VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Vitalij Kličko poručio: Njemačka je izdala Ukrajinu

    Vitalij Kličko poručio: Njemačka je izdala Ukrajinu

    Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko je u intervjuu za list Bild optužio njemačku vladu za “izdaju prijatelja” zbog njenog odbijanja da isporuči oružje Ukrajini. SAD i Velika Britanija povlače dio osoblja iz Kijeva.

    Milijarde, koje je Rusija investirala u lobiste, bivše političare i njemačke koncerne, su se isplatile Vladimiru Putinu (69), piše Bild, citirajući bivšeg prvaka u boksu, a sada gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička (50). Najtiražniji njemački list navodi kako Ukrajina nije samo razočarana odbijanjem isporuka oružja već i time što “njemačka vlada i dalje podržava projekat Sjeverni tok 2, a istovremeno nastoji odvratiti i zemlje poput Estonije da Ukrajini isporučuje oružje”. Kličko, koji je jako poznat u Njemačkoj, gdje je napravio veliku sportsku karijeru, u intervjuu za Bild nije krio svoje razočaranje popustlljivošću njemačke vlade prema Rusiji.

    “To je odbijanje ukazivanja prve pomoći i izdaja prijatelja u dramatičnoj situaciji, u kojoj su naše granice ugrožene prisustvom ruskih trupa”, rekao je Kličko i dodao: “Mnogi se pitaju na čijoj je zapravo strani njemačka vlada? Na strani slobode, a time i Ukrajine ili na strani agresora?”, piše DW.

    Njemačka bi se, nastavio je Kličko, trebala pobrinuti da se “zakonski zabrani” da lobisti poput bivšeg socijaldemokratskog kancelara Gerharda Schrödera (77) rade za ruski režim. I neshvatljive izjave njemačkog vice-admirala o Rusiji i Putinu na žalost pokazuju kako i drugi nosioci važnih funkcija u Njemačkoj pate od “totalnog nedostatka osjećaja za realnost”, rekao je Kličko.

    “Boli me razumijevanje za Putina”

    “Posebno me boli, kada vidim kako su oni, koji u Njemačkoj iskazuju razumijevanje za Putina, u mnogim važnim političkim pitanjima preuzeli kontrolu”, kaže Kličko.

    Bild pojašnjava kako je komandant njemačke mornarice i vice admiral Kay Achim Schönbach u govoru na jednoj manifestaciji u Indiji “zbog pledoajea u korist Putina” morao podnijeti ostavku. On je izjavio kako je strah Zapada od ulaska ruskih trupa u Ukrajinu “koještarija” i da je ono što Putin istinski želi “respekt i odnos na istoj ravni”. “Nije teško dati Putinu respekt koji očekuje i koji je vjerovatno zaslužio”, moglo se još čuti na snimci govora koja je dospjela u internet. Schönbach se nakon toga izvinio i rekao da je to bila velika greška, ali nije mogao izbjeći ostavku.

    Kličko, koji je od 2014. gradonačelnik Kijeva, je u intervjuu listu Bild istakao i kako Ukrajina jedino “želi da bude samostalna i demokratska zemlja i da je zbog toga njen narod 2014. demonstrirao na Majdanu”.

    On je dodao i da bi Njemačka trebala shvatiti kako je situacija veoma ozbiljna jer je Putin stacionirao više od 100.000 ruskih vojnika na granicu sa Ukrajinom.

    “Sada čujem kako neki političari izjavljuju kako Putin neće napasti Ukrajinu i da se radi samo o prijetnjama i političkoj igri. To me podsjeća na diskusiju koja je prethodila invaziji Krima 2014. godine. I tada su svi međunarodni posmatrači jedan takav korak smatrali nemogućim”.

    Stoga je, kako primjećuje Kličko, “neshvatlljivo da se Njemačka može oduprijeti odluci NATO-a o pružanju pomoći Ukrajini, tim prije što se Ukrajina nalazi u srcu Evrope i što je okružena članicama EU”.

    SAD iz Kijeva povlače dio osoblja i njihove porodice

    Istovremeno, Sjedinjene Američke Države odlučile su da zbog rastućih napetosti povuku porodice američkih diplomata iz Kijeva. State Department donio je naredbu po kojoj oni moraju napustiti Ukrajinu. Ovu državu bi mogli napustiti i saradnici američke ambasade koji nisu na ključnim funkcijama.

    I ostali američki građani koji žive u Ukrajini trebali bi “sada razmisliti o napuštanju zemlje”, navodi se u odluci State Departmenta. U tu svrhu oni trenutno mogu koristiti komercijalne letove.

    “Vjerujemo da bi se ruska invazija u Ukrajini mogla dogoditi svakog trenutka”, rekao je jedan visoki američki dužnosnik novinarima.

    Istovremeno se državljanima SAD-a “hitno preporučuje” da ne putuju u Rusiju. Moglo bi doći do “šikaniranja” od strane policije, uključujući “proizvoljnu primjenu zakona”. Posebno se odvraća od putovanja u rusko-ukrajinsku pograničnu oblast. Tamo je situacija “nepredvidljiva” s obzirom na povećanje broja ruskih vojnika i vojnih vježbi na tom području.

    I Velika Britanija je, kao odgovor na rastuću prijetnju iz Rusije, odlučila da povuče jedan broj zaposlenih u Britanskoj ambasadi, ali i članove njihovih familija iz Kijeva, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova u Londonu.

    EU ne vidi razlog za povlačenje diplomata iz Kijeva

    S druge strane, Evropska unija trenutno ne vidi razlog da traži povlačenje osoblja ambasada zemalja članica EU.

    “Ne trebamo dramatizirati”, rekao je visoki predstavnik EU za vanjsko-politička pitanja Josep Borrell na rubu sastanka ministara vanjskih poslova EU u Briselu.

    Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu već je u subotu izjavilo da neće smanjiti broj zaposlenih u Ambasadi SR Njemačke u Kijevu.

    “Pomno pratimo sigurnosnu situaciju kada je u pitanju naše osoblje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u Ukrajini, a također smo u bliskom kontaktu s našim evropskim i međunarodnim partnerima”, rekli su.

    SAD i većina zemalja Zapada strahuje da Kremlj planira invaziju na susjednu zemlju što Moskva oštro poriče. Politički posmatrači smatraju da Rusija najvjerovatnije samo želi potaknuti strah kako bi ubijedila zemlje NATO-a na ustupke u pogledu sigurnosnih garancija. Deklarisani cilj Kremlja je da se zapadni vojni savez suzdrži i odustane od daljnjeg širenja na istok i da povuče svoje oružane snage iz država članica sa istoka Evrope. NATO, SAD i EU to odbacuju kao neprihvatljivo.

  • Pucnjava na Univerzitetu u Njemačkoj, ubijen napadač

    Nekoliko osoba je povrijeđeno u pucnjavi koja se se dogodilo danas na Univerzitetu u Hajdlebergu.

    Prema navodima policije, napadač je sada mrtav.

    Kako prenosi SVR, univerzitet je mejlom zamolio studente da ne dolaze u kampus.

    Policija je na licu mjesta, a područje je ograđeno zbog velike akcije.

    “Policija i spasioci sa jakim snagama su na licu mjesta. Jedan počinilac je oružjem ranio nekoliko ljudi u sali za predavanja. Napadač je mrtav”, navodi policija.

    Policija je pozvala građane da zaobilaze ovaj dio grada, u kojem se nalaze fakultet za prirodne nauke, kao i klinika univerziteta Hajdelberg, prenosi B92.

  • Bivši papa priznao lažnu izjavu tokom istrage o seksualnom zlostavljanju

    Bivši papa priznao lažnu izjavu tokom istrage o seksualnom zlostavljanju

    Bivši papa Benedikt XVI priznao je da je tokom istrage o seksualnom zlostavljanju počinjenom u minhenskoj nadbiskupiji, dok je bio na njenom čelu, dao lažnu izjavu.

    Bivši poglavar Rimokatoličke crkve, za razliku od ranijih izjava, priznao je da je prisustvovao spornoj sjednici Ordinarijata u januaru 1980. godine.

    U saopštenju, koju je izdao njegov lični sekretar nadbiskup Georg Gansvajn, on je sada ispravio svoju izjavu.

    “Od četvrtka poslije podne bivši papa dobio je u PDF formatu izvještaj. Trenutno on čita s velikom pažnjom iznesene navode, koji njegovo srce ispunjavaju stidom i bolom, zbog patnji žrtava”, navodi se u saopštenju koje je objavila crkvena agencija Katpres.

    Iako se trudi da brzo pročita izvještaj, on, kaže se dalje u saopštenju, moli za razumijevanje da zbog svoje starosti i bolesti, treba još vremena i da će potom iznijeti svoj stav.

    Međutim, već sada, dodaje se, on želi da pojasni da je, suprotno ranijim tvrdnjama, prisustvovao sjednici Ordinarijata 15. januara 1980. godine.

    Rekao je da lažnu izjavu ranije nije dao iz loše namjere, već kao posljedica greške u obradi njegove izjave.

    Istovremeno naglašava da na toj sjednici svakako nije bilo riječi o svešteniku, koji se pominje u vezi sa zlostavljanje,.

    Inače riječ je o izvještaju, koji je u četvrtak predstavljen, koji razmatra slučajeve seksualnog zlostavljanja koje su počinili sveštenici u minhenskoj nadbiskupiji u periodu od 1945. do 2019. godine.

    Bivši papa Benedikt XVI, Jozef Racinger, bio je u Minhenu nadbiskup od 1977. do 1985. godine.

    Njega u izvještaju optužuju da nije postupio u četiri slučaja zlostavljanja.

  • Oglasila se Rusija – “Uzvratićemo”

    Oglasila se Rusija – “Uzvratićemo”

    Raspoređivanje američkih trupa u baltičkim državama i istočnoj Evropi moglo bi dovesti do jačanja napetosti, kaže šef Državne dume za odbranu Andrej Kartapolov.

    Njujork tajms je 23. januara objavio, pozivajući se na izvore u američkoj administraciji, da predsednik SAD Džozef Bajden razmišlja o raspoređivanju američkih trupa, borbenih aviona i ratnih brodova u batičkim državama u istočnoj Evropi.

    Kako je list naveo, američka administracija razmatra slanje “nekoliko hiljada” američkih vojnika.

    “Upravo ovo preraspoređivanje trupa i vojno jačanje će biti uzrok eskalacije napetosti u regionu. Sada je jasno ko je zainteresovan za eskalaciju situacije, a ko nastavlja da je destabilizuje – to su SAD. Za nas je ovo naravno, alarmntna situacija”, rekao je on novinarima.

    Kako je naglasio, Rusija neće ostaviti ove akcije bez odgovora i preduzeće adekvatne mere da odgovori na sve veće pretnje.

    Rusija ne odustaje od svojih zahteva za NATO
    Kako je potvrdila portparolka ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova, Moskva ne menja svoje zahteve koje je već iznela Zapadu.

    “Ovo je naš stav i taj stav ostaje nepromenjen”, rekla je ona odgovarajući na pitanja novinara.

    Kako je navela, Moskva je odlučila da objavi nacrte sporazuma koje je predala SAD i NATO, jer je, kako je navela, u prošlosti Rusija nailazila na “izmišljene priče”, kao i na “promene u pozicijama, kao i drugim nijansama”.

    Podsetimo, Moskva je tražila pravno obavezujuće garancije NATO da će blok prestati da se širi na istok i da će se vratiti na granice iz 1979. godine.

    Na pitanje šta to znači za Bugarsku i Rumuniju, koje su se pridružile NATO posle 1997. godine, ministarstvo navodi da Rusija želi da se sva strana oprema i vojska povuku iz tih zemalja, dodaje Rojters.

    “Radi se o povlačenju stranih trupa, opreme i naoružanja, kao i o drugim koracima sa ciljem vraćanja situacije na stanje iz 1997. godine u zemljama koje nisu bile članice NATO u to vreme. To uključuje i Bugarsku i Rumuniju”, istakao je Lavrov.

    NATO je sve te zahteve odbio i poslao novo naoružanje i vojsku za Ukrajinu.

  • Lukašenko: SAD guraju Bjelorusiju u rat

    Lukašenko: SAD guraju Bjelorusiju u rat

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da Bjelorusiji nije potreban rat, ali da je na to guraju Amerikanci sami, ali i preko Poljske i Letonije.

    “Donosili smo bezbjednost regionu. Uvijek smo bili cijenjeni zbog toga”, rekao je Lukašenko, prenosi RIA Novosti.

    On je postavio pitanje zašto Bjelorusiju predstavljaju kao “agresora” i ocijenio da pokušaji pritiska i prijetnji iz Sjedinjenih Država pokazuju “mentorski ton” Vašingtona prema Minsku.

    “Bukvalno prije jednog dana skrenuta mi je pažnja na prijeteći stav američkog Stejt departmenta. Došli su kod naših diplomata u Njujork i zaprijetili nam: Ako dozvolite to Putinu i Rusiji, onda ćemo uvesti sankcije. Ako vratite nuklearno oružje Bjelorusiju, biće ovo i ono”, rekao je Lukašenko.

    Odnosi Bjelorusije i zapadnih zemalja naglo su se pogoršali nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji u avgustu 2020. godine, na kojima je, prema podacima CIK-a, Lukašenko osvojio 80,1 odsto glasova.

    U Bjelorusiji su potom održani masovni protesti opozicije, a vlasti su više puta izjavljivale da se protesti u zemlji koordiniraju iz inostranstva. Lukašenko je optužio Zapad za direktno miješanje u unutrašnje stvari Bjelorusije.

  • NATO saveznici stavili vojsku u stanje pripravnosti

    NATO saveznici stavili vojsku u stanje pripravnosti

    NATO saveznici stavili su danas svoju vojsku u stanje pripravnosti i poslaće dodatne brodve i avione lovce u svoje baze na istoku Evrope, jačajući snage i odbranu, u vrijeme, kako ističu u NATO, “kada Rusija nastavlja gomilanje vojske kod ukrajinske granice”.

    Prethodnih dana, brojne članice Sjevernoatlanske alijanse su objavile procjene koje se tiču aktuelne situacije ili predstojećih raspoređivanja snaga, navodi se na sajtu NATO.

    Danska šalje fregatu na Baltičko more i spremna je da pošalje četiri aviona tipa F16 u Litvaniju, kao podršku NATO misiji u regionu.

    Španija će poslati brodove koji će se priključiti pomorskim snagama NATO i razmatra slanje aviona lovaca u Bugarsku.

    Francuska je izrazila svoju spremnost da pošalje trupe u Rumuniju koje su pod komandom NATO.

    Takođe, Holandija šalje dva aviona tipa F35 u Bugarsku od aprila, kako bi pomogli aktivnostima NATO u regionu i staviće brod i kopnene jedinice u stanje pripravnosti.

    I SAD je, takođe, stavila do znanja da razmatra povećanje vojnog prisustva na istočnom kraku Alijanse.

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je rekao da pozdravlja napore saveznika da stave na raspolaganje dodatne trupe Alijansi.

    “NATO će nastaviti da preduzima sve neophodne mjere da zaštiti i odbrani sve saveznike, ujedno jačajući istočni dio Alijanse. Uvijek ćemo odgovoriti da bilo kakvo bezbjednosno pogoršanje u našem okruženju”, rekao je Stoltenberg, a prenio sajt NATO.

  • “Putin treba da zna – cijena promjene granice u Evropi vrlo skupa”

    Rusija i Putin bi trebalo da znaju da je cijena provokacija i vojne sile da se promijene granice u Evropi vrlo skupa, rekao je ministar spoljnih poslova Danske Jepe Kofod.

    On je danas izjavio da je Evropska unija spremna da uvede “nikada viđene” sankcije, ukoliko Rusija napadne Ukrajinu.

    “Nema sumnje da smo spremni da reagujemo na odlučan način, da uvedemo dosad neviđene sankcije, ako Rusija ponovo napadne Ukrajinu”, izjavio je Kofod, prenio je Rojters.

    “Spremni smo da uvedemo najoštrije sankcije, jače nego 2014. godine”, naveo je on.

  • EU priprema nova pravila za putovanja – neće biti bitno odakle dolazite

    EU priprema nova pravila za putovanja – neće biti bitno odakle dolazite

    Evropska unija priprema novi model upravljanja pandemijom koronavirusa za putovanja koji podrazumeva odustajanje od pristupa “geografskog područja porekla putnika” i prevazilaženje sistema mapa zaraze koji bi ostao “samo na informativnom nivou”, objavila je agencija ANSA, pozivajući se na izvore u italijanskoj vladi.Ograničenja više neće biti vezana za područje sa koga dolaze putnici, već za njihov epidemiološki status – potvrdu o vakcinaciji, oporavku od kovida 19 ili negativne testove.

    Za važnost PCR testova uslov ostaje najduže 72 sata, a za brze antigenske testove 24 do 48 sati, prenosi FoNet.

    Novi model upravljanja pandemijom uvažavao bi devetomesečnu važnost zelene kovid propusnice, ali bi se po isteku važnosti za potpuno vakcinisane i one koji su primili treću dozu odluke donosile “na osnovu procena”.

    Trajanje propusnice će od 1. februara biti skraćeno sa devet na šest meseci, a taj rok bi mogao dovesti u problem one kojima je proteklo šest meseci od buster doze, s obzirom da još nema zvaničnih opcija o četvrtoj dozi, navodi ANSA.

    Korak po korak do EU sertifikata s kojim možete da putujete FOTO

    Prema ažuriranim pravilima, putnici koji poseduju važeći sertifikat o vakcinaciji protiv kovida neće biti podvrgnuti dodatnom testiranju ili uslovima samoizolacije.

    Međutim, na osnovu podataka Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), zemlje bi ipak mogle da uvedu dodatne mere za putnike sa teritorija uključenih u tamnocrvenu kategoriju, koju čine zemlje koje su duboko pogođene korona virusom.

    Boje mape ECDC-a otkrivaju situaciju rizika po zdravlje od korone, uzimajući u obzir stope infekcije i testiranja u drugim zemljama, piše Schengenvisainfo.com.

    Nakon predloženih izmena, mapa bi uzela u obzir i stopu vakcinacije u drugim zemljama.

    Objavljena nova korona-karta: Crvenilo se širi Evropom FOTO

    S tim u vezi, jedan diplomata EU je naglasio da se o predloženim promenama mape još uvek razgovara.

    Novi plan sledi predlog Komisije iz novembra prošle godine da se zauzme “pristup zasnovan na ličnosti” putovanju unutar zemalja EU, što znači da osobe koje poseduju sertifikat o vakcinaciji protiv kovida “u principu ne bi trebalo da podležu dodatnim ograničenjima putovanja, odakle god da dolaze u Evropskoj uniji”

  • Šalenberg: Biće jasnog i brzog odgovora Rusiji

    Šalenberg: Biće jasnog i brzog odgovora Rusiji

    Ministar spoljnih poslova Austrije Aleksander Šalenberg najavio je da će u slučaju daljeg zaoštravanja situacije u vezi Ukrajine biti dalekosežnih sankcija EU protiv Moskve, ali je ukazao da to ne smije da obuhvati gas.

    “Mi u Evropi u određenom stepenu zavisimo od energije iz Rusije”, kazao je Šalenberg za dnevnik “Prese”.

    On je istakao da se to ne može preko noći promijeniti, ako u Evropi želimo da imamo toplotu i struju.

    Šalenberg kaže da su neprihvatljivi zahtjevi Rusije da se Ukrajina isključi od proširenja NATO i vojnici NATO povuku iz zemalja članice.

    “Niko ne može ući u glavu Vladimira Putina. Mi smo spremni na otvoreni dijalog sa Rusijom, ali ne pod motom – ptico jedi ili umri”, objasnio je on.

    Takođe je odbacio tvrdnje Moskve da joj prijeti opasnost od NATO.

    “Ko je ušao u Istočnu Osetiju, Abhaziju, Transnjistiriju, u Dombas i na Krim? Mi ne”, poručio je on.

    Putin, prema njegovim riječima, u slučaju invazije na Ukrajinu mora računati na dalekosežne sankcije u privrednoj i finansijskoj oblasti.

    “U slučaju eskalacije uslijediće veoma jasan, nedvosmislen i brzi odgovor”, poručuje Šalenberg.

    On, međutim, navodi da gasovod “Sjerveni tok 2” ne treba da time bude obuhvaćen.

    “Sjeverni tok 2 nije ni pušten u upotrebu. Vjerovati da se to može koristiti kao prijetnja nije shvatljivo”, kaže Šalenberg.

    On je ukazao da postoji uzajamna povezanost Evrope i Rusije u vezi snabdijevanja energijom.

    “Rusima su potrebni prihod od resursa i moraju isto da razmisle da li će gas biti dio paketa sankcija”, rekao je on.

    Kada je riječ o ulozi Austrije u trenutnom konfliktu Šalenberg je kazao da je Beč dio EU, koja je povukla crvenu liniju prema Rusiji.

    Prema njegovim riječima ovaj konflikt ima još jednu dimenziju.

    “Postoji i treća strana koja sve to detaljno prati, a to je Kina. Kada Kinezi budu došli do zaključka da zapadna vojna prijetnja slabi onda bi to imali dalekosežne posljedice”, uvjeren je on.

  • Donjeck tvrdi: Ukrajina se sprema za ofanzivu

    Donjeck tvrdi: Ukrajina se sprema za ofanzivu

    Narodna milicija samoproglašene Donjecke Narodne Republike tvrdi da se Oružane snage Ukrajine pripremaju za ofanzivu na Donbas, na istoku zemlje.

    Predstavnik milicije izjavio je da, kako je naveo, akti ukrajinske agresije protiv Donjecke i Luganske Narodne Republike neće ostati bez odgovora, prenosi RIA Novosti.

    Lider samoproglašene Donjecke Narodne Republike Denis Pušilin izjavio je ranije da su Oružane snage Ukrajine koncentrisale oko 120.000 vojnika u blizini linije razdvajanja.

    Konflikt na istoku Ukrajine traje više od sedam i po godina, a za to vrijeme, prema podacima UN, stradalo je više od 13.000 ljudi.

    Zbog tenzija oko Ukrajine odnosi Zapada i Ukrajine pali su na najniži nivo od Hladnog rata. SAD i zapadni saveznici optužuju Rusiju da priprema invaziju na Ukrajinu, dok Moksva to negira i traži garancije da se NATO neće širiti dalje na istok.