Kategorija: Svijet

  • “Iza provokacije sa britanskim razaračem stoje SAD”

    “Iza provokacije sa britanskim razaračem stoje SAD”

    Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov smatra da su provokacije, poput one sa britanskim razaračem u teritorijalnim vodama Rusije, planirane u Sjedinjenim Američkim Državama.

    “Mislim da naša obavještajna služba zna ko je donosio odluku u situaciji sa britanskim razaračem. Naravno, mislim da suštinu takvih operacija i dalje planiraju stariji drugovi – oni preko okeana”, rekao je Peskov za televiziju “Rusija 1”, prenosi TASS.

    Peskov smatra da je u pomenutom slučaju razarač jednostavno bio sredstvo provokacije.

    “I predsjednik (Rusije Vladimir Putin) je objasnio da se na taj način ispituju uska grla, slabe tačke u sistemu nadgledanja integriteta granice, u sistemu reagovanja. To je namjerna, dobro isplanirana provokacija”, naglasio je Peskov.

    Dodao je da će Rusija oštro odgovarati na provokacije slične incidentu sa britanskim razaračem.

    Moskva je ranije saopštila da je 23. juna britanski razarač “Defender” ušao u ruske teritorijalne vode kod Krima. Ruski pogranični brod je ispalio hice upozorenja na razarač, a avion Su-24M izveo je upozoravajuće bombardovanje. London, međutim, tvrdi da nije pucano na razarač i da se on nije nalazio u ruskim teritorijalnim vodama.

  • Bezos se sutra povlači sa čela „Amazona“ i za 15 dana ide u svemir

    Bezos se sutra povlači sa čela „Amazona“ i za 15 dana ide u svemir

    Džef Bezos, najbogatiji čovjek svijeta i osnivač „Amazona“, trebalo bi sutra da se povuče sa funkcije generalnog direktora ove gigantske platforme za onlajn trgovinu poslije 27 godina provedenih na čelu kompanije.

    Bezos, koji sa imovinom vrijednom oko 189 milijardi dolara zauzima prvo mjesto na „Forbsovoj“ rang listi najbogatijih ljudi na svijetu, objavljenoj početkom ove godine, najavio je odlazak sa mjesta generalnog direktora „Amazona“ u februaru, kako bi se posvetio svom kosmičkom preduzeću „Blu Oridžin“, piše Raša tudej.

    „Amazon“, koji je 1990-ih počeo da radi kao onlajn knjižara, izrastao je tokom posljednje dvije i po decenije u jednu od najvrednijih kompanija na svijetu kojima se trguje na berzi, s tržišnom kapitalizacijom od 1,7 biliona dolara.

    Bezos planira da zadrži vlasnički udio od 10,3 odsto u kompaniji, kao i mjesto izvršnog predsjednika upravnog odbora „Amazona“.

    Mjesto glavnog izvršnog direktora „Amazona“ predaće Endiju Džesiju, koji se kompaniji pridružio 1997. godine i koji trenutno vodi „Amazonov“ sektor računarstva u oblaku.

    U međuvremenu, Bezos planira da se pridruži posadi kosmičkog broda-kapsule „Nju Šepard“ njegove svemirske kompanije na prvom putničkom letu u vasionu, koji je zakazan za 20. jul, na godišnjicu sletanja Apola 11 na Mjesec 1969. godine.

  • Papa Franjo primljen u rimsku bolnicu, bit će operisan

    Papa Franjo primljen u rimsku bolnicu, bit će operisan

    Papa Franjo primljen je u rimsku bolnicu na zakazanu operaciju zbog stenoze, odnosno problema s debelim crijevom. Saopćeno je to danas iz Vatikana. Nije precizirano kada će operacija biti izvedena.

    Samo tri sata ranije, papa Franjo danas je veselo pozdravio vjernike na Trgu svetog Petra u skladu s nedjeljnom tradicijom i rekao im da će u septembru otići u Mađarsku i Slovačku.

    Sedam dana ranije papa Franjo (84) zatražio je od vjernika posebne molitve za papu.

    To je, piše ABC, moglo nagovijestiti planiranu operaciju u rimskoj poliklinici Gemelli.

  • Kipar zatražio međunarodnu pomoć: “Najgori požar u istoriji zemlje”

    Kipar zatražio međunarodnu pomoć: “Najgori požar u istoriji zemlje”

    Kipar je zatražio međunarodnu pomoć zbog velikog šumskog požara koji su zvaničnici opisali kao najgori u istoriji ove zemlje, javlja Bi-Bi-Si.

    Požar, potpomognut jakim vjetrom, širi se kroz južnu oblast Limasol, a do sada je evakuisano nekoliko sela.

    Uništena je imnovina, ali nema ljudskih žrtava.

    U cijelom području nema struje, a stubovi dima vide se iz Nikozije, glavnog grada Kipra koji je udaljen oko 75 kilometara.

    Grčka je obećala da će poslati dva aviona, a pomoć je najavio i Izrael.

    “Ovo je veoma težak dan za Kipar. Svi državni mehanizmi su aktivni, važno je da ne izgubimo nijedan život”, rekao je kiparski predsjednik Nikos Anastasijades.

    Kipar se suočava sa vrelim talasom već sedam dana, a temperatura je oko 40 stepeni Celzijusa.

    Požar je pogodio najmanje šest lokalnih zajednica u podnožju planinskog lanca Trodos /Troodos/, poznatom po gustoj borovoj šumi i šipražju.

    Uzrok požara, koji je izbio juče oko podneva, nije poznat. Požar je zabilježen i sjeverno od gradova Limasol i Larnaka, navodi AP.

  • U padu filipinskog vojnog aviona najmanje 17 poginulih, pretpostavlja se da je promašio pistu

    U padu filipinskog vojnog aviona najmanje 17 poginulih, pretpostavlja se da je promašio pistu

    Najmanje 17 ljudi je poginulo u padu vojnog aviona oružanih snaga Filipina, rekli su zvaničnici.

    “Do sada je spašeno 40 ljudi, koji su povrijeđeni, a izvučeno je 17 tijela. U toku su operacije spašavanja”, rekao je ministar odbrane Delfin Lorenzana, dodajući da je u avionu bilo 92 ljudi.
    Avion je pao na jugu zemlje i zapalio se.

    Šef vojske Cirilito Sobejana rekao je da je avion “promašio pistu prilikom slijetanja”.

    Avion Lockheed C-130 srušio se u provinciji Sulu, u mjestu Patikul, na jugu države koja se godinama bori protiv islamističke grupe Abu Sayyaf i drugih frakcija.


    Portparol vojske pukovnik Edgard Arevalo rekao je da nema indicija koje bi ukazivale da se radi o napadu na avion i da je sada fokus na spašavanju i potrazi.

    Avion se srušio nekoliko kilometara od aerodroma u 11:30 sati po lokalnom vremenu, a u letjelici su mahom bili pripadnici vojske.

  • Šef diplomatije Kine: Nećemo dozvoliti uplitanje drugih država u naša unutrašnja pitanja

    Šef diplomatije Kine: Nećemo dozvoliti uplitanje drugih država u naša unutrašnja pitanja

    Kina neće tolerisati bilo kakav pokušaj uplitanjavanjskih sila u njena unutrašnja pitanja, upozorio je ministar spoljnih poslova te zemlje Wang Yi.

    “Kina se ne petlja u unutrašnja pitanja drugih zemalja, ne ometa njihov razvoj i neće tolerisati uplitanje bilo koje zemlje ili ometanje svog razvoja”, rekao je danas Wang Yi na globalnom forumu o sigurnosti u Pekingu.

    On je dodao da Kina danas nije ista država koja je bila prije 100 godina, odnosno slaba i podijeljena zemlja potčinjena spoljnim silama.

    “Danas nijedan pojedinac niti sila ne smiju da omalovažavaju nesalomivu volju i sposobnost kineskog naroda da brani svoj suverenitet, sigurnost i razvojne interese”, rekao je Wang i pozvao druge zemlje svijeta da se udruže pred velikim brojem sigurnosnih izazova sa kojima se svijet suočava.

    On je dodao da je očuvanje i primjena istinskog multilateralizma ispravan smjer za rješavanje složenih pitanja današnjice i način efikasnog suočavanja sa tradicionalnim i netradicionalnim sigurnosnim izazovima.

    Wang je kritikovao američku sigurnosnu politiku u nekoliko geopolitičkih žarišta, uključujući Afganistan.

    “Washington ne smije samo da prebaci teret na druge i onda se povuče iz zemlje u kojoj je ostavio iza sebe pravi nered i metež”, rekao je Wang.

    Što se tiče Sjeverne Koreje, predložio je da umjesto drskih prijetnji toj zemlji SAD treba da priznaju legitimne zabrinutosti Pjongjanga koja se tiču sigurnosti.

    Govoreći o Iranu, Wang je rekao da su uzroci aktuelne krize jednostrano američko povlačenje iz nuklearnog sporazuma, kao i stalan pritisak na Teheran.

    Wang je apelovao da se zemlje svijeta usprotive blokovskoj konfrontaciji, upozoravajući da “obnova mentaliteta hladnog rata predstavlja regresiju historije koju treba odbaciti”, prenio je “Sputnjik”.

  • Merkel: Prije ili kasnije, budućnost zapadnog Balkana biće u ujedinjenoj Evropi

    Merkel: Prije ili kasnije, budućnost zapadnog Balkana biće u ujedinjenoj Evropi

    Uverena sam da je budućnost zapadnog Balkana u stvarno ujedinjenoj Evropi, poručila je danas njemačka kancelarka Angela Merkel.

    Povodom predstojećeg virtuelnog Samita Berlinskog procesa, zakazanom za ponedjeljak, a čiji je domaćin Njemačka, Merkelova je, u nedjeljnoj video poruci, istakla da je raduje, iako će to biti samo virtuelni sastanak, što će moći da nastavi rad sa šefovima država i vlada zemalja zapadnog Balkana, koji je pokrenut 2014. u okviru Berlinskog procesa na inicijativu Njemačke.

    Istakla je da je od uspostavljanja Berlinskog procesa, koji ima za cilj pružanje konkretnog doprinosa stabilnosti u regionu i mirnom dijalogu, postignuto dosta.

    “Zapadni Balkan je neposredni susjed EU. To je dio Evrope, u kojem rane rata još nisu zijaceljene, a i u Njemačkoj živi veliki broj građana porijeklom sa tog prostora. Meni je jasno da države EU moraju imati interes za mirnim razvojem na zapadnom Balkanu. Imamo odgovornost da se i praktično založimo za razvoj u tom dijelu Evrope”, naglasila je Merkel.

    Kazala je da je Berlinski proces ostvario već neke uspjehe, a s tim u vezi je posebno izdvojila nedavno osnovani Omladinski forum.

    Naglasila je da je sada konačno moguće ono što se dugo smatralo nemogućim, a to je razmjena đaka raznih vjera i etničke pripadnosti.

    “To je praktičan doprinos miru”, podvukla je Merkel, dodajući da tome doprinosi i međusobno priznavanje diploma, saradnja u nauci, kao i napredak u infrastrukturnim projektima, što je okaraktetisala koracima koji vode ka pojačanju prekogranične razmjene između građana regiona i prevazilaženju predrasuda.

    “Sve to zemlje Zapadnog Balkana vodi naprijed ka zajedničkom cilju ispunjavanju uslova za članstvo u EU. Uvjerena sam da će, prije ili kasnije njihova budućnost stvarno biti u ujedinjenoj Evropi”, naglasila je ona.

    Istakla je da još ima mnogo izazova na Zapadnom Balkanu, da nepovjerenje i nacionalizmi nisu nestali, a bilateralni sporovi mogu u svakom trenutku da se rasplamsaju, zbog čega je neophodno pomirenje.

    To, kaže, znači savladavanje prošlosti i činjenje svega što je moguće da buduće generacije žive u miru.

  • Grčka objavila novi uslov za ulazak u zemlju

    Grčka objavila novi uslov za ulazak u zemlju

    I ove subote Grčka je objavila nove uslove za ulazak u tu zemlju, a za državljane Srbije važi jedno novo pravilo.

    Naime, sada potvrda o preležanoj infekciji kovida 19 ne smije biti starija od šest mjeseci.

    Do sada je važilo da ukoliko nemate potvrdu o vakciniciji, nemate PCR ili antigenski test, granicu možete preći sa potvrdom o preležanoj koroni kojja može biti najmanje stara dva mjeseca, a najviše devet mjeseci.

    Međutim, ovo pravilo je promijenjeno danas, tako da sada važi da ova potvrda može biti najmanje stara 30 dana, a najviše 180, odnosno šest mjeseci, objavljeno je na travel.gr.

    Prije dvije nedjelje smo dobili olakšicu kao zemlja koja je na “zelenoj listi” da možemo preko granice i sa negativnim antigenskim testom. Ovo predstavlja veliku, pre svega, finansijsku olakšicu za srpske turiste s obzirom na to da PCR test košta 9.000 dinara, dok antigenski 3.500.

    Takođe, djeca uzrasta do 12 godina ne moraju da rade ove testove ukoliko dolaze iz zemalja koje su u zelenoj zoni kao što je Srbija.

    Podsjetimo, osobe koje su vakcinisane dostavljaju potvrdu o primljene dvije doze vakcine, izdatu od zvaničnih državnih institucija, uz uslov da druga doza cijepiva protiv korona virusa bude primljena minimum 14 dana pred polazak.

    S obzirom na to da je ranije potpisan sporazum između Grčke i Srbije, to su sve vakcine koje su dostupne u našoj zemlji, priznate i prilikom ulaska u Grčku – Fajzer/Bajontek, AstraZeneka, Sinofarm i Sputnjik V.

    Takođe, za ulazak u Grčku potrebno je popuniti PLF formular.

  • Xi Jinping održao govor pred više od 70.000 građana: Kinu više niko neće ugnjetavati

    Xi Jinping održao govor pred više od 70.000 građana: Kinu više niko neće ugnjetavati

    Povodom obilježavanja 100 godina osnivanja Komunističke partije Kine, predsjednik ove države Xi Jinping obratio se građanima na trgu Tiananmen u Pekingu gdje je govorio o uspjesima komunističkih zvaničnika.

    U govoru pred više od 70.000 građana, Jinping je pohvalio vladajuću stranku te je naveo kako je KP Kine izvukla zemlju iz siromaštva i poniženja.

    Tokom govora, Xi Jinping je naglasio kako je doba nasilja nad Kinom zauvijek ostalo stvar prošlosti.

    “Nećemo prihvatiti pridike onih koji smatraju da imaju pravo držati nam predavanja. Nikada nismo maltretirali, ugnjetavali ili potčinjavali ljude bilo koje druge zemlje i nikada to nećemo činiti. Isto tako, nikada nećemo dozvoliti da nas maltretiraju, ugnjetavaju ili potčinjavaju. Svako ko to pokušava sudarit će se sa čeličnim zidom koji je iskovalo 1,4 milijarde građana ove zemlje”, rekao je predsjednik Kine.


    Izjave kineskog lidera naišle su na odobravanja građana i drugih zvaničnika Komunističke partije koji su svaku rečenicu ispratili aplauzom.

    U svom govoru, Xi se osvrnuo i na vojne kapacitete Kine te je naglasio kako jaka zemlja mora imati jaku vojsku koja će garantovati sigurnost nacije.

    “Narodnooslobodilačka vojska postigla je neizbrisiva dostignuća. To je bio snažni stub za zaštitu zemlje i očuvanje nacionalnog dostojanstva, suvereniteta i razvojnih interesa Kine u regiji i šire”, rekao je on.

    Također, kineski predsjednik osvrnuo se i na djelovanje Komunističke partije Kine od 1921. godine pa sve do danas te je poručio kako je Partija postigla svoj stogodišnji cilj vezan za izgradnju prosperitetnog društva u svim pogledima.


    “Eliminirali smo eksploatacijski feudalni sistem koji je postojao u Kini hiljadama godina i uspostavili socijalizam. Kineski narod nije dobar samo u uništavanju starog svijeta, već i u izgradnji novog. Samo socijalizam može spasiti Kinu, a samo socijalizam s kineskim karakteristikama može dodatno razviti ovu državu”, poručio je Jinping.

    Proslavu stogodišnjice Komunističke partije Kine obilježili su brojni performansi koji su uključivali i defile vojnih helikoptera i aviona uključujući i lovce J-20. Leteći iznad Pekinga, avioni su za sobom ostavljali obojeni dim u skladu s tradicionalnim bojama Kine.

    Na trgu Tiananmen, ispaljeno je i 100 hitaca iz 56 topova koji predstavljaju 56 etničkih grupacija koje trenutno žive u Kini.


    Pored toga, Xi se osvrnuo i na dugogodišnja obećanja da će vratiti kinesku upravo nad Tajvanom za koji zvaničnici smatraju da je otrgnuta provincija Kine koja se u budućnosti mora ujediniti s maticom. Predsjednik Kine je poručio kako je ovo obaveza Partije koju će realizovati ako treba i silom.

    “Niko ne bi trebao omalovažavati odlučnost, volju i sposobnost kineskog naroda da definira svoj nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet”, poručio je kineski predsjednik Xi Jinping.

  • Moskva i Vašington počinju razgovore

    Moskva i Vašington počinju razgovore

    Rusija i SAD pripremaju se za početak razgovora o strateškoj stabilnosti u julu, izjavio je stalni predstavnik Ruske Federacije u UN Vasilij Nebenzja.

    On je rekao da Rusija nakon samita sa SAD u Ženevi posmatra “pokušaje američke strane da nametne nove uslove saradnje na pitanjima bilateralnih odnosa”.

    “Spremni smo da sarađujemo, ali samo ako se uslovi unaprijede”, istakao je Nebenzja.

    Samit Rusije i SAD održan je u Ženevi 16. juna i tada su se sastali predsjednici dvije zemlje Vladimir Putin i Džozef Bajden.

    Dvojica predsjednika razgovarali su o trenutnoj situaciji i mogućnostima daljeg razvoja bilateralnih odnosa, kao i o pitanjima strateške stabilnosti, međunarodnim temama, uključujući borbu protiv kovida 19 i pronalaženje rješenja za regionalne sukobe, podsjeća TASS.

    Putin i Bajden najavili su tada da će se ambasadori dvije zemlje vratiti na svoja radna mjesta u Moskvi, odnosno Vašingtonu.