VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin: Vrijeme je da se tradicionalne vrijednosti vrate na međunarodnu agendu

    Putin: Vrijeme je da se tradicionalne vrijednosti vrate na međunarodnu agendu

    Rusija podržava inicijative kineskog lidera Si Đinpinga u vezi sa globalnim upravljanjem, zainteresovana da započne konkretno razmatranje predloga Kine, izjavio je šef ruske države Vladimir Putin na sastanku ŠOS+ u Tjencinu.

    Danas je Si Đinping na samitu Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) izneo inicijativu o “globalnom upravljanju”, sa ciljem da zajedno sa drugim državama stvori pravedniji svjetski poredak.

    Ruski lider smatra da bi ŠOS mogla postati lider u formiranju pravednijeg sistema globalnog upravljanja u svijetu.

    Dodao je da sve više država želi da sarađuje sa ovom organizacijom, a iskreni interes i pažnja svjetske zajednice prema njoj rastu, napomenuvši da se na razmatranju nalazi oko deset prijava država za pridruživanje organizaciju u vidu posmatrača ili partnera u dijalogu.

    – Svaki od ovih zahtjeva svakako zaslužuje najpažljiviji i najdobronamerniji stav – istakao je Putin.

    Prema njegovim riječima, glavno je da “svi koji žele da uspostave interakciju sa ŠOS dijele njene vrijednosti i ideale, da su posvećeni vođenju nezavisne, samodovoljne politike i zajedničkom pronalaženju rješenja za goruće probleme.

    Putin je poručio da je vrijeme da se tradicionalne vrijednosti vrate na međunarodnu agendu.

    – Tradicionalne vrijednosti sve više padaju u drugi plan na međunarodnoj agendi. Vrijeme je da se vrate u prvi plan – naglasio je Putin, govoreći o međunarodnom takmičenju “Intervizija”, koje ima za cilj promociju univerzalnih ljudskih i kulturnih vrijednosti.

  • Putin i Erdogan: Rusija i Turska pouzdani i provjereni partneri

    Putin i Erdogan: Rusija i Turska pouzdani i provjereni partneri

    Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin je tokom sastanka sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom izrazio uvjerenje da će Turska i dalje imati posebnu ulogu u regulisanju ukrajinskog sukoba.- Zahvalni smo turskim prijateljima na značajnom doprinosu političko-diplomatskim naporima u rešavanju ukrajinske krize. Na istanbulskoj platformi od maja 2025. godine održana su već tri kruga direktnih rusko-ukrajinskih pregovora, koji su omogućili napredak u rješavanju niza praktičnih humanitarnih pitanja – naglasio je Putin, prenosi RT Balkan.

    Dodao je da je siguran da će se posebna uloga Turske u ovim procesima i ubuduće biti tražena.

    Putin je otkrio da je sa turskim liderom razgovarao i o nizu regionalnih pitanja kao što su Bliski istok, Sjeverna Afrika i Zakavkazje.

    – U fokusu su nam bile i teme od zajedničkog interesa kao što su Bliski istok, Sjeverna Afrika i Zakavkazje. Rusko-turska saradnja na svim ovim poljima je dobro uspostavljena, konkretna, korisna i, rekao bih, zasnovana na povjerenju – istakao je šef ruske države.

    Ruski predsjednik je izrazio zadovoljstvo tempom razvoja trgovinskih odnosa sa Turskom, naglasivši da je obim trgovinske razmjene u prvoj polovini ove godine porastao za 3 odsto.

    – Tursku smatramo pouzdanim i vremenom provjerenim partnerom, kako u bilateralnim odnosima, tako i na međunarodnoj sceni. Zadovoljni smo dinamikom trgovinske i ekonomske saradnje. Prošle godine obim trgovinske razmjene porastao je za 6,6 odsto, a u prvoj polovini ove godine povećan je još za skoro 3 odsto – naglasio je Putin.

    On je istekao da je partnerstvo u oblasti energetike sa Turskom zaista strateško.

    – Јedan od ključnih dobavljača prirodnog gasa u Tursku je Rusija. Izvoz se trenutno nesmetano odvija preko Crnog mora, gasovodima “Plavi tok” i “Turski tok” – rekao je Putin.

    Takođe je istakao da se preko državne korporacije “Rosatom” nastavlja izgradnja prve nuklearne elektrane u Turskoj – “Akuju”.

    Dodao je da su u toku pripreme za skorašnje puštanje u rad prvog energetskog bloka.

    Osim toga, šef ruske države je podvukao da su ruski turisti zauzeli prvo mjesto po broju dolazaka na odmor u Tursku. Ovo je saopštio predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin tokom susreta sa turskim liderom Redžepom Tajipom Erdoganom.

    – Zanimljivo je da su 2024. godine ruski turisti ponovo zauzeli prvo mjesto među stranim turistima u Turskoj. Čini mi se da je postavljen novi istorijski rekord. Republiku je posetilo preko 6,7 miliona ruskih građana, što je za 6,3 odsto više nego prethodne godine – naglasio je ruski lider.

    Putin smatra da je to, nesumnjivo, prije svega zasluga turskog lidera Erdogana, jer on stvara uslove da se ruski građani u Turskoj osjećaju kao kod kuće, da se osjećaju bezbjedno i da oko njih vlada povoljna atmosfera.

    Predsjednik Turske Erdogan izjavio je da se odnosi između Turske i Rusije uspešno razvijaju, uprkos svim izazovima.

    – Naši odnosi se razvijaju i ne podliježu pritiscima. Tehnički pregovori između naših zemalja napreduju u pozitivnom pravcu – istakao je Erdogan.

    Tokom sastanka, turski predsjednik je ponovo pozvao ruskog predsjednika u zvaničnu posjetu Turskoj.

    – Gospodine predsjedniče, očekujem Vas u posjeti Turskoj. Naš poziv ostaje na snazi – poručio je Erdogan.

  • Si: Nećemo dozvoliti revidiranje istorije Drugog svjetskog rata

    Si: Nećemo dozvoliti revidiranje istorije Drugog svjetskog rata

    Narod Kine, koji je podnio ogromne žrtve, nikada neće pristati na pokušaje revidiranja ili negiranja istorije agresije iz perioda Drugog svjetskog rata, izjavio je predsjednik Kine Si Đinping.

    Predsjednik Kine u svom članku, objavljenom u časopisu “Cjuši”, navodi da je istorija najbolji udžbenik i najefikasnije “sredstvo za otrežnjenje”.

    Si Đinping je istakao da kineski narod dobro pamti stradanja koja je doneo rat i nepokolebljivo teži ka miru.

    Prema riječima kineskog lidera, u svetu i dalje postoje oni koji ignorišu neosporne istorijske činjenice, negiraju i čak veličaju istoriju agresije.

    – Kineski narod, koji je podnio ogromne žrtve, nepokolebljivo će braniti istoriju ispisanu krvlju i ljudskim životima. Kineski narod zajedno sa narodima svih zemalja nikada neće tolerisati pokušaje negiranja, iskrivljivanja ili čak veličanja istorije agresije – izjavio je predsednik Kine.

    Si Đinping je naglasio da je otpor kineskog naroda japanskim osvajačima (1937–1945) postao glavno bojno polje svetskog antifašističkog rata na Istoku, dajući ogroman doprinos u borbu za mir u celom svetu.

    Kina će 3. septembra održati vojnu paradu na trgu Tjenanmen u Pekingu povodom obilježavanja 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu.

    Ranije je saopšteno da će u svečanim događajima učestvovati 26 stranih lidera. Kako je ranije naveo pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov, predsjednik Rusije Vladimir Putin biće glavni gost.

  • Tramp: Samo trilateralni sastanak moguć, bilateralni između Putina i Zelenskog teško

    Tramp: Samo trilateralni sastanak moguć, bilateralni između Putina i Zelenskog teško

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je susret ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog malo vjerovatan, ali da bi američka podrška, uključujući i upotrebu aviona, mogla biti potrebna kako bi Evropa okončala rat.

    „Trilateralni sastanak će se dogoditi, bilateralni – ne znam. Ponekad ljudi nisu spremni za to. Imate dijete i još jedno dijete na igralištu. Mrze se i počinju da se koškaju. Želite da prestanu, ali oni nastavljaju. Poslije nekog vremena žele da prestanu. Ponekad moraju malo da se bore prije nego što ih možete natjerati da stanu. Ali to se dešava već dugo. Mnogo ljudi je umrlo“, rekao je Tramp u intervjuu za američki list Daily Caller.

    On je naglasio da bi bio spreman da pomogne kroz bezbjednosne garancije, pa i angažovanjem američke vazdušne podrške, kako bi se zaustavilo dalje stradanje.

    „Možda ćemo nešto uraditi. Volio bih da vidim da se nešto riješi. To nisu naši vojnici, ali svake nedjelje gubi se pet do sedam hiljada, uglavnom mladih ljudi. Ako mogu to da zaustavim i da naši avioni povremeno lete, biće uglavnom evropski, ali mi bismo pomogli. Oni to, znate, nekako trebaju, i mi bismo pomogli ako možemo da nešto riješimo“, izjavio je američki predsjednik.

    Tramp je dodao da dugotrajno učešće SAD nije u skladu s njegovom politikom „Amerika na prvom mjestu“.

    „Trošili smo stotine milijardi dolara u tom ratu. Sada prodajemo opremu NATO-u. Uvećao sam njihovo finansiranje od dva do pet posto, niko nije mislio da će to uspjeti. Mi ne trošimo svoj novac u ratu. To je razlika. Ako mislim da se rat ne može riješiti bez bezbjednosnih garancija, nećemo imati kopnene trupe, ali možemo pomoći Evropi“, poručio je Tramp.

  • Kremlj: Militaristička partija u Evropi se ne smiruje

    Kremlj: Militaristička partija u Evropi se ne smiruje

    Evropska partija rata se ne smiruje, što je u suprotnosti sa pristupima ruskog i američkog lidera, Vladimira Putina i Donalda Trampa, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući oštre izjave zapadnih lidera na račun predsjednika Rusije.

    Prema njegovim riječima, Evropljani ometaju napore da se proces rješavanja ukrajinskog problema dovede na miran put.

    – Postupci evropskih političara su u potpunoj suprotnosti sa pristupom Putina i Trampa – rekao je Peskov.

    Trampove napore da situaciju u Ukrajini uvede u mirni tok teško je precijeniti, Rusija mu je zahvalna na tim naporima, naveo je Peskov.

    – Oni već dugo nastoje da “ograniče“ Rusiju na svaki mogući način, ali Moskva zna kako da se tome suprotstavi – naglasio je on.

  • Ruska vojska oslobodila celu teritoriju juga Donjecka

    Ruska vojska oslobodila celu teritoriju juga Donjecka

    Oslobođenjem sela Kamiševaha ceo jug Donjecke Narodne Republike prešao pod kontrolu ruskih snaga, izjavio je lider DNR Denis Pušilin.

    “Tokom protekle nedelje, prema saopštenjima Ministarstva odbrane Rusije, oslobođena su sledeća naselja: Prvi Maj, Nelepovka i Kamiševaha. Treba napomenuti da su na jugu republike, a to je zona odgovornosti grupe ‘Istok’, sva naselja oslobođena. Ostalo je poslednje naselje i to je to – na teritoriji Donjecke Narodne Republike, svi naši gradovi, svi naši okruzi su oslobođeni, što se tiče juga republike”, saopštio je Pušilin na svom Telegramu.

    On je istakao da je ovo zaista značajan događaj i izrazio zahvalnost svim vojnicima grupe “Istok”.”Oni poboljšavaju svoje položaje već na teritoriji Dnjepropetrovske oblasti, stvarajući neophodne uslove za bezbednost naših naselja”, dodao je Pušilin.

    S druge strane ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je večeras da ukrajinske odbrambene snage aktivno brane svoje položaje na svim važnim deonicama fronta, posebno na Donjeckom pravcu.

    ”Bilo je izveštaja naše vojske o situaciji na frontu. Pre svega, o Donjeckom pravcu – Pokrovsku, drugim važnim oblastima. Branimo svoje položaje i glavno je da je to naša aktivna odbrana, svakodnevno uništavamo okupatora“, rekao je Zelenski.

    Zelenski jenaglasio da se takođe radi na obezbeđivanju vojske dovoljnim zalihama za jesen, prenosi Ukrinform.

    ”Biće sastanaka, imaćemo kontakte sa partnerima, planiramo veoma aktivnu diplomatsku nedelju“, dodao je on, zahvalivši svim borcima na frontu.

  • Ušakov: Putin razgovarao sa Sijem o najnovijim kontaktima sa Amerikancima

    Ušakov: Putin razgovarao sa Sijem o najnovijim kontaktima sa Amerikancima

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je o rezultatima rusko-američkih razgovora na Aljasci sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, saopštio je novinarima pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov.

    – Da, naš predsjednik je, prije svega, veoma detaljno razgovarao sa predsjednikom Kine. Sjedeli su zajedno i mogli su aktivno i veoma efikasno da razgovaraju. Između ostalog, kako mi je rekao naš predsjednik, o najnovijim kontaktima sa Amerikancima – rekao je Ušakov.

    Ušakov je dodao da Putin još nije stigao da porazgovara sa i azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom, ali članovi delegacija dve zemlje aktivno su u kontaktu jedni sa drugima.

    Ruski diplomata dodao je i da je na marginama Samita ŠOS planiran i sastanak sa premijerom Slovačke Robertom Ficom.

    Najveći samit ŠOS-a u istoriji udruženja održava se u kineskom gradu Tjenđinu od 31. avgusta do 1. septembra i na njemu učestvuje više od 20 stranih lidera, uključujući predsjednika Rusije, kao i predstavnici međunarodnih organizacija. Samit prati više od 3.000 novinara iz Kine i drugih zemalja.

  • Putinovi zahtjevi: Odricanje od Donbasa i vojna neutralnost

    Putinovi zahtjevi: Odricanje od Donbasa i vojna neutralnost

    Ruski predsjednik Vladimir Putin zahtijeva da Ukrajina odustane od cijele istočne regije Donbasa, da se odrekne ambicija da se pridruži NATO savezu, da ostane neutralna i da zapadne trupe ne dolaze na njenu teritoriju, rekla su Rojtersu tri izvora upućena u stavove Kremlja.

    Putin je nakon sastanka sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom na Aljasci rekao da se nada otvaranju puta ka miru u Ukrajini, ali nijedan od lidera nije objavio konkretne detalje o razgovoru.

     

    U suštini, rekli su ruski izvori, Putin je napravio kompromis u pogledu teritorijalnih zahtjeva koje je iznio u junu 2024. godine, kada je tražio od Kijeva da ustupi u cijelosti četiri oblasti koje Moskva smatra dijelom Rusije: Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine, te Herson i Zaporožje na jugu.

    Kijev je odbacio te uslove kao ravne predaji.

    Izvori navode da se u svom novom prijedlogu ruski predsjednik držao zahtjeva da se Ukrajina potpuno povuče iz dijelova Donbasa koje još kontroliše.

     

    Na osnovu najdetaljnijeg ruskog izvještaja do sada o Putinovoj ponudi na samitu, Rojters je uspio da sastavi konture onoga što bi Kremlj želio da vidi u mogućem mirovnom sporazumu o okončanju rata.

     

    Međutim, zauzvrat bi Moskva zaustavila trenutne linije fronta u Zaporožju i Hersonu, dodali su izvori.

    Prema procjenama SAD i podacima iz otvorenih izvora, Rusija kontroliše oko 88 odsto Donbasa i 73 odsto Zaporožja i Hersona,

    Moskva je, u skladu sa mogućim sporazumom, takođe spremna da preda male dijelove Harkovske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti Ukrajine, koje sada kontroliše, rekli su izvori.

  • Tramp se povlači iz posredovanja Putin/Zelenski?

    Tramp se povlači iz posredovanja Putin/Zelenski?

    Američki predsjednik Donald Tramp odlučio je da odustane od pokušaja organizovanja bilateralnog sastanka između predsjednika Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, prenosi “Guardian”, pozivajući se na izvore u američkoj administraciji.

     

    Prema izvorima britanskog lista, Tramp je odlučio da Moskva i Kijev sami organizuju pregovore predsjednika licem u lice, što bi, prema Trampovom mišljenju, trebalo da bude sljedeći korak ka okončanju rata, prenosi “Danas”.

    Tramp, prema snimku koji je procurio u javnost, neće igrati direktnu ulogu u organizovanju sastanka, kažu izvori “Guardiana”.

    Prema njihovim riječima, posljednjih dana američki predsjednik je rekao savjetnicima da namjerava da održi trilateralni samit nakon sastanka Putina i Zelenskog.

    Da li će sastanak biti održan, ostaje nejasno, naglašava “Guardian”.

    U telefonskom intervjuu sa voditeljem Markom Levinom na stanici WABC u utorak, Tramp je takođe rekao da smatra da bi bilo bolje da se Putin i Zelenski najprije sastanu bez njegovog prisustva. “Samo želim da vidim šta će se desiti na tom sastanku. U procesu su organizovanja i vidjećemo šta će biti”, izjavio je Tramp.

    On je usmjerio svoju nedavnu diplomatsku inicijativu ka ideji da bi Putin i Zelenski morali da se suoče licem u lice kako bi pokušali da okončaju rat, prenosi “New York Times”.

    Trampova nevoljnost da izvrši pritisak na Putina i Zelenskog da se sastanu dolazi u trenutku kada je u posljednjim danima priznao da je okončanje rata u Ukrajini teže nego što je očekivao, nakon što je prošle godine tokom predizborne kampanje tvrdio da bi mogao da ga završi za 24 sata, prenosi “Danas”.

    Od tada se zalaže za brzo postizanje mirovnog sporazuma, nakon što je njegov rok za okončanje rata istekao ovog mjeseca.

    Nakon sastanaka sa Zelenskim i evropskim liderima u Bijeloj kući u ponedeljak naveče, Tramp je rekao da je pokrenuo korake ka organizaciji bilateralnog sastanka.

    Jedan visoki zvaničnik administracije opisao je situaciju kao da Tramp zauzima “stav čekanja i posmatranja” u vezi sa tim da li će sastanak između Putina i Zelenskog moći da se zakaže.

    Ipak, u posljednjim danima ima malo konkretnih znakova napretka, a Bijela kuća još nema uži izbor lokacija na kojima bi sastanak mogao da se održi.

    Bijela kuća saopštila je da “Tramp i njegov tim za nacionalnu bezbjednost nastavljaju da razgovaraju sa ruskim i ukrajinskim zvaničnicima u cilju bilateralnog sastanka kako bi se zaustavilo ubijanje i okončao rat. Nije u nacionalnom interesu da se ovi pregovori dalje vode javno”.

    Nakon sastanaka u Bijeloj kući, Tramp je razgovarao sa Putinom telefonom u razgovoru koji je trajao oko 40 minuta.

    Tramp je tokom telefonskog razgovora sa Putinom u ponedjeljak izjavio da je “pokrenuo dogovore” za takav sastanak.

  • Sijarto: Brisel i propala američka ljevica rade na svrgavanju Vučića, Orbana i Fica

    Sijarto: Brisel i propala američka ljevica rade na svrgavanju Vučića, Orbana i Fica

    Brisel, uz učešće propalih američkih snaga, pokušava da smijeni vlasti u Srbiji, Slovačkoj i Mađarskoj, upozorio je danas ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.

    – Koordinacioni centar ovih pokušaja svrgavanja vlasti je u Briselu, a u ovoj operaciji učestvuje i propala američka ljevica, američke demokrate. Na meti jastrebova briselske elite u Centralnoj Evropi su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, mađarski premijer Viktor Orban i slovački premijer Robert Fico – rekao je Sijarto.

    On je naglasio da ovi zvaničnici predstavljaju nacionalne interese sopstvene zemlje, čak i protiv Brisela, i jasno su stavili do znanja da nisu voljni da miješaju svoje države u besmisleni rat sa kojim nemaju ništa.

    – Oni otvoreno zastupaju patriotsku politiku. Svima je jasno da se sva trojica suočavaju sa otvorenim pokušajima smjene njihove vlade diktiranim spolja. Ovi pokušaji su u toku – ukazao je Sijarto.

    Govoreći o Srbiji, on je naveo da je u toku otvorena intervencija spolja čiji je cilj da predsjednika Vučića smijene i uklone iz javnog i političkog života.

    – Ne znam zašto u današnjoj Zapadnoj Evropi vlade, ozbiljni političari i izabrani lideri smatraju da je važno da dio svog vremena i značajan dio svoje energije, posvete procjenjivanju procesa koji se odvijaju u drugim zemljama. Svako bi, na prvom mjestu, trebao da se bavi sopstvenim pitanjima, da se usredsredi na svoje dvorište – rekao je Sijarto za “Horcošok oraja”.

    On je podsjetio da su u Srbiji u toku antivladini protesti koji su počeli nakon pada nadstrešnjice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu u kojem je poginulo 16 ljudi, kao i da je Vučić optužio zapadne sile da pokušavaju da iskoriste proteste za obojenu revoluciju.