VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Preminuo Donald Rumsfeld, “arhitekta” ratova u Afganistanu i Iraku

    Preminuo Donald Rumsfeld, “arhitekta” ratova u Afganistanu i Iraku

    Republikanski političar, kontroverzni ministar obrane i “arhitekta” ratova u Afganistanu i Iraku, Donald Rumsfeld, umro je u utorak nekoliko dana prije svog 89. rođendana, izjavila je u srijedu njegova porodica.

    “S dubokom tugom dijelimo vijest o smrti Donalda Rumsfelda, američkog državnika i predanog supruga, oca, djeda i pradjeda. S 88 godina bio je okružen porodicom u svom voljenom Taosu u Novom Meksiku”, navodi se u saopćenju.

    Dodaje se da će ga historija možda pamtiti po “izvanrednim postignućima tokom šest decenija javne službe, ali onih koji su ga najbolje poznavali i čiji su životi zbog toga zauvijek promijenjeni, sjetit će se njegove nepokolebljive ljubavi prema supruzi Joyce, porodici, prijateljima i integritetu koji je unio u život posvećen državi”.

    Bivši predsjednik George W. Bush izabrao je Rumsfelda za šefa Pentagona 2001. godine. Rumsfeld je obećao da će reformirati vojnu birokratiju, nastojeći je učiniti efikasnijom. No, teroristički napadi 11. septembra promijenili su sve.

    Rumsfeld je nadzirao odgovor Pentagona i njegov početni napad na baze Al-Qaide u Afganistanu. Zapanjujućom brzinom američki komandosi su svrgnuli Talibane s vlasti i uspostavljena je nova demokratski izabrana vlada.

    Početkom 2002. godine, Rumsfeld i potpredsjednik Dick Cheney usmjerili su pažnju Pentagona na iračkog diktatora Sadama Husseina. Šef Al-Qaide Osama bin Laden, zamalo je zarobljen u planinama istočnog Afganistana, ali je pobjegao u Pakistan, gdje je ubijen 2011. godine.

    Godine 2003. američke snage napale su Irak kako bi spriječile Husseina da koristi navodno oružje za masovno uništenje. No, to oružje nikada nije pronađeno, a loše vođena američka okupacija dovela je do gerilskog rata i sektaškog nasilja, piše USA Today.

    Bush je 2006. otpustio Rumsfelda, dok su Sjedinjene Države zaglibile u bitkama u kojima je ubijeno i osakaćeno više hiljada američkih vojnika i još hiljade boraca i civila u Iraku i Afganistanu.

  • Putin: Svijet se mijenja, ali Amerika i dalje želi da zadrži dominantnu poziciju, ne planiramo blokirati zapadne društvene mreže

    Putin: Svijet se mijenja, ali Amerika i dalje želi da zadrži dominantnu poziciju, ne planiramo blokirati zapadne društvene mreže

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da SAD uviđaju da se svijet mijenja, ali i dalje žele da sačuvaju dominatnu poziciju. Ruske vlasti ne planiraju da blokiraju zapadne društvene mreže, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin odgovarajući na pitanja građana u okviru programa “Direktna linija”.

    On je naglasio da vlasti Rusije planiraju da sarađuju sa zapadnim društvenim mrežama.

    – Ne, nemamo takve planove. Ne planiramo da blokiramo bilo koga. Planiramo da sarađujemo s njima – rekao je Putin.

    Ruski lider je, međutim, napomenuo da zapadne društvene mreže ne ispunjavaju uvijek zahtjeve ruskih vlasti.

    – Oni nam govore da se nekom drugom obratimo, kada ne poštuju naše zahtjeve i ruske zakone. Zatim nam kažu ‘znate, mi ćemo raditi ovdje i ako vam se nešto ne sviđa, daćemo vam perle i treba da uživate u tome što vam dajemo i što lijepo sija’. To je nepoštovanje. Ako radite u našoj zemlji, zarađujete pristojan novac i treba da poštujete naše zakone – istakao je Putin.

    Prema njegovim riječima, ruske vlasti ne traže ništa posebno od društvenih mreža, samo insistiraju na tome da sve međunarodne platforme otvore punopravna predstavništva i oganizacije sa kojima Moskva može da razgovara, prenosi TASS.

    Ruski lider naveo je da Rusija govori zapadnim društvenim mrežama da one emituju dječiju pornografiju ili uputstva za samoubistvo, te kako napraviti molotovljev koktel.

    – To treba da uklonimo, a oni jednostavno ne čuju niti žele da čuju šta govorimo. To je loše i nijedna zemlja u svijetu koja poštuje sebe ne ponaša se tako – dodao je Putin, uz napomenu da u Evropi i Aziji svi insistiraju na tome da rad bude civilizovan, a da se zapadna populacija ne ponaša civilizovano u svojim zemljama.

  • Srpskainfo saznaje: Rusi nudili nagodbu Amerikancima, bili spremni da glasaju za Šmita pod ovim uslovima

    Srpskainfo saznaje: Rusi nudili nagodbu Amerikancima, bili spremni da glasaju za Šmita pod ovim uslovima

    Savjet bezbjednosti UN nije glasao o rezoluciji kojom bi potvrdio imenovanje Kristijana Šmita za novog visokog prestavnika u BiH i sve se završilo raspravom u kojoj je Rusija bila protiv.

    Međutim, kako saznaje Srskainfo iz diplomatskih izvora, nakon što je završena rasprava, koju javnost u BiH pamti po verbalnom duelu ministarke spoljnih poslova Bisere Turković i ruskog ambasadora pri SB UN Vasilija Nebenzja, obavljene su konsultacije na najvišem nivou, na kojima je Rusija predlagala kompromisno rješenje.

    – Na zatvorenim konslutacijama, Rusi su predložili donošenje rezolucije kojom bi Šmit bio imenovan, pod uslovom da to imenovanje bude na godinu dana i bez upotrebe tzv. bonskih ovlaštenja. Ali, SAD su poručile da je to za njih završena stvar. Druge zemlje u ovome nisu učestvovale, konsultacije su završene za desetak minuta – otkriva odlično obaviješten izvor Srpskainfo.


    Podsjećamo, predstavnik SAD u Savjetu bezbjednosti, Ričard Mils, na sjednici je tvrdio da za imenovanje visokog predstavnika u BiH nije potrebna saglasnost svih članica SB UN.

    Mils je podsjetio je da su svi članovi u Upravnom odboru Savjeta za sprovođenje mira (PIK), osim Moskve, podržali imenovanje Šmita, te ponovio da “za to nije potrebno da sve članice budu saglasne i da Savjet bezbjednosti UN ne mora da potvrdi njegovo imenovanje”.

    Prema njegovim riječima, imenovanje Šmita je “zatvoreno pitanje”

    Ipak, prema riječima našeg izvora, to što Šmit dolazi bez potvrde u SB UN, daje prostor za određeno političko djelovanje rukovodstva Republike Srpske, koje je poručilo da ne želi da sarađuje sa nelegitimnim visokim predstavnikom.

    Kako kaže, bez obzira što su iza Šmita sve zemlje, izuzev Rusije i rezervisane Kine, činjenica da nije potvrđen rezolucijom SB je za njega opterećenje i, ukoliko RS zaista odbije saradnju, Nijemac bi mogao da ima problema u provođenju mandata u BiH.

  • Moguće zatvaranje mirovnih misija UN-a na globalnom nivou

    Moguće zatvaranje mirovnih misija UN-a na globalnom nivou

    Mirovne misije Ujedinjenih nacija na globalnom nivou pripremaju se za moguće zatvaranje ukoliko Generalna skupština Ujedinjenih nacija, koja broji 193 člana, ne bude u stanju da dogovori novi budžet od šest milijardi dolara do 30. juna 2022. godine, izjavili su juče zvaničnici i diplomate.

    Pojedine diplomate za kašnjenje u postizanju sporazuma krive promjene u pregovaračkim procedurama, pitanja oko logistike i teške pregovore koji Kinu suprotstavljaju zapadnim zemljama, prenio je Reuters.

    Ketrin Polard, direktorica Strategije UN-a za upravljanje, politiku i poštovanje zakona, kazala je da je 12 mirovnih misija UN-a, od kojih je većina u Africi i na Bliskom istoku, savjetovano da počnu izradu planova za vanredne situacije u slučaju da novi budžet ne bude usvojen na vrijeme.

    “Istovremeno i dalje se nadamo i uvjereni smo da će države članice zaključiti svoje pregovore i odobriti budžet”, rekla je Polardova novinarima.

    Ona je istakla da ukoliko krajnji rok, koji ističe danas, bude propušten, generalni sekretar Antonio Guteres može da novac koristi samo na zaštitu imovine Ujedinjenih nacija i osiguravanje zaštite osoblja i mirovnih snaga.

    Isti izvori su naveli da je nedostatak dogovora uslijedio zbog Kine i nekih afričkih zemalja koje su u posljednjem trenutku uputile nove zahtjeve.

    Žan Pjer Lakroa, šef Mirovnih operacija Ujedinjenih nacija, izjavio je još prošle godine da su pregovori o budžetu među zemljama članicama iz godine u godinu sve komplikovaniji.

    On kaže da i ove godine postoji opasnost da budžet ne bude usvojen, zbog čega je zabrinut.

    “Da, postoji ta mogućnost da se ne dogovori budžet, što je veoma zabrinjavajuće, posebno što većina naših misija djeluje u veoma opasnim i problematičnim okolnostima”, rekao je Lakroa.

    Budžet za mirovne opracije, kojih širom svijeta u prosjeku bude oko 20, iznosi oko 6,5 milijardi dolara i pokriva period od 12 mjeseci počev od 1. jula.

    Inače, važno je napomenuti da je budžet za nirovne misije odvojen od glavnog operativnog budžeta Ujedinjenih nacija, koji iznosi oko tri milijarde dolara. Taj glavni budžet pokriva period od januara do decembra i veoma često je predmet izuzetno kompleksnih pregovora.

  • Grenelu prijete da će mu odsjeći glavu ako dođe u Albaniju

    Grenelu prijete da će mu odsjeći glavu ako dođe u Albaniju

    Bivši specijalni izaslanik SAD za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel objavio je večeras na Instagramu da je dobio prijetnje smrću, ukoliko dođe u Albaniju.

    “Ako dođes u Albaniju, odsjeći ćemo ti glavu. Čekamo te, ne zaboravljamo, zapamti to”, navedeno je u poruci koja je poslata sa naloga pod imenom Bekim Džika, a koju je Grenel podijelio na svom profilu na Instagramu.

    Uz fotografiju prijeteće poruke, Grenel je napisao da takvo ponašanje nije odraz albanskog naroda, ali je poručio da bi osoba koja je odgovorna za poruku trebalo da bude prijavljena lokalnoj policiji.

    Grenel nije naveo zbog čega je dobio prijeteće poruke.

    On je u ponedjeljak srpskom narodu čestitao Vidovdan, jedan od najvećih srpskih praznika, a na to je reagovala bivša ambasadorka tzv. Kosova u Vašingtonu Vljora Čitaku.

    Čitaku je kao odgovor na Grenelovu objavu napisala na Twitteru da Kosovska bitka teško da je bila srpska bitka, već da se u njoj, kako Čitaku tvrdi, “balkanska” vojska borila protiv Osmanlija.

    Oglasio se i bivši kosovski ministar spoljnih poslova Bedžet Pacoli, koji je Grenelu poručio da “nije dobro informisan” i isto tvrdio da to nije bila srpska bitka.

    “To je bila bitka Balkanskog saveza protiv Osmanlija na Kosovu. Istorijske činjenice”, napisao je Pacoli.

    Grenel je nakon toga ocijenio da se Čitaku suviše lako nađe uvrijeđenom i pozvao je da je bolje da “pruži ruku”, jer ljudi žele posao i rješenja.

    “Mora da je iscrpljujuće kada u svemu pronalazite razlog za bijes. Ljudi žele posao i rješenja – pružite ruku”, naveo je Grenel na Twitteru.

  • Predstavnik SAD u UN: Imenovanje Šmita gotova stvar

    Ričard M. Mils, zamjenik američkog ambasadora u UN, rekao je večeras da je imenovanje novog visokog predstavnika u BiH gotova stvar.

    On je ovo kazao na sjednici Savjeta bezbjednosti UN na kojoj se raspravlja o BiH.

    Naglasio je da je Kristija Schmita imenovao Savjet za provođenje mira (PIC) i da je to dovoljno. Dodao je da se samo Rusija usprotivila njegovom imenovanju, ali da PIC odluke ne mora donositi jednoglasno.

    Takođe je rekao da Savjet bezbjednosti UN ne mora odobriti imenovanje šefa OHR da bi on stupio na dužnost. Dodao je da SAD podržavaju OHR koji je od ključne važnosti za civilnu provedu Djetonskog sporazuma.

    Također je naglasio da još nisu ispunjeni uslovi za zatvaranje OHR, te da će se to desiti tek kada se provede “5+2 agenda”.

    Mils je podsjetio da se Rusija 2008. usaglasila sa ovom agendom, a da sada traži da se OHR ugasi.

  • Kineski ambasador u UN: Niko ne treba da se miješa u unutrašnja pitanja BiH

    Kineski ambasador u UN: Niko ne treba da se miješa u unutrašnja pitanja BiH

    Niko ne treba da se miješa u unutrašnja pitanja drugih zemalja, uključujući i ona koja se tiču BiH, izjavio je kineski ambasador u UN Geng Šuang na sjednici Savjeta bezbjednosti UN.

    On je napomenuo da je Kina oduvijek poštovala suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet BiH.

    Geng je pozvao političke strane u BiH da grade harmoniju i političko razumijevanje, te pozvao i druge zemlje da pomognu u tome.

    Prethodno je ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja rekao da Rusija nije saglasna sa imenovanjem Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika, koje nije legitimno i moglo bi ugroziti sve pozitivno do sada postignuto u BiH.

    Sjednici Savjeta bezbjednosti UN na kojoj je jedna od tema i BiH prisustvuje ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković.

  • Ko govori u ime svoje države: Verbalni duel ruskog ambasadora i Turkovićeve na sjednici SB

    Ko govori u ime svoje države: Verbalni duel ruskog ambasadora i Turkovićeve na sjednici SB

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković izjavila je pred Savjetom bezbjednosti UN u Njujorku da još nije vrijeme za zatvaranje OHR.

    Usvom govoru Turkovićeva je rekla da se BiH raduje danu kada će se moći zatvoriti OHR, ali da taj dan još nije došao jer nisu ispunjena pet plus dva uslova i cilja za to.

    Ambasador Rusije u BiH Vasilij Nebenzja izjavio je da Turkovićeva nema zakonito pravo da govori u ime sva tri naroda u BiH pred Savjetom bezbjednosti, već da je iznijela lično mišljenje.

    On je postavio pitanje da li izjave Turkovićeve odražavaju stav oba entiteta BiH ili je to njeno lično mišljenje – na koje ima pravo – i da li je ono što ona govori koordinisano s Predsjedništvom BiH i na koji način.

    Dobili smo pismo od predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika u kojem se navodi da nemate zakonito pravo da govorite u ime svih strana – naglasio je Nebenzja.

    Prema njegovim riječima, odredbe Dejtonskog sporazuma nalažu da spoljna politika bude zajednička odgovornost u BiH i da mora biti koordinisana.

    – Ako to nije slučaj, sve što ste rekli može se smatrati vašim ličnim viđenjem, a ne pozicijom BiH – ocijenio je ruski predstavnik.

    Na pitanje Turkovićeve da li Nebenzjine izjave odražavaju stav Rusije, ruski ambasador je naglasio da su sve to stavovi Ruske Federacije i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Na kraju rasprave o BiH ruski ambasador je poručio da nije na članicama ovog tijela UN da odluče da li Bisera Turković ima ovlašćenje da predstavlja sve strane u BiH, već o tome treba da se odluči u toj zemlji.

    – Mislim da je to pitanje o kojem treba da se odluči u BiH i siguran sam da će se današnji sastanak pažljivo gledati tamo. Neka oni sami odluče da li je gospođa Turković ovlašćena da iznosi ovakve izjave ili nije – istakao je Nebenzja na kraju rasprave o OHR i imenovanju Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika u BiH.

    Nakon toga je predstavnik Estonije Sven Jirgenson, koji je predsjedavao sastanku, zaključio raspravu o ovoj temi.

    Članice Savjeta bezbjednosti UN nisu se izjašnjavale glasanjem o ovom pitanju. Za sada nema zvaničnog saopštenja iz UN.

  • Ruski ambasador u UN: Imenovanje Šmita nelegitmno i opasno

    Ruski ambasador u UN: Imenovanje Šmita nelegitmno i opasno

    Rusija nije saglasna s imenovanjem Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika, koje nije legitimno i moglo bi ugroziti sve pozitivno do sada postignuto u BiH, izjavio je na sjednici Savjeta bezbjednosti ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja.

    “Imenovanje nije legitimno, niti ima političku podršku za održavanje mira, vodiće u haos i uništiće sve pozitivno u posljednjih 25 godina. Jesmo li htjeli ovaj scenario kad smo potpisali Dejton”, upozorio je on.

    On je na sjednici tokom koje se raspravlja o stanju u BiH rekao da Šmit navodno postavljen jer proces nije bio transparentan.

    “Nismo saglasni s potvrdom imenovanja Šmita, proces je inače transparentan, logičan, uz saglasnost BiH, a onda ide rezolucija Savjeta bezbjednsti UN. Ništa od toga se nije desilo, potpuno druga slika”, naglasio je on.

    On je istakao da Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira nije ništa potvrdio, te Savjet bezbjednosti UN nije uzeo u obzir satvove Rusije i BiH u vezi s ovim pitanjem.

    “Kompromisi su važni za Savjet bezbjednosti, a ovdje se izbjegavala diskusija o imenovanju i radu visokog predstavnika”, ukazao je Nebenzja.

    Ruski ambasador je istakao da da ne treba zaboraviti da samo ljudi BiH drže suverenitet i da oni treba da odlučuju, a ne bilo kakav visoki predstavnik.

    On je poželio dobrodošlicu ministru inostranih poslova u Savjetu ministara Biseri Turković.

  • Imaće pune ruke posla: Rusi putem “Direktne linije” uputili 659.411 pitanja Putinu

    Imaće pune ruke posla: Rusi putem “Direktne linije” uputili 659.411 pitanja Putinu

    Ruski državljani postavili su ukupno 659.411 pitanja predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu za sutrašnji tradicionalni televizijski program “Direktna linija”, objavila je televizija “Rusija 24”.

    Prema podacima koje je objavila televizija, centar za pozive primio je 365.809 poziva sa pitanjima za ruskog predsjednika, 157.222 pitanja postavljena su putem tekstualnih ili multimedijalnih poruka, 63.701 na internet stranici “Direktne linije”, 48.546 preko mobilne aplikacije “Moskva-Putin”, a 24.133 zahtjeva poslata su putem društvenih mreža.

    Najviše pitanja poslato je iz Krasnodara, Novosibirska i Dagestana, a najpopularnija tema bila je vakcinacija protiv kovida 19, prenio je TASS.

    Program “Direktna linija” emitovaće se sutra u 11.00 časova. Pres-služba ruskog Kremlja saopštila je ranije da svako može da postavi pitanje putem mobilne aplikacije “Moskva-Putin”, čime se omogućava i video veza sa studijom tokom programa, kao i putem internet stranice moskva-putinu.ru.

    Pitanja se mogu postavljati do kraja programa. Tekstualna i pitanja putem video snimaka ruskom predsjedniku se mogu postavljati putem društvenih mreža “Vkontakte” i “Odnoklasniki”.

    Ruski lider je 2019. godine proveo četiri sata i osam minuta odgovarajući na 81 pitanje i zahtjev.