
Švedski parlament izglasao je danas nepovjerenje premijeru Stefanu Lofvenu i dao lideru socijaldemokrata rok od sedam dana da podnese ostavku ili raspiše prijevremene izbore.
Nacionalistička stranka Švedske demokrate iskoristila je priliku da zatraži glasanje o povjerenju sedam dana nakon što je Ljevičarska stranka povukla podršku vladi povodom plana da se ublaži kontrola određivanja stanarina u novogradnji.
Lofvenova manjinska koalicija sa Zelenom strankom oslanjala se na podršku u parlamentu od dvije manje partije desnog centra i Ljevičarske stranke od izbora 2018. godine.
Pošto je parlament u političkoj blokadi, nije poznato kome će se predsjednik ovog tijela obratiti sa zadatkom da formira novu administraciju.
Ankete pokazuju da su blokovi lijevog i desnog centra uravnoteženi, što znači da ni prijevremeni izbori ne bi razjasnili situaciju.
Privremena vlada ostala bi na funkciji do redovnih izbora u septembru sljedeće godine.
Ovo je prvi put da je jedan švedski premijer smijenjen izglasavanjem nepovjerenja na prijedlog opozicije.
Prvi rezultati regionalnih izbora u Francuskoj pokazuju da stranke predsjednika Emmanuela Macrona i njegove protivnice Marine Le Pen nisu ostvarili rezultate kojima su se nadali na regionalnim izborima.
Prema projekcijama, Macronova centristička partija dobiće nešto više od 10 posto glasova, što je jedva dovoljno da uđe u drugi krug sljedećeg vikenda.
Krajnje desno orijentisani Nacionalni pokret Le Penove biće drugoplasirani, iako se očekivalo da će voditi nakon prvog kruga i direktno pobijediti u najmanje jednom regionu, prenio je BBC.
Jedan od članica iz Macronove stranke Aurore Bergé izjavila je da je slab rezultat njene stranke “demokratski šamar svima nama”.
Le Pen nije kandidat na ovim izborima, ali je vodila kampanju. Ona je ocijenila da rekordno nizak odziv glasača, sa 66 posto onih koji nisu izašli na birališta, predstavlja “građansku katastrofu”.
Le Pen je za ovakvu situaciju optužila nesposobnost vlasti da pobudi vjeru građana u političke institucije i dodala da postoji nepovjerenje u izborni sistem, jer ostavlja birače u uvjerenju da ne mogu ništa da promijene.
“Ipsosova” izlazna anketa pokazuje da će Republikanci dobiti 37 posto glasova, a Nacionalni pokret 19. Zeleni, Socijalistička partija i Macronova Republika u pokretu su na po 11 posto.
Glasači biraju nove predstavnike u 11 regiona u Francuskoj i jednom prekomorskom regionu, kao i u 96 departmana. Na listama je 15.700 kandidata koji se takmiče za 4.100 poslaničkih mandata.
Sjedinjene Američke Države nastaviće da uvode sankcije ruskim kompanijama i organizacijama koje učestvuju u projektu Sjeverni tok 2, izjavio je danas savjetnik američkog predsednika nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven.
On je za CNN rekao da su dosad sankcionisane određene ruske kompanije i organizacije, kada je riječ o Sjevernom toku 2, a da su ukinute samo za dva entiteta – jednu osobu njemačke nacionalnosti i jednu švajcarsku kompaniju. „Kada je predsjednik (Džoze) Bajden preuzeo funkciju, Severni tok 2 je bio 90 odsto završen. To se desilo u vrijeme administracije Donalda Trampa. Pitanje koje nam je bilo upućeno bilo je – da li ćemo ići sankcijama na naše evropske saveznike i prijatelje, Bajden je rekao da nije spreman za tako nešto”, dodao je Saliven.
Sjeverni tok 2 je međunarodni projekat izgradnje gasovoda koji će ići ispod Baltičkog mora od Rusije do Njemačke, zaobilazeći tranzitne zemlje, kao što su Ukrajina, Bjelorusija, Poljska i još neke istočnoevropske i baltičke zemlje, podsjeća TAS S.
SAD su u maju uvele sankcije protiv 13 brodova i tri ruske organizacije koje su učestvovale u projektu.
Saliven je danas ranije izjavio da će SAD uvesti dodatne sankcije Rusiji zbog tretmana Moskve opozicionara Alekseja Navaljnog, čim bude „utvrdila prave mete.”
„Spremamo novi paket sankcija. Pokazali smo da nećemo uzmicati ni pred kojim pitanjem, pa ni kada je riječ o slučaju Navaljnog. Ovo je odgovor na ruske štetne aktivnosti”, rekao je Saliven za CNN.
Prema Salivenu, nove sankcije će biti uvedene čim SAD budu sigurne da su utvrdile „prave mete”.
„Čim budemo sigurni, uvešćemo nove sankcije”, dodao je Saliven, a prenio TAS S.
Šef diplomatije Evropske unije, Žozep Borelj, izvestiće sutra ministre spoljnih poslova EU o poslednjoj rundi dijaloga Beograda i Prištine koja je održana 15. juna u Briselu.
U Briselu podsećaju da je prošle nedelje uz posredovanje Borelja održan sastanak na visokom političkom nivou između Beograda i Prištine, a da je za kraj jula predviđena naredna rudna dijaloga.
Dijalog Beogrda i Prištine naći će se na agendi Saveta EU pod tačkom “razno”, zajedno sa razmenom mišljenja o odnosima sa Turskom i Rusijom, situacijom u Libanu, bliskoistočnim mirovnim procesom i poslednjim sastanku u okviru Iranskog nuklearnog sporazuma.
Osnovna pitanja kojima će se ministri spoljnih poslova EU na sastanku 22. juna u Lukemburugu baviti, biće Irak, Latinska Amerika i Belorusija gde se očekuje i usvajanje EU sankcije protiv odgovornih za prinudno spuštanje putničkog aviona u Minsk i hapšenje novinara Romana Potaševiča.
U EU dodaju da su najavljene ekonomske sankcije protiv Belorusije i dalje u razradi.
Reaktor na jedinoj iranskoj nuklearnoj elektrani “Bušer” na jugu zemlje je hitno isključen, javila je državna televizija Irana.
Prema riječima neimenovanog predstavnika iranske nuklearne elektrane, reaktor će ostati isključen najviše tri do četiri dana.
Rad nuklearne elektrane obustavljen je još u subotu kako bi se otklonile pojedine tehničke neispravnosti, prenio je “Sputnjik”.
Nuklearna elektrana “Bušer” smatra se najvećim rusko-iranskim projektom.
Prvi blok ove nuklearke je pušten u rad 2011. godine.
Rusija isporučuje Iranu nuklearno gorivo koje je neophodno za njeno funkcionisanje.
Međutim, u martu je predstavnik ove elektrane rekao da Iran od Rusije više ne može da dobija dijelove za popravku zbog ekonomskih sankcija koje je Amerika uvela Iranu 2018. godine.
Stanovnici Irana u subotu su izabrali novog predsjednika ove države. U narednim godinama, Iran će predstavljati kontroverzni političar Ebrahim Raisi koji je dobio podršku više od 60 posto stanovnika ove države.
Šezdesetogodišnji političar tokom kampanje sebe je predstavljao kao najbolju osobu za borbu protiv korupcije i rješavanje ekonomskih problema s kojima se Iran suočava u posljednjem periodu.
Ko je zapravo Ebrahim Raisi?
Novi iranski predsjednik rođen je 1960. godine u Mashadu, drugom po veličini iranskom gradu i centru najsvetijeg šiitskog svetišta u državi. Raisi je odrastao u religijski orijentiranoj porodici gdje je kao mlad stekao značajno vjersko obrazovanje, te studirao kod nekoliko istaknutih islamskih učenjaka.
Još dok je bio student, Raisi je sudjelovao u protestima protiv tadašnjeg vladara Mohammada Reze Shaha Pahlavija koji je na kraju svrgnut s vlasti 1979. godine u promjenama koje su dovele do stvaranja Islamske republike Iran.
Raisi dobio podršku više od 60 posto građana Irana (Foto: EPA-EFE)
Raisi dobio podršku više od 60 posto građana Irana (Foto: EPA-EFE)
Nakon revolucije i uspostave vlasti na čelu sa ajatolahom Homeinijem, Raisi je započeo rad u pravosuđu gdje je djelovao kao tužilac u nekoliko iranskih gradova, a pravosudni “zanat” izučavao je pod nadzorom ajatolaha Hamneija koji postaje iranski predsjednik 1981. godine.
Tokom pravosudne karijere, Raisija je odlikovala velika ambicioznost što je potvrđeno i time da je postao zamjenik glavnog tužitelja u Teheranu kada je imao samo 25 godina.
Kontroverzne odluke
Upravo u periodu, kada postaje zamjenik tužitelja u Teheranu, za Raisija se počinju vezati brojne kontroverzne odluke. Organizacije za ljudska prava ističu kako je, dok je bio na toj funkciji, Raisi obnašao i funkciju jednog od četvorice sudija koji su sjedili u “tajnim” sudovima osnovanim 1988. godine, a koji su kasnije postali poznati i kao “Komiteti smrti”.
Ovaj komitet bio je zadužen za nadzor, ali i likvidaciju hiljade političkih zatvorenika i neistomišljenika tadašnje iranske politike.
“Komitet smrti” većinom je sudio članovima ljevičarskih opozicionih grupa, a tačan broj onih koje je Komitet poslao u smrt ni danas nije poznat. Nevladine organizacije koje se bave proučavanjem ovog dijela historije Irana, ističu kako je Komitet odgovoran za smrt oko 5.000 muškaraca i žena koji su pogubljeni i pokopani u neoznačenim masovnim grobnicama što predstavlja zločin protiv čovječnosti.
Raisija i danas prate događaji iz 1988. godine (Foto:Twitter)
Raisija i danas prate događaji iz 1988. godine (Foto:Twitter)
Uprkos činjenici da je bio dio Komiteta, Raisi je više puta odbacio tvrdnje da je odgovoran za ubistva te je naglašavao kako su ubistva pravdana vjerskom presudom vrhovnog vođe ajatolaha Homeinija. Zbog njegove moguće umiješanosti u ova djela, često se može čuti kako politički protivnici Raisija zovu i “Gospodin smrt”.
Razmjere masovnih ubistava izložene su i u izvještaju od 130 stranica koje je napisao advokat za ljudska prava sa sjedištem u Londonu Geoffrey Robertson.
“Političke protivnike su vješali o dizalice te su njihovi konopci visili ispred ulaza u salu za sastanke. Ostale su izvodili tokom noći gdje su ih ubijali streljački vodovi”, navodi se.
Politički uspon
Nakon dešavanja tokom osamdesetih godina prošlog stoljeća, Raisi je napredovao kako u pravosudnom tako i u političkom životu Irana. Također, 10 godina, tačnije do 2014. godine obavljao je dužnost zamjenika glavnog sudije Irana.
Nakon 2014. godine, Raisi je unaprijeđen u glavnog državnog tužioca, a 2016. godine ajatolah Hamnei ga je imenovao čuvarom jednog od najznačajnijih religijskih centara Astan Quds Razavi. Kompleks je smješten u Mashadu i sadrži mauzolej Imama Reze koji prema šiitskom vjerovanju predstavlja osmog duhovnog i političkoj nasljednika poslanika Muhameda.
Raisi je na ovoj poziciji vladao imovinom vrijednom milijarde dolara te je uspostavio brojne političke i vjerske veze sa elitom Mashada.
Tokom 2017. godine, Raisi se prvi put kandidovao za predsjednika Irana čime je postao glavni politički protivnik nešto umjerenijeg političara Hasana Rouhanija. Uprkos tome što je svojom kandidaturom jasno istakao svoje političke ambicije, i dalje je ostao miljenik ajatolaha Hamneia koji ga je 2019. godine imenovao za šefa pravosuđa Irana.
Kao šef pravosuđa, Raisi je proveo reforme koje su dovele do smanjenja pogubljenja ljudi koji su osuđeni na smrt i pogubljeni zbog krivičnih djela povezanih s drogom.
Kada je riječ o unutrašnjoj politici, Raisi je obećao građanima kako će se boriti protiv inflacije, otvoriti najmanje milion radnih mjesta godišnje te se posvetiti izgradnji novih stanova. Također, naglasio je kako će se zalagati za finansijsku transparentnost i borbu protiv korupcije.
S druge strane, vanjskopolitički problemi Irana će i u narednom periodu ostati isti, a oni će se prije svega odnositi na situaciju s Izraelom te obnovu nukelarnog sporazuma s SAD-om.
Do sada, Raisi je nudio nekoliko promišljanja o tome da li bi Iran trebao prihvatiti novi nuklearni sporazum s SAD-om. Iako je rekao kako će podržati eventualni dogovor Irana i SAD-a, Raisi je naglasio kako će iza tog sporazuma stajati jaka vlada koja će nadgledati njegovo provođenje.
Zbog ovakvih stavova, očekuje se kako će i pored eventualnog dogovora SAD-a i Irana, odnosi dvije države u budućnosti i dalje odlikovati napetost, naročito ukoliko se uzme u obzir da je novi predsjednik Irana pod američkim sankcijama zbog kršenja ljudskih prava.