Napori EU da prisili Mađarsku da poništi novi zakon koji zabranjuje školski sadržaj koji promoviše homoseksualnost biće uzaludni, rekao je danas šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana.
Šef Evropske komisije Ursula fon der Lajen upozorila je danas Mađarsku da mora da poništi zakon kojim se zabranjuje školama da koriste materijale koji promovišu homoseksualnost i promjenu pola ili će se “suočiti sa zakonima EU u svoj njihovoj snazi”.
Najmanje četiri osobe ranjene su danas u napadu nožem u Atini, a osumnjičeni je uhapšen nakon što je pozvao policiju, saopštile su grčke vlasti.
Do napada je došlo u predgrađu Atine, kada je muškarac, koji je Grk, očigledno nasumično, napao velikim nožem prolaznike ispred jedne prodavnice.
Policija je osumnjičenog zadržala u pritvoru, nakon što je ušla u njegov stan u podrumu u blizini mjesta gdje je došlo do napada, prenose mediji.
Svi povrijeđeni prebačeni su u bolnicu s ubodnim ranama, a niko od njih ne nalazi se u stanju opasnom po život, navele su vlasti.
Predsjednik Haitija Jovenel Moise ubijen je iz vatrenog oružja u svom domu, potvrdio je privremeni premijer Claude Joseph.
Iz predsjednikovog ureda su objavili izjavu u kojoj je navedeno da se napad dogodio oko 1 sat i da je ranjena i prva dama.
Novinar lista Le Nouvelliste i voditelj na radiju Magik 9 Robenson Geffrard je, pozivajući se na izjavu premijera Josepha, naveo kako je atentat izvela grupa komandosa s “ubačenim stranim elementima”.
Moise je obnašao funkciju predsjednika od februara 2017. godine.
Suočavao se s optužbama za korupciju i često bio “meta” nasilnih antivladinih protesta.
Kontejnerski brod koji je u martu blokirao Suecki kanal, poremetivši globalnu trgovinu, konačno napušta plovni put nakon što je Egipat potpisao sporazum o odšteti s njegovim vlasnicima i osiguravateljima.
Održan je i TV prijenos trenutka kada je Ever Given konačno podigao sidro nakon što je tri mjeseca bio zarobljen. Za to vrijeme brod je bio na Velikom gorkom jezeru, na sredini puta kanala.
Uvjeti dogovora nisu objavljeni, ali Egipat je tražio 550 miliona dolara.
Suecki kanal dužine 193 kilometra povezuje Sredozemno more sa Crvenim morem i pruža najkraću morsku vezu između Azije i Evrope. Vitalni plovni put bio je blokiran kada se 400 metara dug Ever Given zaglavio u njemu nakon što se nasukao usljed jakih vjetrova. Globalna trgovina bila je poremećena jer je stotine brodova zaustavljeno.
Kontejnerski brod oslobođen je nakon šestodnevne akcije spašavanja koja je uključivala flotu tegljača i plovnih bagera. Tokom akcije jedna osoba je poginula.
Od tada Uprava Sueckog kanala (SCA) traži naknadu od japanskog vlasnika Ever Givena Shoei Kisena za troškove akcije spašavanja, oštećenja obala kanala i druge gubitke.
SCA je u početku tražio naknadu od 916 miliona dolara, uključujući 300 miliona za bonus za spašavanje i 300 miliona za gubitak reputacije. Međutim, UK Club, koji je osigurao Shoei Kisen zbog odgovornosti treće strane, odbacio je zahtjev, opisujući ga kao “izvanredno velik” i “uglavnom nepodržan”.
SCA je kasnije smanjila potražnju na 550 miliona dolara. Konačno poravnanje, koje nije otkriveno, dogovoreno je prije nekoliko dana i potpisano u srijedu uoči puštanja broda.
Brod je još uvijek natovaren sa oko 18.300 kontejnera i uz kanal će ga pratiti dvije tegljače. Trebao bi proći i sigurnosne provjere u Port Saidu prije isplovljavanja do Rotterdama u Nizozemskoj, a zatim do britanske luke Felixstowe, gdje će istovariti svoje kontejnere, objavio je Wall Street Journal.
Jedna osoba je uhapšena pošto je danas upala u filijalu Sberbanke u sibirskom gradu Tjumenu, u Rusiji, i uzela tri osobe za taoce.
Prema navodima zvaničnika, oko 50 ljudi je tada evakuisano iz stambene zgrade u čijem prizemlju se nalazi Sberbanka.
Kako mediji prenose, osumnjičeni je tvrdio da ima “opasan objekat kod sebe” i tražio je novac.
Na licu mjesta su bili policija, specijalne jedinice, pregovarači, kao i ekipe Hitne pomoći.
“Prema preliminarnim informacijama, petospratna zgrada Sberbank banke je bila pod opsadom. Troje radnika su uzeti kao taoci”, kazao je ranije portparol nadležnih službi.
Broj novih slučajeva koronavirusa u Grčkoj naglo raste, a zarazniji delta soj širi se velikom brzinom naročito među mladima.
Kako prenose grčki mediji, samo na jednoj zabavi u poznatom bič baru u Atini, zaraženo je stotinak mladih, prenose grčki mediji.
Zbog toga su najavljene nove restrikcije. Od sutra svi kafići, restorani, barovi i klubovi moći će da rade samo ako imaju obezbijeđena mjesta za sjedenje.
U posljednja 24 sata registrovano je 1.797 novozaraženih, od kojih više od 1.000 u širem regionu Atike, a preminulo je osam pacijenata. Na respiratoru je 168 pacijenata.
Zamjenik ministra civilne zaštite Nikos Hardijas upozorio je da je u posljednih 10 dana prosječna starost novozaraženih 27 godina i da se 32 odsto njih najvjerovatnije zarazilo na skupovima na otvorenom.
“Zarazniji Delta soj možda je postao dominantan i širi se Grčkom”, rekao je on i pozvao građane da se vakcinišu.
Kako je dodao, zabilježen je veliki skok u broju slučajeva koji su se od 28. juna skoro utrostručili.
“Vakcinišite se odmah. Posebno mlađa generacija treba da zaštiti svoje roditelje i druge starije”, rekao je on za grčku nacionalnu televiziju ERT.
Sjeverna Koreja ove se godine suočava s nedostatkom hrane od oko 860.000 tona, prognozira Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujeinjenih naroda (FAO), upozoravajući da bi zemlja mogla doživjeti teško razdoblje već sljedećeg mjeseca.
Osiromašena zemlja, koja je pod više međunarodnih sankcija zbog svog nuklearnog oružja i balističkih raketa, već se dugo bori da prehrani stanovništvo, trpeći hronični nedostatak hrane.
Prošle godine pandemija koronavirusa i niz ljetnih oluja i poplava stvorili su još veći pritisak na ekonomiju koje je u padu, a Pjongjang je prošlog mjeseca priznao da se bori s “trenutnom krizom hrane”.
Predviđa se da će Sjeverna Koreja ove godine proizvesti “gotovo prosječni nivo” od 5,6 miliona tona žita, navodi se u izvještaju FAO-a.
To je oko 1,1 milion tona manje od količine potrebne za prehranu cijelog stanovništva, a s komercijalnim uvozom službeno planiranim na 205.000 tona Sjeverna Koreja će se vjerojatno suočiti s nedostatkom hrane od oko 860.000 tona, prenosi AFP.
“Ako se ovaj jaz adekvatno ne pokrije komercijalnim uvozom i / ili pomoći u hrani, domaćinstva bi mogla doživjeti teško razdoblje od augusta do oktobra”, navodi FAO.
Pjongjang je zatvorio svoje granice u januaru prošle godine kako bi se zaštitio od pandemije, a kao rezultat toga trgovina s Pekingom – njegovom ekonomskim žilom – usporila je do minimuma dok su svi međunarodni radnici humanitarne pomoći napustili zemlju.
Niz tajfuna prošlog ljeta pokrenuo je poplave koje su uništile hiljade domova i poplavile poljoprivredno zemljište.
Sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un nedavno je rekao kako je situacija s hranom “napeta” upozoravajući ljude da se pripreme za “najgoru situaciju ikad”.
Sjeverna Koreja je devedesetih godina, nakon raspada Sovjetskog Saveza koji joj je bio ključna podrška, imala nestašicu hrane i stotine hiljada ljudi je umrlo od gladi.
Preduzeća i vlade širom svijeta trude se da shvate još jedan veliki ransomware napad koji se desio tokom vikenda, a koji bi potencijalno mogao koštati desetine miliona dolara i pogoditi više od 1.000 drugih kompanija.
Hakeri su pogodili niz IT kompanija za upravljanje i kompromitovali njihove korporativne klijente ciljajući ključnog dobavljača softvera koji se zove Kaseya. U ponedjeljak su napadači zatražili uplatu bitcoina u iznosu od 70 miliona dolara u zamjenu za alat za dešifrovanje koji bi mogao pomoći žrtvama da se oporave od napada.
Kaseya je najnovija žrtva ransomwarea u nizu napada koji su pogodili i glavnog dobavljača goriva Colonial Pipeline i prerađivača mesa JBS Foods, što je izazvalo zabrinutost istraživača, korporativnih čelnika i američkih zvaničnika zbog cyber rizika za fizičku i digitalnu infrastrukturu.
S obzirom na to da se napad dogodio neposredno prije prazničnog vikenda, puni obim štete možda neće biti poznat do kraja ove sedmice.
Kaseya nudi tehnologiju koja pomaže drugim kompanijama da upravljaju svojom informacionom tehnologijom, u osnovi, digitalnom okosnicom njihovog poslovanja. U mnogim slučajevima Kaseya prodaje svoju tehnologiju nezavisnim dobavljačima usluga, koji upravljaju informatičkim tehnologijama za druge kompanije, često male i srednje kompanije. Ukratko, ciljajući Kaseyin softver, napadači su imali lakši pristup nizu mreža različitih kompanija.
Stručnjaci su rekli da je napad pogodio najmanje desetak firmi za IT podršku koje se oslanjaju na Kaseyin alat za daljinsko upravljanje. Incident ne pogađa samo kupce Kaseyinog IT upravljanja, već i korporativne klijente onih kompanija koje su im prenijele IT upravljanje.
Iz Kaseye su kazali da je napadom direktno kompromitirano oko 50 njihovih kupaca koji koriste lokalnu verziju VSA-e, te da je ugroženo čak 1.500 preduzeća širom svijeta. To uključuje stomatološke ordinacije, male računovodstvene kancelarije i lokalne restorane.
REvil je kriminalno-hakerska banda čiji je malware stajao iza napada Kaseya, rekli su cyber istraživači. Ova grupa, za koju se vjeruje da djeluje izvan istočne Evrope ili Rusije, jedan je od najzloglasnijih pružatelja usluga “ransomwarea kao usluge”, što znači da drugima nudi alate za izvođenje ransomware napada i smanjuje dobit . Također izvršava neke vlastite napade.
“Stručnjaci prate REvil otkako se pojavio 2019. godine i brzo je postao svojevrsni mozak operacija u hakerskom prostoru. Smatra se da su nekoliko hakerskih grupa, uključujući bandu DarkSide koja je u maju izvela napad na kolonijalni cjevovod, stvorili ljudi koji su prvobitno radili za REvil”, rekao je Jon DiMaggio, glavni sigurnosni strateg u kompaniji za kibernetsku sigurnost Analyst1 koji prati grupe ransomware.
Vjeruje se da REvil djeluje izvan istočne Evrope ili Rusije jer njegovi predstavnici komuniciraju putem interneta na ruskom jeziku, a njegovi napadi su uglavnom osmišljeni kako bi izbjegli ruske uređaje, kažu stručnjaci. Američki zvaničnici pozvali su Rusiju da poduzme mjere za krivično gonjenje cyber kriminalnih grupa koje djeluju u toj zemlji.
REvil je također stajao iza nekoliko nedavnih ransomware napada visokog profila – pogodio je JBS Foods prošlog mjeseca, dobavljača Apple-a (AAPL) Quanta Computer u aprilu i proizvođača elektronike Acer u martu.
Bijela kuća pozvala je kompanije koje vjeruju da je napadom ugrožen njihov sistem da ga odmah prijave Centru za žalbe na internetskom kriminalu.
“Od petka, vlada Sjedinjenih Država radi na međuagencijskim poslovima na procjeni incidenta s ransomwareom Kaseya i pomaganju u odgovoru. Savezni biro za istrage (FBI) i Agencija za kibernetsku sigurnost i sigurnost infrastrukture (CISA) rade s Kaseyom i koordiniraju se u provođenju terena za pogođene žrtve”, rekla je Anne Neuberger, zamjenica savjetnika za nacionalnu sigurnost za cyber i nove tehnologije.
Predsjednik Joe Biden također je rekao da bi, dok službenici još istražuju izvor napada, Sjedinjene Države mogle uzvratiti ukoliko je umiješana ruska vlada.
“Ako je u napad na bilo koji način uključena Rusija, onda sam rekao Putinu da ćemo odgovoriti. Prvobitno se mislilo da to nije ruska vlada, ali još nismo sigurni”, rekao je Biden.
Iran je započeo proizvodnju obogaćenog urana, što bi moglo pomoći u proizvodnji nuklearnog oružja, saopćili su iz UN-ove agencije za nuklearni nadzor.
Teheran je o ovom koraku obavijestio Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) i naveo da je cilj razviti gorivo za istraživački reaktor.
Britanski, francuski i njemački zvaničnici rekli su da bi ovaj potez mogao ugroziti pregovore o “oživljavanju” napuštenog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine. Pomenuti sporazum, čiji je zvanični naziv Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), je nametnuo ograničenja iranskom nuklearnom programu kako bi im se otežalo razvijanje nuklearnog oružja.
Zauzvrat, Sjedinjene Američke Države i Evropa složile su se da će ukinuti postojeće ekonomske sankcije. Bivši predsjednik Donald Trump 2018. godine je povukao SAD iz dogovora i obnovio sankcije protiv Irana, nakon čega je Teheran počeo kršiti mnoga svoja ograničenja. Trenutni predsjednik Joe Biden je nastavio sa Trumpovom praksom.
Trenutno zvaničnici iz SAD-a i Evrope u Beču vode pregovore kako bi pokušali uspostaviti sporazum. Započeti su u aprilu, odgođeni su 20. juna, a novi datum pregovaranja nije najavljen.
Novoizabrani iranski predsjednik Ibrahim Raisi želi da SAD ukinu sankcije njegovoj zemlji u zamjenu za poštivanje sporazuma.
Zvaničnici Velike Britanije, Francuske i Njemačke izjavili su da su “ozbiljno zabrinuti” zbog odluke Irana o proizvodnji obogaćenog urana. Također su pozvali Iran da se vrati pregovorima u austrijskoj prijestolnici.
Filipinske vlasti pronašle su crnu kutiju iz aviona vojne avijacije koji se srušio tokom vikenda, pri čemu je poginulo preko 50 ljudi, izjavio je danas vojni komandant Sirilito Sobejana.
Među poginulima u padu aviona “C-130” na ostrvu Džolo je i pilot koji je imao višegodišnje iskustvo, rekao je Sobejana u telefonskoj izjavi.
On je dodao da će crna kutija omogućiti istražiocima da preslušaju razgovore pilota i posade prije pada aviona.
“Razgovarao sam sa preživjelima i oni kažu da je avion odskočio dva do tri puta i da je išao u cik-cak. Pilot je pokušao da pojača snagu jer je želio da podigne avion, ali je bilo prekasno. Desno krilo je udarilo u drvo”, rekao je vojni komandant.
Sobejana je izjavio da niko nije iskočio iz aviona prije pada. Očevici su ranije rekli da su neki putnici pokušali da iskoče prije udara o tlo.
Komandant je precizirao da se prednji dio aviona otvorio i da su neki vojnici uspjeli da se izvuku, ali ne i oni koji su ostali bez svijesti. Avion se potom zapalio.
U avionu je bilo 96 ljudi, a zvanični broj žrtava je 52, saopštilo je Ministarstvo odbrane.