VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Požari u Americi: Vatra sama pravi svoje vrijeme

    Požari u Americi: Vatra sama pravi svoje vrijeme

    Vreli, suvi vremenski uslovi nastavili su da šire požare širom Sjedinjenih Američkih Država.

    Vatra u Oregonu postala je toliko ogromna i intenzivna da je počela da sama pravi svoje vrijeme.

    Otkako je započeo 6. jula, požar u Oregonu – nazvan Butleg po obližnjem Butleg Springu – uništio je područje veće od Los Anđelesa – više od hiljadu kvadratnih kilometara, a gasi ga preko 2.000 vatrogasaca.

    Ovo je jedan od najvećih požara u istoriji Oregona i trenutno najveći u čitavim Sjedinjenim Državama. U Oregonu trenutno gori najmanje osam požara, a na nivou SAD ima ih preko 80 u 13 država.

    Dim i pepeo od požara Butleg visok je i do šest kilometara i zahvatio je 1.596 kvadratnih kilometara, a zadimljeno nebo od požara došlo je čak do Njujorka, čije su stanovnike ujutru dočekali pogled na crveno sunce na nebu i izmaglica.

    “Izmaglica ili dim koji vidite (u Njujorku i duž istočne obale) dolazi od šumskih požara na Zapadu”, rekao je “New York Timesu” meteorolog Džon Kistantelo, dodajući da izmaglica tokom ljeta u Njujorku “nije ništa novo”, odnoseći se na zagađenje vazduha, kojem su se sada pridodale čestice dima od požara.


    Do utorka popodne indeks kvaliteta vazduha je bio 170, daleko iznad prosjeka. Koncentracija zagađivačkih čestica PM2.5 bila je devet puta iznad preporučenog praga Svjetske zdravstvene organizacije.

    “New Yotk Times ” piše da je dim od požara Butleg prvi put stigao do Njujorka oko 15. jula.

    Najveći požar u Oregonu i SAD je tokom noći ponedeljak na utorak narastao je na preko 157.000 hektara, a 30 odsto je pod kontrolom, prenio je CNN.

    Požar Butleg istjerao je najmanje 2.000 ljudi iz njihovih domova u pretežno ruralnim područjima. Do sada je uništeno oko 160 objekata, ali srećom još nema prijava o smrtnim slučajevima.

    Vatrogasci Oregona rekli su da požar Butleg pokazuje “agresivno površno širenje sa pirokumulusnim razvojem”.

    Pirokumulusni oblaci formiraju se kad se vazduh naglo podigne gore usled ekstremne toplote od šumskih požara, kondenzujući i hladeći vlagu na česticama dima od vatre.

    Ti oblaci suštinski postaju svoja sopstvena oluja i mogu ih pratiti munje i snažni vetrovi.

    “Vatra je toliko velika i generiše toliko mnogo energije i ekstremne vreline da mijenja vrijeme. Obično vrijeme predviđa šta će vatra da uradi, ali u ovom slučaju vatra predviđa šta će vrijeme da uradi”, objasnio je Markus Kaufman, portparol državnog Ministarstva šumarstva.


    Duga suša samo dodatno raspiruje uslove požara, a Kaufman predviđa da će ogromni plamen nastaviti da raste.

    Požari su podstaknuti nedavnim talasom vrućine i jakim vetrovima.

    Klimatska kriza dovela je do toga da su smrtonosniji i destruktivniji šumski požari postali nova realnost, ističe CNN.

    Klimatske promjene povećavaju rizik od toplog, suvog vremena koje podstiče i jača požare. Svijet se već zagrijao za oko 1,2 stepeni Celzijusa od početka industrijske ere, a temperature će nastaviti da rastu ukoliko svjetske vlade ne učine korake da smanje emisije štetnih gasova.

    “Apsolutno nema sumnje da se klimatske promjene odvijaju pred našim očima”, rekla je guvernerka Oregona Kejt Braun na konferenciji za štampu, prenio je “Blic”.

    “Prije nekoliko nedjelja vidjeli smo toplotnu kupolu. Nažalost, tada smo izgubili mnogo stanovnika Oregona. U februaru smo imali razorne ledene oluje. Preko pola miliona ljudi ostalo je bez struje prošle jeseni. Imamo požare bez presedana”, istakla je.

    Većina američkog Zapada je pod alarmom zbog prijetnje od požara, sa više od 3,5 miliona ljudi koji su primili “crvenu zastavicu”, upozorenje da se kritični uslovi požara ili odvijaju trenutno ili će ubrzo.

    CNN navodi da će temperature u regionu ostati 10 stepeni iznad normalne tokom sledećih 48 sati.

    Postoji i mogućnost suvih oluja, rekao je meteorolog Majkl Gaj. Sporadična kiša je moguća u planinskim dijelovima, ali to neće mnogo značiti u borbi protiv požara.


    Satelitske slike koje je objavila Nacionalna agencija za okean i atmosferu (NOAA) pokazuju dim od požara na zapadu Kanade i planinskom regionu američkog zapada.

    Požar Butleg samo je jedan od najmanje osam koji gore u Oregonu, kao i jedan od 83 koji plamte širom 13 država SAD, prema podacima Nacionalnog međuagencijskog požarnog centra.

    Požari su takođe rasli sa obje strane kalifornijske Sijere Nevade. U okrugu Alpine, takozvanim kalifornijskim Alpima, požar Tamarak je izazvao evakuaciju nekoliko zajednica i proširio se na 158 kvadratnih kilometara. Požar Diki, u blizini mjesta smrtonosne vatre Paradajs, bio je na više od 163 kvadratnih kilometara i prijetio je malim zajednicama u regionu doline Fedr River.

    CNN piše da je teška suša u kombinaciji sa ljudski uzrokovanom klimatskom krizom podstakla sezonu požara koji u Kaliforniji ove godine spržili tri puta veću površinu u odnosu na prošlogodišnji rekord.

    Kalifornija je najgoru sezonu požara zabilježila 2020, sa oko 1,6 miliona hektara izgorenog zemljišta. Vatrogasna služba je u ponedjeljak saopštila da je preko 5.000 požara progutalo skoro 60.000 hektara površine, što je za 42.000 ha veće u odnosu na isti period prošle godine.

    “Iako su šumski požari prirodan dio kalifornijskog pejsaža, sezona požara u Kaliforniji i širom Zapada počinje ranije i završava se kasnije svake godine. Klimatske promjene se smatraju glavnim motorom ovog trenda”, saopštili su iz vatrogasne službe.

    Ove godine je uništeno ili oštećeno 119 objekata, ali nema prijavljenih smrti, dok je prošle godine uništeno 10.000 objekata, a umrlo je 33 ljudi. Od januara je u Kaliforniji bilo 4.991 požar, uglavnom usljed ekstremno toplih i suvih uslova, prenio je CNN.

    O katastrofalnom stanju svjedoče i satelitske slike jezera Šasta, najvećeg rezervoara Kalifornije koje je sada na oko 35 odsto svog kapaciteta. Fotografije iz svemira američke agencije NASA pokazuju koliko je dramatično opao nivo vode u odnosu na 2019. “Los Angeles times” navodi da je i nivo vode u jezeru Orovil takođe opao u istom periodu.

    Požari i suvi uslovi su doveli dotle da je guverner Kalifornije Gevin Njusam zatražio od stanovnika da smanje potrošnju vode za 15 odsto. Takođe je proglasio regionalno vanredno stanje usljed suša u 50 kalifornijskih okruga, što je otprilike 42 odsto populacije, prenio je “Blic”.

    U susjednoj Kanadi, preko 150 novih požara izbilo je samo protekle nedjelje, prema kanadskim požarnim centrima. Do sada je zabilježeno više od 4.3000 požara. Samo u Britanskoj Kolumbiji vatrogasci se bore sa stotinama požara, a u utorak je provincija proglasila vanredno stanje, prenio je BBC.

    Izdato je i zdravstveno upozorenje zbog dima koji se raširio na skoro 2.000 kilometara širom nacije. Stariji, djeca i srčani bolesnici su savjetovani da smanje izlaske i piju više vode dok ne prođe dim.

    “Vinipeg miriši na logorsku vatru”, “tvitovao” je jedan novinar. “Nikad nisam vidio ovakav dim u čitavom svom životu”.

    U Kanadi trenutno gori skoro 800 požara, a nema znakova da će biti kiše u prognozama za zapadne provincije. Stručnjaci su rekli BBC-u da je zbog višegodišnjih suša potencijal za istorijsku sezonu požara u Sjevernoj Americi porastao “do neba”.

  • SAD i Njemačka postigle sporazum kojim će biti omogućen završetak plinovoda “Sjeverni tok 2”

    SAD i Njemačka postigle sporazum kojim će biti omogućen završetak plinovoda “Sjeverni tok 2”

    Prema zvaničnicima iz Berlina i Washingtona, Sjedinjene Američke Države i Njemačka postigle su sporazum kojim se dopušta dovršetak ruskog plinovda, koji očekuju da će sporazum objaviti u srijedu, čime će se okončati godine napetosti između dva saveznika.

    Bidenova administracija će se odreći dugogodišnjeg protivljenja Washingtona plinovodu Sjeverni tok 2, što predstavlja promjenu američkog stava. Time su završavena višegodišnja nagađanja o sudbini projekta. Njemačka će se prema sporazumu složiti da će pomoći Ukrajini u energetskim projektima i diplomaciji.

    Američki zvaničnici u prethodne dvije predsjedničke administracije usprotivili su se Sjevernom toku 2 iz straha da će to pojačati ekonomski i politički utjecaj Moskve u Evropi. Plinovod će Kremlju omogućiti da poveća evropsku zavisnost o ruskom prirodnom plinu, a zatim ga koristiti za ucjenu američkih saveznika, rekli su kritičari. Takve optužbe Rusija je odbacila.

    Predsjednik Biden, tražeći tješnje veze s Evropom, a posebno s Berlinom, odrekao se američkih sankcija protiv ruske kompanije Nord Stream 2 AG, registrovane u Švicarskoj, i njenog izvršnog direktora u maju, što je nagovijestilo promjenu američkog stava.

    Zvaničnici su kazali da se Biden nastavlja protiviti naftovodu i smatra ga potezom Kremlja da proširi svoj utjecaj na druge, međutim, savez s Evropom je najučinkovitiji način da se suprotstavi Moskvi.

  • Talibani kontrolišu polovinu centara u Afganistanu

    Talibani kontrolišu polovinu centara u Afganistanu

    Talibani kontrolišu polovinu oblasnih centara u Afganistanu, izjavio je vodeći američki general u srijedu, komentirajući rapidno pogoršanje sigurnosne situacije u toj zemlji.

    General Mark Milley, načelnik Združenog štaba američke vojske, izjavio je da je više od 200 od 419 oblasnih centara u Afganistanu pod talibanskom kontrolom.

    Milley je krajem prošlog mjeseca izjavio da talibani kontroliraju 81 od 419 oblasnih centara u Afganistanu, prenosi Reeuters.

    Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da će se američka vojna misija u Afganistanu zaključiti 31. augusta čime će se okončati dvadesetogodišnje prisustvo vojske SAD-a u ovoj azijskoj državi.

  • Broj žrtava poplava u Kini porastao na 33, kiša i dalje pada

    Broj žrtava poplava u Kini porastao na 33, kiša i dalje pada

    Broj žrtava velikih poplava u centralnoj kineskoj provinciji Henan povećan je na 33, a osmero ljudi je nestalo, saopćile su danas lokalne službe za hitne intervencije.

    Područje pogođeno katastrofom obuhvata više od tri miliona ljudi u 103 zajednice, a 256.000 osoba je raseljeno, objavile su vlasti. Oblast pogođenog poljoprivednog zemljišta procjenjuje se na oko 215.000 hektara, a direktna ekonomska šteta na oko 190 miliona dolara.

    Poplavama su prethodile rekordne kišne padavine u čitavoj provinciji, a najteže je pogođen glavni grad Zhengzhou. Nepogoda je izazvala prekid snabdijevanja električnom energijom i saobraćaja, pošto su putevi i pruge poplavljeni i oštećeni.

    Vlada je naredila lokalnim vlastima da odmah unaprijede kontrolu i zaštitu od poplava u urbanom sistemu prijevoza, nakon što je 12 ljudi poginulo u potopljenom metrou u Zhengzhou, prenio je Reuters.

    Kiša i dalje pada u centralnom dijelu Kine. Meteorološka služba Henana obavijestila je državne medije da je izdala upozorenje na predstojeće kiše dva dana unaprijed.

  • Biden se obratio Amerikancima povodom pola godine mandata: Ljudi, svijet nam se čudi

    Biden se obratio Amerikancima povodom pola godine mandata: Ljudi, svijet nam se čudi

    Američki predsjednik, demokrata Joe Biden je upozorio na teorije zavjere za koje je naglasio da se šire zemljom i dijele naciju. Kako je izjavio, ostatak svijeta se čudi Amerikancima.

    Govoreći za CNN povodom pola godine predsjedničkog mandata, podsjetio je na teorije zavjera krajnje desničarske grupe QAnon i teorije zavjera o vakcinama protiv koronavirusa.

    “Šta ćete kazati unucima ili djeci o tome šta se dešava? Sjećate li se ovakvog vremena ikada prije, bilo da ste demokrata ili republikanac? Ovo nije ono što smo mi zaista. I kazat ću još nešto. Imam mnogo međunarodnog iskustva, ne dobrog, ne lošeg, ali imam ga. Predsjedavao sam Odborom za vanjske poslove, bio sam duboko involviran. Bavio sam se nacionalnom sigurnošću u administraciji predsjednika Baracka Obame. Ali, ljudi, ostatak svijeta nam se čudi”, poručio je Biden.

    Ranije je Bijela kuća odlučila da se suprotstavi objavljivanju dezinformacija na društvenim mrežama, posebno onih koje se odnose na vakcine protiv koronavirusa. Zdravstveni zvaničnik Vivek Murthy je prošle sedmice upozorio da su dezinformacije, kako je kazao, ozbiljna prijetnja po javno zdravlje.

    Nadležni su prozvali kompanije poput Facebooka smatrajući da ne ulažu dovoljno napora da onemoguće objavljivanje lažnih informacija. Biden je 19. jula ocijenio da Facebook time “ubija ljude”. Potcrtao je da se to odnosi na neadekvatno djelovanje po pitanju dezinformacija, prenosi CNN.

  • Šmit ponovo tema Savjeta bezbjednosti?

    Namjera zvanične Moskve da u Savjetu bezbjednosti UN-a zatraži glasanje o Nacrtu rezolucije za zatvaranje OHR-a do kraja jula naredne godine izazvala je oprečne reakcije u BiH i na širem području.

    Predstavnici srpskog naroda i djelimično Hrvata ovu ideju su dočekali s odobravanjem, dok je najveći dio zapadnih predstavnika ovu ideju, barem u prvim izjavama, u potpunosti odbacio.

    Kako je rečeno “Nezavisnim” od strane dobro upućenog međunarodnog izvora, ovaj manevar Moskve ne predstavlja konačni stav, već početnu pregovaračku poziciju s ciljem da, kako nam je rekao naš izvor, Moskva pristane na produžetak misije OHR-a uz uslov za fiksni termin za zatvaranje i ostanak Savjeta za implementaciju mira, koji bi nastavio svoj posao i nakon zatvaranja ove kancelarije.

    Naši sagovornici ističu da je nemoguće razumjeti priču o OHR-u ako se ona ne stavi u širi kontekst namjere Moskve da sa Zapadom uredi odnose u Evropi, i podrškom Evrope, a prevashodno Njemačke, da se u odnosima s Rusijom ostvari predvidljivost, smanjenje eskalacija i rješavanje većine otvorenih pitanja.

    Najvažnije pitanje za Rusiju u Evropi je status Krima i s njim povezano pitanje sankcija protiv Rusije i ekonomskih odnosa sa Zapadom, poglavito s Evropom. Krim ta zemlja smatra svojom teritorijom, a Zapad, uključujući i Njemačku, neotuđivim dijelom ukrajinske teritorije. Problem sa Krimom je u činjenici da je Zapad, sa SAD na čelu, dozvolio otcjepljivanje Kosova, dijela teritorije Srbije, mimo saglasnosti Beograda, što je Rusiji, prema njihovom uvjerenju, dalo legitimnost da bez saglasnosti Kijeva na sličan način podrži otcjepljenje Krima.

    Rusija i SAD su na nedavno održanom samitu pokušali ostvariti neki dogovor u vezi s odnosima dvije zemlje, a dometi tog samita još nisu jasni u potpunosti. Zasad se čini da SAD pokušavaju odnose ograničiti na pitanja poput sajbersigurnosti, klimatskih promjena i strateškog naoružanja, dok Rusija želi da na stolu budu i druga pitanja. U daljim odnosima Rusije i SAD ključnu ulogu će imati Njemačka, a biće zanimljivo kako će se ta situacija razvijati nakon što Angela Merkel, do kraja ove godine, ode u političku penziju.

    U Briselu ističu da su uslovi za zatvaranje OHR-a jasni i da su oni sadržani u agendi 5+2, koja je jednoglasno usvojena u Savjetu za implementaciju mira prije 13 godina. EU se, kako naglašavaju, raduje saradnji s Kristijanom Šmitom, novim visokim predstavnikom, a podvlače da će zadatak EU biti, kao i do sada, da s BiH radi na ispunjavanju 14 preporuka Evropske komisije iz Mišljenja o kandidaturi BiH za članstvo u EU.

    “Ove reforme su ključne za dokazivanje da BiH ozbiljno shvata integraciju u EU, u skladu sa težnjama svojih građana”, naglasili su oni.

    Radovan Kovačević, portparol SNSD-a, izjavio je da je visoki predstavnik davno trebalo da ode iz BiH, a da OHR bude zatvoren.

    “Ukoliko želimo da govorimo o bilo kakvoj budućnosti BiH, onda ta budućnost može da bude zasnovana isključivo na dogovoru političkih predstavnika konstitutivnih naroda i ostalih”, rekao je Kovačević, a prenosi Srna.

    Govoreći o inicijativi Rusije i Kine u Savjetu bezbjednosti UN-a, Kovačević je istakao da takve inicijative postoje zahvaljujući rukovodstvu RS i Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SR Jugoslavije, izjavio je da očekuje da se na sjednici Savjeta bezbjednosti UN nađe kompromisno rješenje, gdje bi rok za zatvaranje OHR-a bio produžen na dvije godine, prenosi Srna.

    Jovanović je povodom zahtjeva Rusije rekao da bi se to moglo dogoditi s obzirom na to da zapadne velike sile ne žele konfrontaciju sa Rusijom i Kinom o pitanju koje je nazvao minornim.

    Sve ostale članice PIC-a, osim Rusije, smatraju da je pitanje imenovanja Šmita riješeno te da to nije pitanje o kojem odlučuje Savjet bezbjednosti. Zanimljivo je i da je Kina bila članica PIC-a, ali da je na svoju inicijativu dobrovoljno napustila to tijelo, a analitičari smatraju da je to iz razloga što Kina u Evropi želi ekonomski, a ne politički uticaj.

    Šansa da stranci spase obraz
    Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da je ruska inicijativa da se u Savjetu bezbjednosti UN glasa o Nacrtu rezolucije koja predviđa ukidanje OHR-a spasonosno rješenje da međunarodna zajednica sačuva obraz s obzirom na to da je u cijelom regionu, a posebno u BiH, pravila mnoge greške.

    “Imala je nejednak pristup i tretman te prilično subjektivan odnos prema onome što je BiH. Očekivali smo više tolerancije, pravde, pravednosti kada je riječ o potrebama konstitutivnih naroda, što je, nažalost, izostalo”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da su mnogi težili centralizaciji BiH, umjesto da daju šansu decentralizovanoj zemlji s ciljem da ona postigne dobre rezultate. “Na taj način su nas zablokirali”, dodala je Cvijanovićeva. Ona je istakla da rusku inicijativu vidi kao mogućnost da međunarodna zajednica izađe čistog obraza ili da ga bar spasi nakon svih godina raznih eksperimenata u BiH.

  • MIP Rusije: Odnosi Moskve i Vašingtona na opasnom pragu sukoba

    MIP Rusije: Odnosi Moskve i Vašingtona na opasnom pragu sukoba

    Odnosi Rusije i SAD došli su do opasnog praga sukoba, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

    U saopštenju se navodi da će se Moskva odlučno suprotstaviti pritisku Vašingtona.

    Saopštenje je usvojeno na sastanku odbora Ministarstva na čijem čelu je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

    “Tokom sastanka naglašeno je da su bilateralni odnosi dostigli opasan prag sukoba, krivicom Vašingtona koji je u posljednjih nekoliko godina isprovocirao eskalacije bez presedana u odnosima naših zemalja”, ističe se u saopštenju.

    Iz Ministarstva naglašavaju da je Rusija izložena pritisku bez presedana, na koji Vašington tjera svoje saveznike, uvodeći snažne ideološke komponente u spor sa Moskvom.

    U saopštenju se napominje da se postupcima Vašingtona otvoreno krši međunarodno pravo, te da će Rusija od toga štititi svoje zakonite interese, prenio je TASS.

    Tokom sastanka naglašeno je da je sastanak predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika SAD Džozefa Bajdena 16. juna u Ženevi otvorio mogućnost ponovno uspostavljanje dijaloga u određenim sferama od zajedničkog interesa, uključujući “stratešku stabilnost, kibernetičku bezbjednost, pitanja klime i oblasti Arktika, kao i omogućavanje pronalaženja rješenja za regionalne sukobe”.

  • “EU može da izgubi mnogo toga na Zapadnom Balkanu”

    “EU može da izgubi mnogo toga na Zapadnom Balkanu”

    Evropska unija mnogo gubi ako zemljama Zapadnog Balkana ne bude dala verodostojnu perspektivu, kaže ministarka za evropska pitanja Austrije Karoline Edštadler.


    Edštadler je, u intervjuu agenciji APA, izjavila da smatra važnim što će Slovenija, tokom predsedavanja EU, organizovati samit o Zapadnom Balkanu.

    Kao EU možemo mnogo izgubiti ako tim zemljama ne budemo otvorili verodostojnu perspektivu. U suprotnom geopolitički uticaji iz Kine i Rusije postaće sve snažniji“, objasnila je ona.

    Edštadler ocenjuje da je već sada mnogo vremena i uticaja izgubljeno.

    Upitana kako može Bugarska biti navedena da odustane od blokade pristupnih pregovore Severne Makedonije, rekla je da smatra pozitivnim nedavnu posetu makedonskog premijera Zorana Zaeva Sofiji.

    Unutar EU formira se sve veći pritisak na Bugarsku da se bilateralna pitanja moraju rešavati bilateralno“; prenela je Edštadler.

  • Alarmantno otkriće: Katastrofalne poplave mogle bi mnogo češće da pogađaju Evropu

    Alarmantno otkriće: Katastrofalne poplave mogle bi mnogo češće da pogađaju Evropu

    Katastrofalne poplave, kao što su one koju su nedavno pogodile Evropu, mogle bi da postanu mnogo češće kao rezultat globalnog zagrijavanja, otkrili su istraživači.

    Kompjuterski modeli visoke rezolucije sugerišu da bi oluje koje se sporo kreću mogle, u najgorem slučaju, da postanu 14 puta češće nad kopnom do kraja vijeka.

    Što se oluja sporije kreće, više kiše baci na malo područje i veći je rizik od ozbiljnih poplava, prenosi Guardian.

    Istraživači su već znali da više temperature vazduha izazvane klimatskom krizom znače da atmosfera može zadržati više vlage, što je zauzvrat dovelo do ekstremnijih pljuskova. Međutim, najnovija analiza je prva koja procjenjuje ulogu oluja koje se sporo kreću u izazivanju ekstremnih pljuskova u Evropi.

    Oluje projektovane u novoj studiji kreću se još sporije od one koja je potopila Njemačku, Nizozemsku i druge zemlje u protekloj nedelji, pa tako mogu da dovedu do još ekstremnijih padavina i poplava.

    “Simulacija daje ideju da bi nešto još lošije moglo da se dogodi”, rekao je Abdulah Kahraman sa Univerziteta u Njukastru u Velikoj Britaniji, koji je vodio istraživanje.

    Profesorka Lizi Kendon iz britanske meteorološke službe rekla je da ova studija pokazuje da, pored intenziviranja kiša sa globalnim zagrijavanjem, možemo očekivati i veliki porast usporenih oluja.

    “Ovo je veoma relevantno za nedavne poplave zabilježene u Njemačkoj i Belgiji, koje ističu razarajuće posljedice usporenih oluja”, istakla je ona, prenosi Telegraf.rs.

    Naučnici misle da je brzo zagrijavanje Arktika možda glavni uzrok usporavanja vremenskih sistema, usporavanjem vjetrova visokog nivoa kao što je mlazna struja.

    Ovaj fenomen je već povezan sa razornim toplotnim talasima u Rusiji i poplavama u Pakistanu.

    Studija je pokazala da je najveći porast oluja koje se sporo kreću iznad zemlje tokom leta.

    “Tokom ljeta, posebno u avgustu, najveći porast se dešava na velikom dijelu evropskog kontinenta”, rekao je Kahraman.

    Intenzitet i obim nedavnih poplava u zapadnoj Evropi, u kojima je umrlo više od 180 ljudi, šokirali su klimatske naučnike, koji nisu očekivali da će rekordi biti tako sveobuhvatno oboreni na tako širokom području ili tako skoro.

    Naučnici su procijenili promjenu usporenih oluja u scenariju gdje se emisije ugljenika ne smanjuju i nastavljaju da rastu.

    “Ovo nam daje vrlo korisnu predstavu o tome kako se klima može promijeniti ako se ljudi zaista ne promijene u pogledu emisija ili ponašanja, pa mislim da je ovo korisno u tom smislu”, rekao je Kahraman.

    Prema riječima istraživača, ova studija sugeriše da će promjene ekstremnih oluja biti značajne i da će dovesti do povećanja učestalosti razarajućih poplava širom Evrope.

    “Ovo je, uz trenutne poplave u Evropi, poziv na buđenje koji nam je potreban da bismo proizveli poboljšane sisteme upozorenja i upravljanja u vanrednim situacijama”, zaključuju istraživači.

  • U Francuskoj 96 posto novozaraženih koronavirusom nije vakcinisano

    Delta varijanta koronavirusa koji uzrokuje Covid-19 sada je dominantna varijanta koja kruži Francuskom, rekao je u srijedu premijer Jean Castex, dodajući da je 96 posto slučajeva prijavljenih dan ranije bilo među nevakcinisanim

    “Delta varijanta je dominantna, zaraznija je “, rekao je Castex govoreći o varijanti koja je prvi put otkrivena u Indiji.

    Francuski premijer rekao je da je zemlju preplavio “četvrti val” infekcija, a u utorak je zabilježeno 18.000 novih slučajeva.

    Ministar zdravstva Olivier Véran rekao je zastupnicima da se ukupni broj slučajeva povećao za oko 150 posto tokom protekle sedmice kao rezultat brzog širenja Delta varijante, opisujući povećanje bez presedana.

    Francuska vlada započela je ove sedmice sa zakonodavcima predstavljati novi plan za borbu protiv Covida-19, koji će uključivati ​​traženje zdravstvene propusnice u širokom spektru mjesta od početka avgusta i obavezno vakcinisanje za zdravstvene radnike.

    Castex je rekao da zdravstvena propusnica neće biti potrebna u školama kad akademska godina započne u septembru.