VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Uzorci krvi iz Italije ponovo pokrenuli diskusiju o prvim slučajevima korone u Evropi

    Uzorci krvi iz Italije ponovo pokrenuli diskusiju o prvim slučajevima korone u Evropi

    Obnovljeni testovi uzoraka krvi prikupljeni u Italiji već u oktobru 2019. oživjeli su raspravu o tome je li koronavirus cirkulisao Evropom prije nego što su kineske vlasti potvrdile prvi slučaj u Wuhanu.

    Naučnici iz milanskog Istituto Nazionale Tumori, istraživačkog centra za rak, u novom su radu objavljenom u ponedjeljak napisali da je ponovno testiranje malog broja uzoraka krvi prije pandemije u dva laboratorija ukazalo na prisutnost antitijela koja se normalno uočavaju nakon zaraze koronavirusom.

    “Rezultati ovog ponovnog testiranja sugerišu da je ono što smo prethodno izvijestili kod asimptomatskih bolesnika vjerovatan signal rane cirkulacije virusa u Italiji”, rekao je Giovanni Apolone, jedan od naučnika.

    Ako se to potvrdi, ovo bi objasnilo eksploziju simptomatskih slučajeva uočenih u Italiji 2020. godine. Sars-Cov-2 ili ranija verzija cirkulisala je tiho, ispod površine.

    Italijanski istraživači su izvorno pregledali 959 osoba ispitujući imaju li rak pluća prije pandemije. Prošle godine ponovno su testirali uzorke tražeći antitijela povezana s koronavirusom i rekli da su pronašli tragove infekcije.

    Na zahtjev Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) te je uzorke ponovno testirao laboratorij VisMederi u Sieni u Italiji i ustanova povezana sa WHO-om na Univerzitetu Erasmus u Nizozemskoj.

    Marion Koopmans, voditeljica virologije u Erasmusu, rekla je da su novi rezultati “zanimljivi”. Međutim, upozorila je da, iako postoje neki dokazi o antitijelima, niti jedan uzorak nije pružio konačan dokaz o prethodnoj infekciji Covid-19, na temelju strogih kriterija.

    “Koristimo prilično strog prag i ne možemo isključiti da je neka od promatrane reaktivnosti stvarna”, rekla je. “Međutim, za potvrdu ranije cirkulacije preporučili bismo studije pacijenata s neobjašnjivim bolestima za virološku potvrdu.”

    Laboratoriji su ponovno testirali 29 izvornih italijanskih uzoraka, neke pozitivne, a neke negativne, zajedno s 29 kontrolnih slučajeva iz 2018. godine.

    Iz ovih testova, Erasmus i VisMederi utvrdili su da su tri uzorka pozitivna na vrstu antitijela povezanih s koronavirusom, IgM, što obično ukazuje na nedavnu infekciju. Najraniji je prikupljen 10. oktobra 2019. godine. Jedan od uzoraka, od 5. februara 2020., također je bio pozitivan na takozvana neutralizirajuća antitijela.

    Međutim, niti jedan uzorak nije sadržavao dovoljno visok nivo svake od tri vrste antitijela koja Erasmus zahtijeva da bi se smatrala dokazom infekcije.

    U još devet uzoraka za koje je VisMederi rekao da su pozitivni na infekciju, razina IgM antitijela bila je ispod granične vrijednosti koju je postavila Erasmus, Gabriella Sozzi, jedan od talijanskih istraživača.

    Sozzi je tvrdio da je u razdoblju prije pandemije virus mogao biti manje agresivan ili zarazan, zbog čega je bilo “potrebno koristiti vrlo osjetljive testove uprkos riziku od pronalaska lažno pozitivnih slučajeva”.

    Koopmans je rekao da su strogi kriteriji sveučilišta Erasmus nužni da bi se konačno utvrdilo je li pandemija započela ranije nego što se mislilo.

    “To ne znači da je nemoguće”, rekla je.

    Nalazi će vjerojatno potaknuti raspravu o tome je li Covid-19 cirkulisao u Italiji ili negdje drugo prije prvog potvrđenog slučaja u Wuhan u decembru 2019. godine. Druge su studije utvrdile prve slučajeve u Evropi već u novembru 2019., uključujući jedan u Milanu.

  • Ruski tenkovi stigli blizu granice sa Avganistanom

    Ruski tenkovi stigli blizu granice sa Avganistanom

    Tenkovska jedinica ruske “201. vojne baze” u Tadžikistanu prešla je 200 kilometara do poligona Harb-Majdon blizu granice sa Avganistanom, saopšteno je iz pres-službe Centralnog vojnog okruga.

    U saopštenju se navodi da su posade tenkova “T-72” tokom marša vježbale pružanje borbene bezbjednosti za kolone vojske, savladavanje dionica kontaminiranih terena, odbijanje neprijateljskih subverzivnih i izviđačkih grupa i vazdušnih udara.

    “Po dolasku na poligon, grupe su počele da zauzimaju položaje i skloništa za borbena vozila”, ističe se u saopštenju za TASS.

    Prema navodima pres-službe, oko 50 komada opreme već je razmješteno.

    Centralni vojni okrug saopštio je juče da će Rusija, Uzbekistan i Tadžikistan od 5. do 10. avgusta održati zajedničke vojne vježbe na poligonu Harb-Majdon, na oko 20 kilometara od granice sa Avganistanom.

  • Njemačke vlasti pod vatrom kritika zbog smrtonosnih poplava

    Njemačke vlasti pod vatrom kritika zbog smrtonosnih poplava

    Njemačke vlasti našle su se u utorak pod vatrom kritika zbog smrtonosnih poplava koje su zahvatile velike dijelove zemlje u prošloj sedmici, ostavljajući najveću evropsku ekonomiju razorenu katastrofom.

    Dok je kancelarka Angela Merkel otputovala u zonu katastrofe, drugi put, pojavila su se učestala pitanja kako su se pripremile lokalne i nacionalne vlasti za poplave.

    “Pojavila su se upozorenja o gomilama mulja i nabujalim vodama koje su se kretale prema tim ljudima i tim se upozorenjima nije bavilo na način na koji se trebalo baviti”, izjavio je Julian Reichelt, urednik Bilda, njemačkih najtiražnijih novina, u diskusiji na online panelu.

    Dok se zemlja nalazi samo deset sedmica od nacionalnih izbora, poplave su dovele u pitanje upravljačke sposobnosti njemačkih čelnika u kriznim situacijama, a opozicioni političari tvrde da broj poginulih otkriva neke manjkavosti u pripremama za suočavanje s poplavama.

    “Za neke ljude koji žive ovdje to predstavlja užasnu situaciju. Mnoge kuće su tako uništene da se u njima ne može boraviti. Jedina utjeha je solidarnost među ljudima”, izjavila je Merkel tokom posjete.

    U poplavama je poginulo više od 160 ljudi u Njemačkoj, a vodene bujice su harale selima, odnoseći kuće, ceste i mostove.

    Vladini zvaničnici odbacili su sugestije da su učinili premalo za pripremu, i tvrde da su sistemi upozoravanja funkcionirali. Parlamentarna komisija za unutrašnju politiku trebala bi se sastati naredne sedmice kako bi raspravljali koliko je dobro sistem funkcionirao, prenosi Reuters.

  • SAD i Njemačka rješavaju spor oko Sjevernog toka 2

    SAD i Njemačka rješavaju spor oko Sjevernog toka 2

    Sjedinjene Države i Njemačka objaviće idućih dana dogovor kojim rješavaju dugogodišnji međusobni spor oko Sjevernog toka 2, vrijednog 11 milijardi dolara, rekli su za Reuters izvori upoznati s tim pitanjem.


    Američki predsjednik Džo Bajden i njemačka kancelarka Angela Merkel na prošlosedmičnom sastanku nisu uspjeli riješiti nesuglasice oko tog podmorskog plinovoda, koji bi dnom Baltičkog mora trebao dopremati 55 milijardi kubika plina iz ruskih nalazišta, ali su se složili da se Moskvi ne smije dopustiti da energiju koristi kao oružje protiv svojih susjeda.

    Dogovor se sada nazire, piše Reuters, i to nakon razgovora američkih i njemačkih zvaničnika o zabrinutosti SAD-a da će plinovod, koji je 98 posto dovršen, povećati zavisnost Evrope od ruskog plina i uskratiti Ukrajini obilne tranzitne takse koje sada ubire za ruski plin koji se pumpa kroz postojeći cjevovod i šalje Evropi.

    Sporazum bi, nastavlja Reuters, trebao spriječiti američke sankcije protiv projektne kompanije “Nord Stream 2”, koja stoji iza gradnje plinovoda.

    Pojedinosti sporazuma nisu dostupne, ali neki izvori tvrde da će uključivati ​​obaveze obje strane za povećanjem ulaganja u energetski sektor Ukrajine kako bi se nadoknadile bilo kakve negativne posljedice novog cjevovoda za tu zemlju.

    “Izgleda dobro”, rekao je jedan od izvora, koji je govorio pod uslovom da ostane anoniman, jer razgovori još traju. Taj izvor očekuje sklapanje sporazuma idućih dana. Drugi izvor rekao je da su se dvije strane približile sporazumu koji će umanjiti američku, kao i zabrinutosti Ukrajine.

    Američki predsjednik Bajden odlučio je još u maju ukinuti sankcije protiv “Nord Streama 2”, objasnivši da je projekt pri kraju te da bi nastavak sankcija mogao naštetiti američkim odnosima s Evropom.

    Na prošlosedmičnom sastanku s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel Biden je ponovio zabrinutost zbog izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2.

    Sjedinjene Države žele da Njemačka pronađe način kako osigurati da Rusija ne može koristiti plinovod za nanošenje štete Ukrajini ili drugim saveznicima u istočnoj Evropi.

    Rusija, pak, ističe da je Sjeverni tok 2 čisti komercijalni projekt te da nije politički obojen i usmjeren protiv interesa bilo koje zemlje, a američku politiku otežavanja izgradnje stavlja u kontekst nastojanja SAD-a da svoje viškove plina plasira na unosno evropsko tržište.

  • Rusija traži da se glasa o ukidanju OHR-a u BiH

    Rusija traži da se glasa o ukidanju OHR-a u BiH

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija trebalo bi u četvrtak, 22. jula ove godine, glasati o tome da se funkcija visokog predstavnika i njegove kancelarije u Bosni i Hercegovini ukine! Tako barem zahtijeva Rusija, piše portal Politički.ba.
    Ona je podnijela nacrt rezolucije kojim traži da se 31. jula naredne godine ukine funkcija visokog predstavnika i OHR ugasi.

    Prema navodima diplomata s kojima su razgovarali novinari agencije France-Presse (AFP), zatraženo je da se glasa u četvrtak poslije podne po njujorškom vremenu.

    Sada je na Francuskoj, predsjedavajućoj zemlji, da potvrdi taj vremenski okvir, prenosi AFP.

    OHR i visoki predstavnik predmet su polemika već godinama, a posljednjih sedmica je ponovo aktuelizovana. Ona suprotstavlja Rusiju Zapadu, posebno Njemačkoj, čiji bivši ministar Kristijan Šmit treba 1. avgusta preuzeti mandat visokog predstavnika.

    Zapadni diplomati smatraju da Savjet bezbjednosti u imenovanju visokog predstavnika za BiH nema nikakve ingerencije.

    Rusija se s tim ne slaže.

    Njen ambasador u UN-u saopštio je prošlog mjeseca da “kategorički odbija” imenovanje Šmita na poziciju šefa OHR-a.

    Za SAD, s druge strane, to je “gotova stvar”.

    Ujedinjeni narodi nemaju ništa s imenovanjem visokog predstavnika, o kojem odlučuje Savjet za provođenje mira (PIC), stav je Washingtona.

    AFP citira jednog od diplomata koji kaže da ruski nacrt rezolucije nema drugi cilj nego “potkopati instituciju” koju predstavlja Kancelarija visokog predstavnika.

  • Rusija uspješno testirala superiorni raketni sistem “S-500”

    Rusija uspješno testirala superiorni raketni sistem “S-500”

    Rusija je uspješno testirala raketni sistem nove generacije “S-500”, koji je pogodio balističku metu pri velikoj brzini u testu na poligonu.

    “Najmoderniji sistem ‘S-500’ izvršio je testno borbeno gađanje balističke mete koja se kretala velikom brzinom na poligonu Kapustin Jar. Prema zabilježenim podacima, meta je pogođena”, navodi se u saopćenju Ministarstva odbrane.

    Ministarstvo napominje da su potvrđene taktičke i tehničke performanse i visoka pouzdanost ruske vojne odbrambene opreme, prenio je TASS.

    Ministarstvo odbrane navodi da će prvi primjerci “S-500” biti kupljeni za region Moskve kada bude završen pun ciklus testova.
    “S-500” je neuporediv sa bilo kojim drugim sistemom u svijetu i može da presretne razne vrste aktuelnih i budućih sredstava za napade iz vazduha i svemira na svim visinama i pri svim brzinama.

    Ministar odbrane Sergej Šojgu ranije je rekao da će kupovina “S-500” za rusku vojsku početi 2020. godine i da će se vršiti zamjena sistema “S-400”.

  • Erdoan: Radimo na novim priznanjima Kosova

    Erdoan: Radimo na novim priznanjima Kosova

    Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan izjavio je da ta zemlja radi na novim priznanjima samoproglašenog Kosova i da će o tome razgovarati sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom.

    On je to rekao novinarima uoči početka posjete turskom dijelu Kipra, prenosi portal Reporteri.

    “Pokušavamo da radimo na povećanju priznanja Kosova. Sada postoji 114 kognitivnih lokacija i želimo da se taj broj poveća. I nadamo se da ćemo ove godine na sastanku Ujedinjenih nacija, sastanku koji ću imati sa Bajdenom, ponovo razgovarati o ovoj temi”, rekao je Erdoan.

  • Indija razmatra uvođenje politike dva djeteta, podsticaji za sterilizaciju

    Indija razmatra uvođenje politike dva djeteta, podsticaji za sterilizaciju

    Svjetski populacioni dan u Indiji je dočekan prijedlogom novih mjera kontrole rasta stanovništva koji podsjećaju na njihove sjeverne komšije.

    Mjere su predložene da prvobitno budu uvedene u dvije države – Utar Pradeš, najmnogoljudnijoj u Indiji sa više od 240 miliona stanovnika, i Asam na sjeveroistoku Indije.

    Očekuje se da će Indija preuzeti tituku najmnogoljudnije zemlje na svietu do 2027. godine. Unicef procjenjuje da se svake godine 25 miliona djece rodi u Indiji, što čini 20 odsto rođenih beba na čitavom svijetu.

    Najveći porast bilježi se upravo u državi Utar Pradeš, koja bi da je nezavisna država bila peta najnaseljenija zemlja na planeti.

    Novom populacionom politikom se predlaže da se nagrađuju roditelji koji imaju do dvoje djece i kažnjavaju oni sa više.

    Još drastičnije, Utar Pradeš namjerava da na brojne načine podstakne i motiviše parove koji se odluče na dobrovoljnu sterilizaciju.

    Podsticaju bi uključivali brojne dobrobiti, poput smanjivanja poreza, subvencije za kupovinu domova i povraćaj novca od računa za struju i drugih komunalija.

    Istovremeno, oni sa više od dvoje djece ne bi mogli da dobiju subvencije i bilo bi im onemogućeno da se prijave za posao u javnoj upravi i ne bi mogli da se kandiduju za političke pozicije, piše Tajms of Indija, prenosi RTS.

  • Sastanak bio težak, potpuno različiti pristupi

    Sastanak bio težak, potpuno različiti pristupi

    Sastanak delegacija Beograda i Prištine na viskom nivou bio je težak i pokazao je potpuno različit pristup dvije strane, izjavo je danas visoki predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.

    Posljedica toga je da smo danas postigli veoma malo – rekao je on.

    Lajčak je rekao da je razgovarano je o nekoliko različitih prijedloga, a da je jedini ishod o kojem danas može da izvesti da će se dijalog nastaviti.

    – Strane su se saglasile da će glavni pregovarači održavati sastanke na mjesečnom novou pod posredstvom Evropske unije, da će se rješavati aktuelna pitanja i pripremiti sastanci na visokom nivou u odgovarajućem trenutku – kazao je Lajčak.

    Prema njegovim riječima, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premejer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti su se dogovorili da se sastanu u septembru.

    – Za nas, Evropsku uniju, važno je da naglasimo da evropska budućnost Srbije i Kosova zavisi od normalizacije njihovih odnosa – naglasio je Lajčak.

    – Zato očekujemo od obje strane da rade zajedno, da prevaziđu nasleđe prošlosti i riješe sva nerješena pitanja – naveo je on.

    Današnjem sastanku na viskom nivou prisustvovao je i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.

  • Izrečena prva zatvorska kazna za nerede u Kongresu 6. januara

    Izrečena prva zatvorska kazna za nerede u Kongresu 6. januara

    U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) izrečena je prva zatvorska kazna zbog učešća u neredima u američkom Kongresu, 6. januara ove godine.

    38-godišnji Paul Hodgkins rekao je pred sudom kako se kaje zbog počinjenih krivičnih djela “nanošenje štete zgradi Kongresa”, “ometanje funkcioniranja članova Kongresa”.

    Federalni tužilac Randolf Mos istakao je da je Hodgkins počinio veliki napad na demoktaciju. Budući da je priznao krivicu i izrazio žaljenje zbog toga, Sud je odlučio smanjiti 18-mjesečnu zatvorsku kaznu koju su zatražili tužioci.

    Sud je Hodgkinsa osudio na osam mjeseci zatvora.

    Kazna izrečena Hodgkinsu sa Floride mogla bi biti presedan za približno 230 pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trampa koji su bili u pritvoru zbog nereda u Kongresu 6. januara i čekaju suđenje po istoj optužbi.

    U junu se Hodgkins, u saradnji s tužiocima, izjasnio krivim za optužbu za blokiranje brojanja izbornih glasova upadom u Senat.

    Zgrada Kongresa je bila poprište velikih nereda koji su izbili 6. januara kada su pristalice odlazećeg američkog predsjednika Donalda Trampa provalile unutar zgrade.