Kategorija: Svijet

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp imenovao je Ričarda Grenela za svog izaslanika za specijalne misije, koji će nadgledati rad u “najvećim žarištima” svijeta, uključujući Venecuelu i Sjevernu Koreju.

“Drago mi je što mogu da najavim Ričarda Grenela za našeg predsjedničkog izaslanika za specijalne misije. Rik će raditi na nekim od najvećih žarišta širom svijeta, uključujući Venecuelu i Sjevernu Koreju”, naveo je Tramp na platformi “Socijalna istina”.

U prethodnoj Trampovoj administraciji, Grenel je bio američki ambasador u Njemačkoj, vršilac dužnosti direktora nacionalne obavještajne službe i izaslanik predsjednika za pregovore između Beograda i Prištine.

Osam godina proveo je u Savjetu bezbjednosti UN radeći na pitanjima vezanim za Sjevernu Koreju i druge zemlje.

Tramp je naglasio da će Grenel nastaviti da vodi politiku “mir kroz snagu” i da će se rukovoditi principom “Amerika na prvom mjestu”.

“Čestitam Rik”, zaključio je Tramp.

Inače, Grenel je jedan od najuticajnijih političara koji su u prijateljskim odnosima sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučičem.

Podsjećamo, Vučić je krajem prošle godine Grenelu uručio Orden srpske zastave prvog stepena za istaknute zasluge te je tom prilikom izjavio da je tadašnji bivši izaslanik Bijele kuće za dijalog Beograda i Prištine istinski prijatelj Srbije koji je doprinio miru i stabilnosti u regionu.

Mesožderski parazit koji ulazi u svog domaćina kroz otvorene rane ponovo se pojavio u Centralnoj Americi. Cochliomyia hominivorax prvenstveno inficira goveda i drugu stoku, ali je poznato da inficira i ljude. Ovaj parazit može da izazove mijazu, potencijalno smrtonosno stanje bez poznatog tretmana za ljude.

Decenijama su zemlje širom Amerika ulagale milijarde dolara radi kontrole ovog parazita, koji potiče iz Južne Amerike i sa Kariba. Međutim, od 2023, njegove pojave su sve brojnije i šire se na sjever.

Između 1930-ih i 1950-ih, mesožderski parazit je bio veliki problem za stočare u južnim državama SAD. Proizvođači su gubili do 100 miliona dolara svake godine zbog infestacija. Do sredine 1960-ih, parazit je bio skoro istrijebljen zahvaljujući sterilizaciji u cilju sprečavanja mušica da se razmnožavaju, a barijera je uspostavljena duž granice između SAD i Meksika.

Do 1986, parazit je bio uveliko istrijebljen u Meksiku, ali je nastavio da cirkuliše u južnoameričkim i karipskim zemljama, gdje je endemičan. Sada, nakon detekcije u Meksiku 22. novembra 2024, parazit se možda vraća, upozorilo je ministarstvo poljoprivrede SAD u saopštenju od 6. decembra. Od 2006, SAD i Panama održavaju barijeru na istoku Paname sa ciljem sprečavanja prelaska parazita iz Južne Amerike na sjever u očišćene oblasti Centralne i Sjeverne Amerike. Međutim, od 2023, slučajevi se povećavaju u broju i šire na sjever od Paname do Kostarike, Nikaragve, Hondurasa, Gvatemale i sad Meksika.

Zaraza – uglavnom kod stoke – naročito je izražena u Panami, sa porastom od prosječnih 25 slučajeva godišnje prije 2023. do 22.611 slučajeva na dan 4. decembra. Kostarika je takođe zabilježila porast broja slučajeva kod ljudi, sa jednim smrtnim ishodom ranije ove godine.

Parazit se širi kad odrasle ženske mušice polože jaja u rane ili otvore živih, toplokrvnih životinja. Mušice mogu da polože do 300 jaja u jednom navratu, potencijalno hiljade tokom 10-30 dana svog života, kaže američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Čak i rana poput ujeda krpelja je dovoljno velika da privuče mušice da polože jaja. Iz jaja zatim izlaze larve, koje prodiru u ranu i hrane se okolnim mesom putem usta sa oštrim kukama, u suštini jedući domaćina iznutra. Rana postaje dublja i veća dok više larvi sličnih crvima izlazi iz jaja.

Lider francuske centrističke partije MoDem Fransoa Bajru danas je imenovan za novog premijera Francuske, saopštila je Jelisejska palata.

Bajru (73) je četvrti premijer Emanuela Makrona za manje od godinu dana, a šesti od 2017, piše BFM, prenosi Tanjug.

On se jutros sastao sa Makronom, a kasnije u toku dana se očekuje i sastanak sa njegovim prethodnikom Mišelom Barnijeom, čijoj je vladi prije više of nedelju dana izglasano nepovjerenje.

Islamistička pobunjenička grupa Hajat Tahrir al-Šam (HTS) zvanično je okončala dugogodišnju vladavinu sirijskog predsjednika Bašara al-Asada početkom ove sedmice, imenovavši lidera nove prelazne vlade samo nekoliko dana nakon što je Asad pobjegao iz Damaska i potražio utočište u Moskvi.

HTS je putem državne televizije saopštila da je Mohamad al-Bašir, šef grupe zvane “Vlada spasa” u sjeverozapadnoj sirijskoj provinciji Idlib, imenovan za privremenog premijera prelazne vlade, koja će biti na vlasti do prvog marta, prenio je Daily Mail.

Sada, scene u glavnim sirijskim gradovima Damasku i Alepu izgledaju relativno mirno dok nove vlasti počinju da pružaju pomoć onima koji su ostali bez primanja usljed pada režima. Međutim, naizgled stabilni počeci prelazne vlade maskiraju ono što se zapravo dešava u drugim dijelovima Sirije, prenosi Telegraf.

Na sjeveru države već se pojavljuju naznake novog građanskog rata, jer su borci Sirijske nacionalne armije (SNA), koju podržava Turska, ušli u oblasti koje drže Kurdi. Brojni su izvještaji da je SNA pljačkala kurdske domove, dok su šokantni video snimci pokazali turske pobunjenike kako pogubljuju ranjene kurdske vojnike, dok leže u bolničkim krevetima u gradu Manbij.

U međuvremenu, Izrael sprovodi široke vazdušne napade i bombardovanja dok pomjera trupe i tenkove duboko u tampon zonu koja odvaja Siriju od Golanske visoravni. Cilj Izraela je uništenje oružja i opreme sirijske vojske kako ona ne bi pala u ruke islamistima.

Istovremeno, drugi izvještaji tvrde da su borci ISIS uhvatili i pogubili više od 50 pripadnika sirijskih vladinih snaga dok su bježali od napada HTS kroz pustinju Homs.

Kurdi, etnička grupa koja broji oko 35-40 miliona ljudi, nemaju svoju nacionalnu državu i rasprostranjeni su u nekoliko zemalja Bliskog istoka.

Na sjeveroistoku Sirije imaju svoju autonomnu oblast poznatu kao Rojava, koju je 2012. osnovala Demokratska unija (PYD) i njeno oružano krilo – Jedinice za zaštitu naroda (YPG), a neposredno nakon izbijanja sirijskog građanskog rata.

PYD čini glavni dio Sirijskih demokratskih snaga (SDF), multietničke, ali pretežno kurdske milicije koja je stvorena tokom sirijskog građanskog rata i koju su podržavale SAD u borbi protiv Islamske države.

SDF borci su oslobodili veliki dio sjeverne Sirije od ISIS tokom 2010-ih, prije nego što su konačno porazili ekstremiste i zauzeli njihovo uporište u Raki 2017. Međutim, Turska smatra Kurde prijetnjom po svoju suverenost i označava SDF, YPG i PYD kao terorističke ispostave Radničke partije Kurdistana (PKK), kurdske političke i militantne organizacije u Turskoj, koja se već dugo bori za nezavisnost protiv turske države.

Nakon što je sirijski građanski rat stao uz napet sporazum o primirju 2020. godine, posljednjih godina je vladala određena stabilnost u sjevernoj Siriji. Ali haos izazvan munjevitom pobunjeničkom ofanzivom za svrgavanje Asada pružio je turskim saveznicima, Sirijskoj nacionalnoj vojsci (SNA), priliku da ponovo krenu u borbu protiv Kurda.

Borci SNA sada prelaze rijeku Eufrat u sjevernoj Siriji i kreću se ka Kobaniju, gradu sa kurdskom većinom blizu turske granice, koji se nalazi unutar autonomne regije Rojava. Iza sebe ostavljaju pustoš jer su već primorali SDF da se povuče iz raznih gradova i naselja na zapadu, uključujući gradove Tal Rifaat i Manbij sa većinskim arapskim stanovništvom koje je SDF oslobodio od ISIS.

“Kada je SNA krenula prema Damasku, Turska je naredila frakcijama da napadnu region, i već šest dana oni napadaju”, rekao je portparol SDF.

On je optužio tursku vojsku da pruža direktnu podršku SNA, tvrdeći:

“Cilj ovih napada je da se stigne do Kobanija, a podržavaju ih turski avioni i dronovi. Izveli su više od 120 napada u regionu. Ovi napadi su direktne naredbe od strane turske okupacije. Oni žele da sprovedu etničko čišćenje u regionu. Turska okupira kurdske kuće i uništava ih. Krajnji cilj Turske je da isteraju Kurde iz regiona”, dodao je portparol.

Savjetujući se sa SDF Ratnim savjetodavnim tijelom Manbija, saopšteno je da su američki delegati posredovali u postizanju primirja sa SNA kako bi se spriječila dalja krvoprolića, uz saglasnost SDF da povuče snage iz grada.

Međutim, stotine kurdskih boraca i civila su navodno ubijeni, dok je video, navodno snimljen od strane borca SNA, pokazao turske saveznike koji upadaju u bolnicu u Manbiju, pre nego što su ubili Kurde koji su ležali u bolničkim krevetima.

Kurdi, koji su očigledno pretrpjeli teške povrede, viđeni su kako odgovaraju na pitanja koja su im postavljali militanti, a koji su ih potom likvidirali iz “kalašnjikova”. Turska je već jasno iznijela svoj stav o budućnosti Sirije, a ministar spoljnih poslova Hakan Fidan je izjavio da kurdski militanti ne smiju da “iskoriste ovu situaciju”, dodajući da će Turska “raditi sa odlučnošću” kako bi spriječila da Sirija postane “pribežište za terorizam”.

Dok Kurdi pružaju otpor napadu SNA, Izrael nastavlja sa bombardovanjem ciljeva širom Sirije, uništivši više od 480 ciljeva u posljednja dva dana, uključujući “većinu strateških zaliha oružja” u zemlji.

Vođa HTS Abu Mohamed al-Džolani, izjavio je da njegova islamistička grupa ne namjerava da uđe u novi sukob sa Izraelom. Međutim, Izrael je opravdao napade na zalihe sirijskog oružja, koje su ostavile Assadove trupe kao mjeru da se spriječi padanje tog oružja u ruke islamističkih ili ekstremističkih grupa.

Uništenje oružja sirijske vojske

Pored širokih napada na vojnu opremu, izraelska vojska je uništila šest sirijskih brodova u luci Latakija, sjeverno od ruske vazdušne baze Hmeijmim. Izraelski ministar odbrane Izrael Kac je izjavio da su ove vojne operacije bile potrebne da bi se stvorila “sterilna odbrambena zona” na jugu Sirije, čime bi se obezbijedila sigurnost Golanske visoravni, koja razdvaja Izrael od Sirije.

Izvještaji su takođe ukazivali da su izraelske trupe i tenkovi napredovali duboko u dugoročno uspostavljenu tampon zonu između Golanske visoravni i Sirije, što je široko osuđeno kao dodatno destabilizovanje već krhku situaciju.

Postoje i strahovi da bi Islamska država, nekada najjača džihadistička grupa u regionu, mogla pokušati da se vrati usljed haosa nakon pada Asada. ISIS je brzo širio svoj uticaj u prvim danima sirijskog građanskog rata i do 2014. godine je uspio da zauzme velike dijelove Iraka i Sirije, uključujući Raku i Mosul. Iako su porazili ISIS, novonastala situacija je stvorila povoljan teren za njihovo ponovno jačanje.

Ruske snage udaljene su samo 1,5 km od ukrajinskog grada Pokrovska, nakon što su neke jedinice prodirući s juga napredovale prema tom drumskom i željezničkom čvorištu u kojem je prije rata živjelo 60.000 stanovnika, objavio je danas istaknuti proruski bloger.

Rusija drži pod kontrolom petinu Ukrajine i sada napreduje najbržim tempom od prvih dana invazije 2022. Jurij Podoljaka, istaknuti proruski vojni bloger rođen u Ukrajini, objavio je da su ruske snage nakon prodora s juga sada stigle na samo kilometar i po od grada.

Podoljak je kazao da su pripadnici ruskih diverzantskih i izvidničkih grupa, specijalne snage koje napreduju ispred svih ostalih, već u gradu. Reuters nije mogao provjeriti informacije s ftomnta ni s jedne strane.

Ukrajinska je vojska posljednjih dana objavila da su ruske trupe uništile ili zauzele nekoliko ukrajinskih položaja blizu grada.

Pad Pokrovska, važnoga logističkog centra za ukrajinsku vojsku, bio bi jedan od najvećih vojnih gubitaka za Ukrajinu u posljednjih nekoliko mjeseci.

Kontrola nad gradom, koji ruski mediji nazivaju “vratima za Donjeck”, Moskvi bi omogućila da ozbiljno poremeti ukrajinske linije sanbdijevanje duž istočnog fronta i poveća mogućnost zauzimanja grada Časov Jara koji se nalazi na uzvišenom terenu i nudi potencijalnu kontrolu nad širim područjem.

Smanjenjem pristupa ukrajinske vojske drumskoj mreži koja se nalazi u blizini kijevskim bi trupama otežalo nadzor nad dijelovima teritorija s obiju strana Pokrovska, što bi Rusiji moglo omogućiti da se konsoliduje i napreduje na prvoj liniji fronta.

U gradu se nalazi i rudnik, jedini ukrajinski domaći dobavljač uglja za koksiranje, potreban nekadašnjoj gigantskoj industriji čelika.

Ukrajinski proizvođač čelika Metinvest BV obustavio je neke aktivnosti u rudniku s obzirom na to da se rudnik nalazi vrlo blizu prve linija fronta u ratu s Rusijom, potvrdio je juče izvor iz industrije.

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da će svijet doživjeti drastične promjene čim novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp preuzme vlast u januaru.

On je u intervjuu za radio Košut rekao da je razgovarao sa “Amerikancima, Rusima, Evropljanima i Turcima” i da je siguran da će Trampov dolazak na čelo SAD donijeti promjene u globalnim dešavanjima, prenosi MTI.

Orban je naglasio da, iako su “vremena i dalje opasna” i da su “vladavine u Njemačkoj i Francuskoj zakazale”, dolazi mir.

Premijer je dodao da će do preokreta doći brzo, “za dan ili dva nakon 20. januara”, jer će nova američka administracija brzo početi sa promjenama, koje će se odraziti i na Evropu, posebno u pitanjima važnim za Mađarsku.

Orban je takođe govorio o svom prijedlogu za prekid vatre u sukobu između Rusije i Ukrajine, napominjući da je Mađarska, u okviru svoje inicijative, predložila da se bar na Božić niko ne bori na frontovima.

“Jedna strana je prihvatila prijedlog, dok druga izgleda da ga odbija, ali još ima nekoliko dana do Božića, pa se nadamo da situacija može da se promijeni”, rekao je Orban.

On je istakao da su postojali pokušaji da se Mađarska uvuče u sukob putem širenja “lažnih vijesti” o navodnoj posjeti sirijskog predsednika Bašara al-Asada Budimpešti.

Mađarski premijer je rekao da je to bila “najvažnija i najbolnija vijest ove sedmice”, dodajući da su takvi pokušaji uvođenja Mađarske u konflikt opasni i da mogu da dovedu do “krvoprolića”, kao što se desilo tokom migracionih talasa i terorističkih napada 2015. godine.

“Neko želi da Mađarska bude meta”, rekao je Orban, naglašavajući da je važno istražiti ko stoji iza tog pokušaja manipulacije i s kojim ciljem, prenosi Tanjug.

Američki izabrani predsjednik Donald Tramp izjavio je u intervjuu objavljenom u četvrtak da će sa Robertom F. Kenedijem Mlađim, kojeg je nominovao za ministra zdravlja, razgovarati o mogućem ukidanju programa vakcinacije djece.

Na pitanje da li bi potpisao ukidanje programa vakcinacije djece ako bi Kenedi to predložio, Tramp je rekao za časopis Time:

“Imamo veliku temu za raspravu. Stopa autizma je na nivou za koji niko nikada nije vjerovao da je moguć. Ako pogledate stvari koje se dešavaju, postoji nešto što je uzrok.”

Upitan da li bi ovi razgovori mogli dovesti do toga da njegova administracija ukine neka vakcine, Tramp je izjavio:

“To bi moglo da se desi, ako procijenim da je opasno ili da nije korisno, ali mislim da to na kraju neće biti toliko kontroverzno.”

U intervjuu 25. novembra, govoreći o tome da li misli da je autizam kod djece povezan s vakcinacijom, Tramp je izjavio da će “saslušati Bobija”, misleći na Kenedija.

Dodao je da za njega ima veliko poštovanje, kao i za njegovo mišljenje o vakcinama.

Kenedi, koji se protivio saveznim i državnim covid restrikcijama i bio optuživan za širenje dezinformacija o virusu, godinama izražava sumnje u bezbjednost i efikasnost vakcina, uključujući tvrdnje o povezanosti vakcina i autizma, što je naučno opovrgnuto.

Tramp je i ranije sugerisao da bi vakcine mogle biti povezane s autizmom, izjavivši:

“Želim da vidim brojke. Na kraju studija koje provodimo, a mi ćemo dati sve od sebe, znaćemo šta je dobro, a šta nije.”

Mnoge tvrdnje da vakcine uzrokuju autizam potiču iz diskreditovane studije iz 1998. objavljene u medicinskom časopisu The Lancet. Autor te studije, britanski ljekar Endru Vejkfild, povukao je rad nakon što je naširoko kritikovan. Istraživanja, uključujući meta-analizu iz 2014. koja je obuhvatila više od 1,2 miliona djece, nisu našla nikakvu povezanost između vakcina i autizma, prenosi Jutarnji.

“Kenedi nije protivnik vakcinacije, svih vrsta vakcina. On se ne slaže s nekim od njih”, kazao je Tramp.

Ako Kenedi bude potvrđen na čelo Ministarstva zdravlja, nadziraće i Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, koji određuje koja se vakcine preporučuju Amerikancima i kada ih treba primijeniti.