VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Amerika i NATO spremni za nastavak dijaloga sa Moskvom

    Amerika i NATO spremni za nastavak dijaloga sa Moskvom

    SAD i NATO su spremni da nastave recipročni dijalog sa Moskvom, saopštio je Stejt department nakon telefonskog razgovora američkog državnog sekretara Entonija Blinkena i generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga.

    “SAD i NATO su spremni da se ponovo sastanu sa Rusijom i posvećeni su zalaganju za kontinuiranu diplomatiju i recipročni dijalog”, navodi se u saopštenju portparola Stejt departmenta Neda Prajsa.

    U tekstu se precizira da je telefonski razgovor održan radi diskusije o daljim koracima nakon sastanka Savjeta NATO-Rusija 12. januara, prenio je TASS.

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je 17. decembra nacrt sporazuma o bezbjednosnim garancijama između Rusije i SAD i nacrt sporazuma koji osigurava bezbjednost Rusije i država koje su članice Sjevernoatlantske alijanse.

    Zapad i Kijev u posljednje vrijeme optužuju Rusiju za pripremanje potencijalne “invazije” na Ukrajinu. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su takvi navodi “prazni i neosnovani” i da služe kao izgovor za eskalaciju tenzija.

    On je naglasio da Rusija ne predstavlja prijetnju bilo kome.

  • Istorijski sporazum Irana i Kine stupa na snagu: Milijarde dolara investicija u zamjenu za naftu

    Ministar vanjskih poslova Irana Hossein Amirabdollahian sastao se danas s kineskim zvaničnicima, a tema razgovora su bili unapređenje saradnje Irana i Kine.

    Iranski šef diplomatije se tokom današnje posjete sastao s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem, a iranski i kineski zvaničnici su razgovarali o konačnom početku primjene 25-godišnjeg sporazuma o saradnji dvije države koji je potpisan u martu 2021. godine.
    Amirabdollahian je nakon sastanka izjavio kako je tokom sastanka s kineskim zvaničnicima prenio poruke iranskog predsjednika Ebrahima Raisija, a koji je poručio kako historijski sporazum dvije države može početi s primjenom od danas.

    Kinesko-iranski sporazum koji su potpisali ministar vanjskih poslova Kine Wang Yi i bivši ministar vanjskih poslova Irana Mohammad Javad Zarif sadrži tri dimenzije.


    Prvi dio plana definiran je kao “partnerstvo umjesto konkurencije, dok se ostali dijelovi sporazuma tiču strateških dugoročnih veza i multilateralizma.

    Također, prema strateškom planu, Kina će u narednih 25 godina u iransku ekonomiju uložiti više od 400 milijardi dolara u zamjenu za stalnu opskrbu iranskom naftom.

    Novi 25-godišnji sporazum Irana i Kine dio je inicijative koju je još 2016. godine zagovarao kineski predsjednik XI Jinping koji je najavio da će se trgovina između ove dvije države povećati za 10 puta i dostići 600 milijardi dolara u narednoj deceniji.

  • Bijela kuća: Rusija stvara izgovor za napad na Ukrajinu

    Bijela kuća: Rusija stvara izgovor za napad na Ukrajinu

    Američki obavještajni zvaničnici došli su do saznanja da Rusija nastoji da stvori izgovor za svoje trupe da napadnu Ukrajinu, kao i da je Moskva već razmjestila svoje operativce za akcije na istoku Ukrajine, tvrdi Bijela kuća.

    Predstavnica za medije Bijele kuće Džen Psaki izjavila je večeras da, sudeći po obavještajnim saznanjima, Rusija, preko kampanje plasiranja dezinformacija putem društvenih mreža – već postavlja temelje da se Kijev okarakteriše kao agresor koji uskoro sprema napad na snage na istoku Ukrajine koje podržava Moskva.

    Psaki je optužila Rusiju da je već razmjestila operativce, trenirane za situacije građanskog rata, koji bi mogli da upotrijebe eksplozivne naprave protiv snaga podržanih od Moskve a za napad bi bila optužena Ukrajina, prenosi AP.

    “Zabrinuti smo da se ruska vlada priprema za napad u Ukrajini koji bi mogao da rezultira rasprostranjenim kršenjem ljudskih prava i ratnim zločinima ako se diplomatijom ne postignu njihovi ciljevi”, rekla je Psaki.

    Bijela kuća nije precizirala koliko se pouzdanim mogu smatrati posljednja saznanja.

    Nacionalni savjetnik za bezbjednost Bijele kuće Džejk Salivan izjavio je u četvrtak da američka obavještajna zajednica nema procjenu da su Rusi, koji su, prema navodima američke agencije AP, rasporedili oko 100.000 vojnika uz ukrajinsku granicu, definitivno odlučili da pokrenu vojnu akciju.

    Moskva, koja navodi da ne planira napad na Ukrajinu, traži od NATO i SAD pisane garancije da se zapadna vojna alijansa neće širiti na istok.

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov upozorio je danas da je Moskva “izgubila strpljenje”, da neće beskonačno čekati na odgovor Zapada i da očekuje da NATO i SAD odgovore sljedeće sedmice

  • Borrell: Evropska unija mobilizuje sve resurse kako bismo pomogli Ukrajini

    Borrell: Evropska unija mobilizuje sve resurse kako bismo pomogli Ukrajini

    Ministri vanjskih poslova Evropske unije održali su danas u Francuskoj neformalni sastanak povodom početka francuskog šestomjesečnog predsjedavanja Evropskom unijom.

    Dvodnevni sastanak omogućio šefovima diplomatija evropskih država da u neformalnim susretima razmjene mišljenja i komentare o brojnim evropskim, ali i svjetskim temama uoči početka zvaničnih aktivnosti pod francuskim predsjedanjem koje bi trebale početi sjednicom ministara zakazanom za kraj januara.
    Nakon današnjeg susreta ministara vanjskih poslova, ali i jučerašnjeg sastanka ministara odbrane, šef evropske diplomatije Josep Borrell i ministar vanjskih poslova Francuske Jean-Yves Le Drian održali su zajedničku konferenciju za medije na kojoj su otkrili detalje razgovora ministara.
    Između ostalog, kao što se i očekivali, ministri su se najviše fokusirali na trenutnu situaciju između Ukrajine i Rusije, a Borrell je naglasio kako EU želi dodatno pomoći Ukrajini.

    Borrell se osvrnuo i na današnje cyber napade na stranice ukrajinskih ministarstava te je naglasio kako se boji da ovakva aktivnost neće biti posljednja.


    “Mobiliziramo sve naše resurse kako bismo pomogli Ukrajini da se izbori sa ovakvom vrstom cyber napada”, rekao je Borrell.

    Šef evropske diplomatije je također izjavio kako su ministri upozorili Rusiju da će bilo kakva invazija na Ukrajinu proizvesti snažan odgovor Evrope.

    “Rusija je pokušala da nas ignoriše tokom ovih pregovora, kao da ne postojimo. Ignorišući nas, pokušala je da stvori podjele među nama. Međutim, Amerika nije prihvatila takvu igru i od prvog dana su nas uvjeravali da se o evropskoj sigurnosti neće razgovarati bez koordinacije sa EU i učešća Evropljana u razgovorima”, poručio je Borrell.

    Francuski ministar vanjskih poslova s druge strane je govorio o predsjedavanju ove države Evropskom unijom te je naglasio kako šefica njemačke diplomatije i on planiraju zajedničku posjetu Ukrajini.

    “Baerbock će otputovati u svoju prvu posjetu Ukrajini, a zatim će pripremiti teren za zajedničku njemačko-francusku posjetu liniji razgraničenja. Francuska i Njemačka će nastaviti svoje napore na implementaciji sporazuma iz Minska”, rekao je Le Drian.

  • Novak ponovo u pritvoru za migrante

    Najbolji teniser svijeta Novak Đoković ponovo je smješten u imigracioni pritvor u Melburnu, gdje će sačekati početak zvaničnog saslušanja na kojem će biti odlučeno da li može ostane u Australiji nakon što mu je drugi put ukinuta viza.

    Na pripremnom ročištu, održanom prošle noći, sudija Dejvid O'Kalahan zakazao je zvanično saslušanje pred Saveznim sudom Australije za subotu u 23.30 po srednjeevropskom vremenu.

    Sudija još jedino treba da odluči da li će konačnu odluku o Đokoviću donijeti jedan sudija ili tročlano veće, što su zatražili advokati srpskog tenisera.

    Đoković je prethodno imao razgovor sa imigracionim vlastima, ali detalji tog saslušanja nisu poznati.

    Advokati srpskog tenisera su ubrzo nakon preliminarnog saslušanja potvrdili da će on provesti noć u imigracionom pritvoru. Đokoviću je juče drugi put ukinuta australijska viza, nakon što je u zemlju ušao nevakcinisan protiv korona virusa, ali uz medicinsko izuzeće, kako bi učestvovao na Australijan openu.

    Odluku o ukidanju vize donio je ministar za imigracije Aleks Hok jer bi, po njegovom mišljenju, prisustvo nevakcinisanog igrača moglo da podstakne protivljenje vakcinaciji protiv korona virusa.

  • Predsjednik Ukrajine predložio organizaciju zajedničkog sastanka s Putinom i Bidenom

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio je sastanak s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Joe Bidenom i ruskim liderom Vladimirom Putinom kako bi se razgovaralo o rastućim tenzijama u vezi s Ukrajinom.

    Prijedlog Zelenskog iznio je u petak šef njegovog kabineta Andrij Jermak. Ove sedmice nije došlo do pomaka u pregovorima između Rusije i zapadnih zemalja, koje strahuju da bi Moskva mogla da pokrene novu vojnu ofanzivu na Ukrajinu.
    Do prijedloga Zelenskog dolazi u danu kada su internet stranice vlade u Ukrajini pogođene masovnim cyber napadima.

    Portparol ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova izjavio je za Reuters da je prerano da se kaže ko bi mogao da stoji iza napada, ali je rekao da je Rusija stajala iza sličnih napada u prošlosti, prenosi Radio Slobodna Evropa.
    “Prerano je za izvođenje zaključaka, ali postoji duga evidencija o ruskim (cyber) napadima na Ukrajinu u prošlosti”, rekao je on.

    Rusko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev Reutersa za komentar. Rusija je ranije negirala da stoji iza cyber napada na Ukrajinu.

    Washington i njegovi saveznici odlučno su odbacili zahtjev Moskve za sigurnosnim garancijama koje spriječavaju širenje NATO-a, ali su se Rusija i Zapad složili da ostave otvorena vrata mogućim daljim razgovorima o kontroli naoružanja i mjerama izgradnje povjerenja.

    Pregovori su se odvijali dok je oko 100.000 ruskih vojnika s tenkovima i drugim teškim naoružanjem okupljeno u blizini istočne granice Ukrajine.

    Rusija, koja je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine, negirala je da ima planove da napadne svog susjeda, ali je upozorila Zapad da je širenje NATO-a na Ukrajinu i druge bivše sovjetske države “crvena linija” koja se ne smije preći.

    SAD i njihovi saveznici pozvali su Rusiju na deeskalaciju povlačenjem trupa u njihove stalne baze, ali je Moskva odbila taj zahtjev, rekavši da je slobodna da rasporedi snage na svojoj teritoriji gdje god smatra da je potrebno.

    Rusija je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine, kada je podržala i separatističku pobunu u istočnoj Ukrajini. Više od 14.000 ljudi je ubijeno za skoro osam godina borbi između pobunjenika koje podržava Rusija i ukrajinskih snaga.

  • Varhelyi : Laž je da podržavam Dodikove secesionističke aktivnosti

    Varhelyi : Laž je da podržavam Dodikove secesionističke aktivnosti

    Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi govorio je za mađarske medije o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH te se dotakao optužbi domaćih, ali i evropskih zvaničnika koji tvrde kako sarađuje s Dodikom na destabilizaciji BiH kroz mnogobrojne aktivnosti.

    U velikom intervjuu za Magyar Nemzet, Varhelyi je “otvorio dušu” te je govorio o proširenju Evropske unije na Zapadni Balkan, ali i o drugim temama. Između ostalog, Varhelyi je naglasio kako su razmišljanja da će Francuska blokirati pristup država Zapadnog Balkana u EU tokom šestomjesečnog predsjedavanja stereotipi te da je ova država značajno promijenila pristup prema Zapadnom Balkanu.

    “Stav Francuza se dosta promijenio, a francuski predsjednik je tokom najave plana predsjedavanja Evropskom unijom govorio i o Zapadnom Balkanu. Što se tiče nove njemačke vlade, ohrabruje to što je program nove vlade jasno stavio do znanja da će nastaviti posvećenost proširenju Unije na Balkan. Vidjet ćemo šta to znači u praksi i očekujem da Berlin nastavi podržavati proces proširenja”, rekao je Varhelyi.

    Nakon uvodnog dijela intervjua u kojem je govorio o odnosima EU i Zapadnog Balkana, Varhelyi se fokusirao na Bosnu i Hercegovinu.

    “BiH je zaista u teškoj fazi. Zemlja je u zapuštenom stanju zbog domaćih političkih aktivnosti. Ovo je sigurnosni izazov za Zapadni Balkan, ali i za Evropu u cjelini. Iz tog razloga, tri naroda i njihovi lideri moraju raditi na tome da zemlja ide naprijed i istovremeno jača unutrašnju koheziju. Što se tiče nacionalističkih proslava mislim da to ne pomaže. Osim toga, u FBiH postoje pitanja koja nisu specifična za kontekst RS-a, ali ih također treba konačno riješiti”, rekao je Varhelyi.

    Na pitanje da objasni navode kako podržava prijenos nadležnosti s države na entitet RS, te da podržava Dodikove aktivnosti u BiH, Varhelyi je kratko odgovorio.

    “Sve su to lažne vijesti. Naša očekivanja od bosanskih Srba su da se vrate u Parlament i rad Predsjedništva. To sam jasno stavio do znanja i Miloradu Dodiku”, ističe komesar.

    Nakon toga, evropski komesar se osvrnuo na izvještaj Evropskog revizorskog u kojem se ističe da je finansiranje EU do sada imalo mali utjecaj na reformu vladavine prava na Zapadnom Balkanu.

    “Nisam iznenađen izvještajem i do tog sam zaključka i ja došao ranije. Ističem da je zato bila potrebna nova metodologija proširenja Evropske komisije koja je stupila na snagu 2019. godine. Vladavina prava sada igra centralnu ulogu. Napravit ćemo svaki mogući napredak u procesu proširenja Unije upravo u zavisnost od toga”, pojašnjava Oliver Varhelyi.

    Na kraju intervjua, Varhelyi je govorio i o natpisima određenih briselskih medija koji su pisali kako evropski komesar za proširenje koji dolazi iz Mađarske ne može govoriti o vladavini prava na Zapadnom Balkanu.

    “Takva mišljenja nisu dokaz evropskog ponašanja. Jasno je šta moj mandat podrazumijeva i pratimo jasne kriterije za istočni, zapadni i južni dio Balkana. Ne zavisi od mene i moje nacionalnosti kako ću se ponašati”, zaključio je Oliver Varhelyi.

  • Njemačka vratila BiH na listu visokorizičnih zemalja

    Njemačka vratila BiH na listu visokorizičnih zemalja

    Njemačka je vratila Bosnu i Hercegovinu na listu visorokrizničnih zemalja, pa će od nedjelje biti otežan ulazak u tu zemlju, odnosno nevakcinisani i lica koja nisu preležala kovid će morati u karantin.

    Pored BiH, na listu zemalja sa višim rizikom infekcije, vraćene su, između ostalih, Srbija, Sjeverna Makedonija, ali i zemlje EU kao što su Francuska, Austrija, Letonija, Bugarska, te i druge države sa više strana svijeta.

    Što se našeg regiona tiče Hrvatska je na listi visokorizičnih zemalja od 24. oktobra prošle godine, Crna Gora od 15. avgusta, a Slovenija od 26. septembra.

    Povratak na listu visokorizičnih zemalja posebno pogađa putnike koji nisu vakcinisani.

    Od nedjelje svi putnici koji žele da uđu u Njemačku moraće da se registruju elektronski, a moraju da imaju sertifikat o vakcinaciji, ili o preležanom kovidu ili negativan test na virus korona.

    Vakcinisani i izliječeni ne moraju u obavezni desetodnevni karantin.

    Osobe koje, nisu preležale kovid i nisu vakcinisane, mogu da se oslobode izolacije najranije petog dana testiranjem na kovid-19.

    Nevakcinisana djeca, mlađa od šest godina izuzeta su od ove mjere i njima se karantin prekida automatski nakon pet dana.

    Njemačka je pooštrila mjere ulaska u zemlju zbog širenja omikron soja.

  • Ukrajina prijavila: Napadnuti smo

    Ukrajina prijavila: Napadnuti smo

    Ukrajina je prijavila “masovne hakerske napade” na sajtove vlade, javila je agencija AFP.

    Vest je potvrdio ministar prosvete koji je na Fejsbuku napisao da je oboren sajt ministarstva usled masovnog sajber napada.

    Srušene su stranice Ministarstva obrane, Ministarstva obrazovanja, Ministarstva energetike i Ministarstva spoljnih poslova. Hakovana je i stranica državne službe za hitne slučajeve.

    Neke od stranica su nedostupne, a na stranicama Ministarstva spoljnih poslova osvanuo je tekst na ruskom, poljskom i ukrajinskom. “Ukrajinci! Sve informacije o vama postaće javne. Strahujte i očekujte najgore”, stoji u poruci iznad koje je prekrižena ukrajinska zastava.

    U međuvremenu se oglasila i vlada, koja je saopštila da u noćašnjem hakerskom napadu nisu promenjeni sadržaji na veb sajtovima vlade niti su procureli lični podaci. U saopštenju vlada u Kijevu navodi da je nekoliko drugih sajtova vlade suspendovano da bi se sprečilo širenje napada na druge resurse ali da su najpogođeniji državni resursi već ponovo u funkciji, prenosi Rojters.

    Podsetimo, tenzije između Ukrajine i Rusije su na vrhuncu zbog čega je ceo svet na velikom oprezu. Rusija je u više navrata upozorena da će pretrpeti ozbiljne posledice ukoliko napadne bilo koju teritoriju Ukrajine, dok zvaničpna Moskva odbija bilo kakve optužbe na njen račun, uz argument da je NATO odavno prekršio sve sporazume šireći se do granica Rusije.

    S druge strane, realno je očekivati za se za ovaj hakerski napad optuži zvanična Moskva, najpre zbog napetosti upravo s Kijevom, ali i zbog “istorije” optužbi na račun Rusije da vrši hakerske napade. Podsetimo, u SAD se vodila višegodišnja istraga o mešanju Rusije u predsedničke izbore na kojima je pobedio Donald Tramp.

    Da sve ide u tom pravcu potvrdio je jutros portparol ukrtajinskog Ministarstva spoljnih poslova, Oleh Nikolenko, koji je za ukrajinske medije rekao da je sada prerano za zaključke, ali da je “u prošlosti zabeležen dug spisak ruskih napada na Ukrajinu”.

  • Lavrov o pregovorima sa SAD-om: Dosta smo se susprezali, vrijeme je da krenemo

    Lavrov o pregovorima sa SAD-om: Dosta smo se susprezali, vrijeme je da krenemo

    Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je danas da će, ako Zapad odbije prijedloge Rusije o sigurnosnim garancijama, Moskva procijeniti situaciju i donijeti odluku uzimajući u obzir sve faktore i u interesu osiguranja nacionalne sigurnosti.

    Rekao je da odgovor Rusije, ako SAD odbije garantovati da se NATO neće širiti na Ukrajinu i skandinavske zemlje, može biti veoma različit, prenosi Bloomberg.

    “Ne mogu ništa dodati onome što je predsjednik Putin rekao. Odgovor može biti veoma različit, zavisi od prijedloga koje će naši vojni stručnjaci dati predsjedniku Rusije”, rekao je ruski šef diplomatije.

    Dodao je da Rusija neće beskonačno čekati odgovore sa Zapada i da se Moskva priprema za svaki razvoj događaja dok čeka odgovor SAD-a i NATO-a o sigurnosnim garancijama.

    “Ponestalo nam je strpljenja. Dosta smo se susprezali, vrijeme je da krenemo”, rekao je Lavrov.

    Zaključio je da zapadne zemlje doprinose negativnom razvoju događaja i da se konfliktni potencijal gomila u svijetu.

    “Zapadne kolege odlučujuće doprinose ovakvom negativnom razvoju događaja, zacrtale su kurs koji podriva arhitekturu međunarodnih odnosa zasnovanu na Povelji UN-a i teže da međunarodno pravo zamijene svojim pravilima”, zaključio je Lavrov.