VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Besent: SAD prodaju oružje EU radi preprodaje Ukrajini sa maržom

    Besent: SAD prodaju oružje EU radi preprodaje Ukrajini sa maržom

    Sjedinjene Američke Države prodaju oružje evropskim zemljama, koje se zatim prodaje Ukrajini, sa maržom od 10 odsto, izjavio je u intervjuu za kanal Foks njuz američki ministar finansija Skot Besent.

     

    – Mislim da je predsjednik (Donald) Tramp trenutno veoma oprezan. Prodajemo oružje Evropljanima, koji ga zatim prodaju Ukrajincima, a predsednik Tramp uzima maržu od 10 odsto na oružje, tako da će možda tih 10 odsto pokriti troškove vazdušne podrške – naglasio je on.

    Ovim riječima Besent je odgovorio na pitanje novinara o tome da li će američki poreski obveznici plaćati vazdušnu podršku koju bi američka vojska mogla da pruži evropskim zemljama u Ukrajini ako bi se postigao takav sporazum.

    Ukrajina želi da kupi više oružja od SAD nego što je dobila od njih od početka SVO

    Prema podacima o vojnoj pomoći Ukrajini, paket oružja vrijedan 90 milijardi dolara koji se Vladimir Zelenski nada da će kupiti od SAD premašuje vrijednost cijele vojne pomoći koju je Kijev dobio od Vašingtona od početka Specijalne vojne operacije.

    Prema podacima Kancelarije za budžet Kongresa SAD, Vašington je od februara 2022. godine izdvojio 128 milijardi dolara pomoći Ukrajini, od čega 70,6 milijardi dolara vojne pomoći, a ova sredstva su izdvojena ne samo direktno za oružje, već i za obuku, logistiku i obavještajne podatke.

    Tokom istog perioda, prema podacima Evropske komisije, Evropska unija je izdvojila 7,1 milijardu dolara vojne pomoći u okviru opšteg programa Evropskog mirovnog fonda, i 62,5 milijardi dolara pojedinačnim zemljama, što ukupno iznosi 69,6 milijardi dolara.

    Ukupna vojna pomoć SAD i EU od početka Specijalne vojne operacije iznosi 140,2 milijarde dolara, što je uporedivo sa obimom koji Kijev sada želi da kupi.

    Planirane kupovine će Kijevu dati mogućnost da dobije značajne količine naoružanja. Izvozna vrednost sistema protivvazdušne odbrane “patriot” je oko 2,5 milijardi dolara, aviona F-16 – 50-70 miliona dolara, cena jedne rakete “atakams” – 1,5 miliona dolara.
    Zelenski je ranije rekao da je ponudio Sjedinjenim Državama da od njih kupe oružje za 90 milijardi dolara uz pomoć evropskih zemalja.

    Prethodno, Tramp je u intervjuu Foks njuzu objavio da bezbjednosne garancije za Ukrajinu ne mogu da uključuju zaštitu od NATO-a, ali će Sjedinjene Države biti spremne da pomognu Evropi.

    Američki predsjednik Donald Tramp sastao se u ponedjeljak u Bijeloj kući sa evropskim liderima i Vladimirom Zelenskim, sa kojima je razgovarao o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Tramp je najavio i razgovore o mogućnoj razmjeni teritorija. Tramp je nakon sastanka pozvao telefonom predsjednika Rusije Vladimira Putina i kojeg je informisao o rezultatima pregovora u Vašingtonu.

  • Poziv će dobiti 60.000 vojnika – sprema se operacija zauzimanja

    Poziv će dobiti 60.000 vojnika – sprema se operacija zauzimanja

    Očekuje se da oko 60.000 izraelskih vojnih rezervista dobije poziv u narednim danima, pre planiranog preuzimanja palestinskog grada Gaze, pod uslovom da ministar odbrane Izrael Kac odobri taj potez.

    Rezervnim vojnicima će, prema bezbednosnim izvorima biti dat rok od najmanje dve nedelje da se jave na dužnost, a očekuje se da će samo neki učestvovati u operaciji u Gazi, renosi Tajms of Izrael.

    Desetine hiljada rezervista trenutno služe u izraelskoj vojsci, a očekuje se da novi kontigent zameni redovne vojnike na drugim frontovima.

    Kacovo naređenje se očekuje nakon što se on u utorak sastao sa načelnikom Generalštaba izraelske vojske Ejalom Zamirom, drugim visokim oficirima i predstavnicima Šin Beta, kako bi odobrio vojne planove za zauzimanje grada Gaze.

  • Bijela kuća: Američke čizme neće biti na terenu u Ukrajini

    Bijela kuća: Američke čizme neće biti na terenu u Ukrajini

    Portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit prokomentarisala je susret američkog predsjednika Donalda Trampa sa evropskim liderima na konferenciji za medije.

    Ona je dodatno pojasnila stavove američke administracije o trenutnoj situaciji. Istakla je da je u utorak predsjednik Rusije Vladimir Putin obećao sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    – Razumijem da Bijela kuća radi i da saveznici rade na tome da se ovaj sastanak održi, ali je li Putin obećao sastanak sa Zelenskim, direktan sastanak, u narednim sedmicama – upitao je novinar Levit na što je ona kratko odgovorila da jeste.

    Takođe, istakna je kako se obje zemlje moraju direktno uključiti u pregovore.

    – Predsjednik je uvijek govorio da postoje područja neslaganja u ovom ratu o kojima će ove dvije zemlje morati razgovarati i odlučivati. I zato želi da se ove dvije zemlje uključe u direktnu diplomatiju – rekla je portparolka.

    Iako još uvijek nije jasno šta Bijela kuća podrazumijeva pod bezbjednosnim garancijama, Levit je potvrdila kako američke kopnene trupe neće biti raspoređene u Ukrajini. Dodala je kako je Tramp definitivno izjavio da američke čizme neće biti na terenu u Ukrajini, ali da svakako mogu pomoći u koordinaciji i možda pružiti druge načine bezbjednosnih garancija njihovim evropskim saveznicima.

    – Predsjednik razumije da su bezbjednosne garancije od ključne važnosti za osiguranje trajnog mira i naložio je svom timu za nacionalnu sigurnost da koordinira s našim prijateljima u Evropi, a takođe i da nastavi saradnju i razgovore o ovim pitanjima s Ukrajinom i Rusijom – kazala je ona, prenosi Avaz.

    Na pitanje o izjavi Rusije da se protivi bilo kakvom slanju mirovnih trupa NATO na teren u Ukrajini, Levit je rekla da su razgovori o tom pitanju u toku.

    – Pa, pogledajte, predsjednik nastavlja voditi ove razgovore s oba lidera. Ti razgovori su se održali u na Aljasci, s Evropljanima i predsjednikom Zelenskim, a on je naložio svom timu da osmisli okvir za ove bezbjednosne garancije koji može biti prihvatljiv kako bi se osigurao trajni mir i okončao ovaj rat – zaključila je.

  • Tramp postavio kartu u Bijeloj kući i poslao jasnu poruku Zelenskom

    Tramp postavio kartu u Bijeloj kući i poslao jasnu poruku Zelenskom

    Petina ukrajinske teritorije nalazi se pod ruskom kontrolom, a velika karta koja to područje prikazuje crvenom bojom postavljena je u Ovalnoj kancelariji kako bi naglasila tu činjenicu tokom razgovora predsjednika Donalda Trampa sa Volodimirom Zelenskim ovog ponedjeljka, piše BBC.

    “Pretpostavljam da ste svi vidjeli kartu”, rekao je Trump za Fox.

    Poruka Bijele kuće Ukrajini je jasna – ta je zemlja izgubljena i vrijeme je da se razmotri teritorijalni kompromis s Vladimirom Putinom, ili kako su neki to nazvali, razmjena teritorija.

    Međutim, tim ukrajinskog predsjednika Zelenskog na sastanak je donio svoju kartu.

    Zelenski je kasnije rekao da se tokom razgovora s Trampom “borio s onim što je na toj karti”, pojašnjavajući “ko šta kontroliše – ne po glasinama, već u stvarnosti”.

    Iako je Zelenski smatrao da je postigao napredak u ispravljanju pogrešnih utisaka, do utorka je Trampovo viđenje ostalo nepromijenjeno. Bilo je jasno, rekao je, da je ruska snaga “tako očito mnogo moćnija, i znate, nije da su stali”.

    Na pitanje o stavu evropskih lidera o razmjeni teritorija, rekao je:

    “Sada govore o Donbasu, ali Donbas je trenutno… 79 odsto u vlasništvu i pod kontrolom Rusije.”

    Prije početka rata 2014. godine, ukrajinska rudarska regija Donbas činila je oko 16 odsto ekonomske proizvodnje zemlje. Putin je navodno rekao Trampu da želi cijelu regiju Donbas kao dio mirovnog sporazuma, što bi ruskom vođi zasigurno uštedjelo znatnu količinu resursa.

    Rat brojkama i procentima

    Zelenski je otkrio da je osporavao i postotke na karti Bijele kuće koji su prikazivali rusku kontrolu u nizu ukrajinskih regija: 99 % Luganska, 76 % Donjecka, 73 % Zaporožje i Hersona, 4 odsto u Harkivu te 1 odsto u Sumiju i Mikolajevu. Analiza američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) dala je slične brojke, a razlike bi mogle proizlaziti iz različitih metodologija.

    Uprkos ruskim brojkama, u utvrđenim gradovima Kramatorsku i Slovjansku u Donjeckoj regiji i dalje živi veliki broj stanovnika.

    Lokalni zvaničnici navode da oko 242.000 ljudi živi na područjima pod ukrajinskom kontrolom u Donjeckoj regiji, te nijedan ukrajinski lider ne bi razmatrao predaju teritorija Moskvi.

    Stanje na terenu
    Prema karti koju je Zelenski pokazao Trampu, Rusija je u proteklih 1.000 dana uspjela osvojiti manje od 1 % ukrajinske teritorije. Ukrajinski DeepState navodi da se radi o 5.842 kilometra kvadratna od novembra 2022. Iako je Rusija ostvarila napredak u posljednjih nekoliko mjeseci, šira linija fronta malo se pomaknula od početka rata.

    Obrambeni analitičar Konrad Muzjika ističe da se rusko napredovanje ubrzalo na istoku oko Kupjanska i Kremine.

    Kao razloge navodi nedostatak ukrajinske radne snage i pojačanu rusku upotrebu dronova.

    “Vidimo mnogo više požara, a Ukrajinci zapravo nisu u mogućnosti rasporediti dovoljno vatrogasaca da ih ugase”, rekao je za BBC, prenosi Index.

    Prema njegovim riječima, Rusija uspijeva regrutovati 30-35.000 vojnika mjesečno i, uprkos teškim gubicima, gradi velike pričuvne snage.

    Dvije karte, dvije stvarnosti
    Ipak, brzi ruski dobici na istoku nisu se preslikali na druga područja. Pokušaj ruskog prodora kod Dobropilje u Donjeckoj regiji prošle sedmice uspješno je odbijeno. Prema nedavnoj procjeni obavještajne službe Ujedinjenog Kraljevstva, ruskim bi snagama, na osnovu dosadašnjeg tempa napredovanja u 2025. godini, trebalo još 4 godine samo za zauzimanje regija Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson.

    Upravo to objašnjava potpuno različite perspektive Trampa i Zelenskog kada gledaju karte fronta dugog 1.200 km. Upskos razlikama, Zelenski je na kraju razgovora rekao Trampu: “Hvala vam na karti, usput, bila je sjajna. Razmišljam kako da vratim teritoriju”.

  • Tramp: Nema povratka Krima Kijevu, niti Ukrajina može u NATO

    Tramp: Nema povratka Krima Kijevu, niti Ukrajina može u NATO

    Ne planiram da prisustvujem prvom mogućem sastanku između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Vladimira Zelenskog, kako bi se on održao u bilateralnom formatu, izjavio je američki lider Donald Tramp.

    Predsjednik SAD je, komentarišući potrebu Kijeva da napravi ustupke kako bi se riješio sukob, ocenio da Zelenski mora pokazati fleksibilnost.

    Evropski lideri na sastanku u Bijeloj kući razumeli su potrebu za teritorijalnim ustupcima Ukrajini, ocijenio je američki lider.

    – Odluke u pregovorima će donositi Putin i Zelenski, SAD su daleko od sukoba – rekao je Tramp u intervjuu Foks njuz.

    Nemoguće je vratiti Krim Ukrajini, a takođe nije moguće da se Kijev pridruži NATO-u, poručio je Tramp.

    – Rusija je moćna vojna država, sviđalo se to nekome ili ne – ocijenio je američki lider.

    Prema Trampovim riječima, Francuska i Njemačka žele da rasporede snage u Ukrajini, ali to “neće stvoriti probleme sa Rusijom”.

    Američki predsjednik Donald Tramp sastao se u ponedjeljak u Bijeloj kući sa evropskim liderima i Vladimirom Zelenskim, sa kojima je razgovarao o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Tramp je najavio i razgovore o mogućnoj razmjeni teritorija.

    Tramp je nakon sastanka pozvao telefonom predsjednika Rusije Vladimira Putina i kojeg je informisao o rezultatima pregovora u Vašingtonu.

  • Lavrov: Rusija nikad nije ciljala teritorije, već zaštitu ruskog naroda

    Lavrov: Rusija nikad nije ciljala teritorije, već zaštitu ruskog naroda

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da Rusija nikada nije imala cilj da zauzima teritorije, uključujući Krim, Donbas i Novorusiju, već da je njen prioritet bio zaštita ruskog naroda na tim prostorima.

    „Nikada nije bilo riječi o tome da nam je potrebno da zauzmemo neke teritorije. Naš cilj je bio da zaštitimo ljude, ruske ljude, koji vijekovima žive na tim teritorijama, koji su ih otkrivali, gradili i branili“, rekao je Lavrov u intervjuu za televiziju Rusija 24.

    Govoreći o ukrajinskom predsjedniku Vladimiru Zelenskom, Lavrov je istakao da bi on, ako se već poziva na Ustav Ukrajine, trebalo da se prisjeti i odredbi koje obavezuju državu da štiti prava ruskog naroda i drugih manjina.

    „U Ustavu i dalje stoji obaveza da se u potpunosti obezbijede prava Rusa, iako zakoni zabranjuju upotrebu ruskog jezika u svakodnevnom životu. Ako Zelenski toliko brine o Ustavu, trebalo bi da počne od tih članova“, rekao je Lavrov.

    Komentarišući susret ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa na Aljasci, Lavrov ga je ocijenio kao „koristan razgovor“.

    „Nedvosmisleno se vidjelo da predsjednik Sjedinjenih Država i njegov tim iskreno žele da postignu rezultat koji će biti dugoročan, stabilan i pouzdan, za razliku od Evropljana koji su ponavljali da je samo prekid vatre uslov, a potom nastavili da snabdijevaju Ukrajinu oružjem“, naglasio je ruski ministar.

    Prema njegovim riječima, atmosfera sastanka bila je „veoma dobra“, što su potvrdile i izjave dvojice lidera.

  • Privreda EU ponovo usporava

    Privreda EU ponovo usporava

    Privreda evrozone i Evropske unije je u drugom kvartalu imala najosjetnije usporavanje od kraja 2023. godine i rast od svega 0,1 odsto, pokazuju podaci Eurostata.

    Kako se navodi u ovim podacima, u periodu april – jun bruto domaći proizvod (BDP) je porastao svega 0,1 odsto u odnosu na prethodni kvartal, dok je početkom godine rast iznosio 0,6 odsto.

    “Na nivou cijene Unije zabilježen je rast od 0,2 odsto, nakon 0,5 odsto u prva tri mjeseca 2025. godine. Riječ je o najosjetnijem usporavanju još od kraja 2023, kada je privreda u oba područja faktički stagnirala”, piše u saopštenju Eurostata.

    Kada su u pitanju države, najbrži rast u drugom kvartalu ostvarila je Rumunija skokom privrede od 1,2 odsto u odnosu na prvo tromjesečje.

    Slijede Poljska sa rastom od 0,8 odsto, a zatim Španija, Bugarska i Slovenija sa rastom od 0,7 odsto.

    Sa druge strane, simboličan rast od 0,1 odsto u drugom kvartalu su imale Nizozemska, Austrija, Slovačka i Švedska, dok Finska nije imala rast, odnosno mirovala je.

    Najveći pad privredne aktivnosti imala je Irska sa minusom od jedan odsto, dok su Njemačka i Italija imale minus od 0,1 odsto.

    Inače, na godišnjem nivou BDP evrozone uvećan je za 1,4 odsto, što je za malo slabije od rasta u prethodnom kvartalu kada je iznosio 1,5 odsto.

    Tu i dalje prednjači Irska, koja je u drugom kvartalu imala rast od čak 16,2%, a iza nje se izdvajaju Kipar sa rastom od 3,3% i Bugarska od 3,1%.

    Ipak, u najvećim ekonomijama EU rast je bio slab, te su Njemačka i Italija na godišnjem nivou ostvarile rast od svega 0,4 odsto.

    Postavlja se pitanje kako će se novo usporavanje rasta ekonomije odraziti na Bosnu i Hercegovinu?

    Podsjećamo da BiH sa EU ima skoro 70 odsto spoljnotrgovinske saradnje te da su raniji problemi, posebno sa manjom tražnjom iz EU, značajno uticali i na privredu Bosne i Hercegovine.

    Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević rekao je za “Nezavisne novine” da podaci za drugi kvartal pokazuju usporavanje rasta sa rizikom od potencijalne stagnacije, iako su projekcije na godišnjem nivou i dalje blizu ostvarenih rezultata iz prošle godine.

    “Ono što za nas može biti upozoravajuće jeste podatak da su Njemačka i Italija kao naši najvažniji trgovinski partneri u drugom kvartalu imali najslabiji rast unutar EU. Ipak, treba imati u vidu da je drugi kvartal tekuće godine bio obilježen neizvjesnošću u vezi sa trgovinskim sporazumom sa SAD. Nakon što je sporazum postignut, nastavak ove godine bi mogao biti uspješniji za EU, sa stanovišta ostvarenog rasta. Naša ekonomija će dijeliti sudbinu tih makroekonomskih tendencija koje će se direktno efektuirati na naš rast kroz kanal izvoza i doznaka iz dijaspore. Prvi će uticati na obim proizvodnje, a drugi na nivo ostvarene potrošnje”, objašnjava Mlinarević.

  • Zelenski: Bezbjednosne garancije uključivale bi kupovinu američkog oružja

    Zelenski: Bezbjednosne garancije uključivale bi kupovinu američkog oružja

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je razgovor sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i evropskim liderima u Bijeloj kući u ponedjeljak uključivao planove da Ukrajina kupi američko oružje u vrijednosti od 90 milijardi dolara putem evropskog finansiranja, kao dio bezbjednosnih garancija zemlje.

    Rekao je da bi drugi dio garancija uključivao proizvodnju dronova u Ukrajini, od kojih bi neke kupile SAD.

    Zelenski je na konferenciji za novinare nakon sastanka u Beloj kući, napomenuo je da je ovo još uvijek predmet diskusije i da nije postignut nikakav formalni dogovor, prenosi Tanjug.

    Sporazum će biti formalizovan tokom naredne nedjelje ili 10 dana, rekao je.

    Prethodno je list “Fajnenšel tajms” objavio da će Ukrajina obećati da će da kupi američko oružje u vrijednosti od 100 milijardi dolara, koje će finansirati Evropa, kao dio sporazuma o dobijanju garancija od Sjedinjenih Američkih Država za svoju bezbjednost nakon postizanja mirovnog sporazuma sa Rusijom.

    Pozivajući se na dokument u koji je imao uvid, list je naveo da bi, prema prijedlozima, Ukrajina i SAD takođe postigle sporazum vredan 50 milijardi dolara za proizvodnju dronova sa ukrajinskim kompanijama.

    Kijev je podijelio predloge za nove bezbjednosne sporazume sa SAD na spisku tema za razgovor sa evropskim saveznicima uoči sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Bijeloj kući, rekla su četiri dobro obaviještena izvora.

    U dokumentu se ne navodi koje oružje Ukrajina traži da nabavi kao dio sporazuma, ali je Kijev jasno stavio do znanja da želi da kupi najmanje 10 američkih sistema protivvazdušne odbrane “patriot”, zajedno sa drugim raketama i opremom, navodi britanski list.

    Načelnik Združenog generalšataba američke vojske general Den Kejn aktivno radi sa svojim timom na definisanju mogućih bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, potvrdio je za CNN neimenovani dobro upućeni američki vojni izvor i dodao da se pripreme odvijaju u okviru samita koji se danas održava u Bijeloj kući.

    Isti izvor navodi kako se slični razgovori vode i u evropskim vladama, ali zasad nisu objavljeni detalji o tome koje su konkretne opcije za američko učešće.

  • Rute: NATO razmatra bezbjednosne garancije za Ukrajinu, članstvo nije na stolu

    Rute: NATO razmatra bezbjednosne garancije za Ukrajinu, članstvo nije na stolu

    Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da članstvo Ukrajine u Alijansi nije trenutno predmet razgovora, ali da se vodi diskusija o bezbednosnim garancijama.

    “SAD i neke druge zemlje protive se članstvu Ukrajine u NATO-u. Zvanični stav NATO-a je da postoji nepovratan put za Ukrajinu u NATO”, rekao je Rute tokom intervjua za za Foks njuz, prenio je Rojters.

    On je dodao da se trenutna diskusija ne odnosi na članstvo u Alijansi, već na mogućnost pružanja bezbjednosnih garancija Ukrajini, tipa “Član 5”, koje bi imale sličnu funkciju kao članstvo u NATO-u.

    “Član 5” osnivačkog ugovora NATO-a sadrži princip kolektivne odbrane, u kojem se napad na bilo koju od njegovih 32 članice smatra napadom na sve.

    Rute je podsjetio da bi bezbjednosne garancije mogle da budu ponuđene Ukrajini kao alternativa članstvu u NATO-u, što je ruski predsjednik Vladimir Putin isključio.

    “Za Ukrajinu, članstvo u NATO-u ostaje strateški cilj, koji je utvrđen u njenom ustavu”, dodao je Rute.

    Prethodnog dana, američki predsjednik Donald Tramp sastao se u Bijeloj kući sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, kao i sa liderima NATO-a i Evrope, gdje su razmatrane bezbjednosne garancije za Ukrajinu.

    Rute je istakao da nije bilo razgovora o slanju vojne pomoći na terenu, a Tramp je nakon sastanka opisao razgovore kao “veoma dobre”.

    Tramp je takođe pozvao Putina da započne pripreme za sastanak sa Zelenskim, koji bi se održao pre trilateralnog sastanka na kojem bi učestvovao i Tramp.

  • Merc: Ovo su ključni dani za Ukrajinu

    Merc: Ovo su ključni dani za Ukrajinu

    Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je danas da su “ovo odlučujući dani za Ukrajinu” i da sastanak između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog može da se očekuje u roku od dvije nedjelje.

    – Postoji osjećaj da su ovi dani ključni za Ukrajinu – rekao je Merc na konferenciji za novinare, piše Skaj njuz.

    Njemački kancelar je ocijenio da nije siguran da li će Putin imati hrabrosti da prisustvuje direktnom susretu sa Zelenskim.

    Merc je takođe pozdravio Trampovu najavu mogućih bezbjednosnih garancija za Ukrajinu i istakao da bi čitava Evropa trebalo da bude uključena u taj proces.