VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Kurc i Lajčak se nadaju deblokiranja pristupnog procesa

    Austrijski kancelar Sebastijan Kurc istakao je danas da je veoma bitno da se Zapadni Balkan vrati na „radar EU”, jer je približavanje tog regiona važno, kako za Zapadni Balkan, tako i za samu EU.

    Kurc je, na konferenciji za novinare posle Samita o Zapadnom Balkanu, na kojem je učestvovala premijerka Ana Brnabić, rekao da je pozvao svoje kolege iz regiona jer je Zapadni Balkan veoma bitan za Austriju.

    S tim u vezi je podsjetio na tjesne ekonomske, istorijske, ljudske i kulturne veze.

    „Imamo i puno ljudi u Austriji porijeklom sa Balkana, a imamo istovremeno situaciju da je Austrija najvažniji investitor na Balkanu. Te države su važan ekonomski partner, mnoga radna mjesta na Balkanu, ali i u Austriji zavise od te snažne saradnje”, istakao je on.

    Kurc je kazao da se Austrija već dugo zalaže za evropsku integraciju Zapadnog Balkana, da podržava reforme.

    „Pandemija je ne samo EU, već i države Zapadnog Balkana snažno potresla, i dovela do toga da su mnoge teme potisnute. Sada je vreme da se ponovo bavimo Zapadnim Balkanom”, objasnio je on.

    Prenio je da je sa premijerima regiona razgovarao na tri teme, pri čemu je prva bila zajednička borba protiv pandemije.

    „Znate da smo pandemiju pobijedili tek kada sve države budu pobedile ovu pošast. Sami ne možete pobijediti pandemiju. Snažnom saradnjom koju sada imamo uvjeren sam da ćemo postići važan uspijeh”, rekao je on.

    Podsjetio je da je Austrija koordinisala donaciju vakcina EU, te prenio da je austrijska vlada donijela odluku da donira milion doza vakcina regionu.

    „Od avgusta do kraja godine isporučićemo milion doza vakcina””, najavio je Kurc.

    Pored toga, ističe, da se Austrija na evropskom nivou zalaže da se sva pravila za putovanja koja se sada usaglašavaju budu dogovorena i sa trećim državama, a tako sa zemljama Zapadnog Balkana.

    Druga tema, dodao je, bila je pristupna perspektiva regiona.

    Ukazao je da postoje i dalje izazovi, kao što su dijalog Beograda i Prištine, ali i mnogo posla na reformama u svim državama.

    Međutim, dodaje da je ostvaren i napredak, koji mora biti priznat od strane EU.

    S tim u vezi Kurc je posebno apostrofirao Srbiju, rekavši da se ta zemlja pozitivno razvija, i da to mora biti priznato od EU, odnosno nagrađeno.

    Istakao je da postoji različiti napredak zemalja Balkana na putu ka EU, ali i da je primjetan svuda zastoj u tom procesu.

    „To povezujem sa pandemijom, jer je Brisel bio fokusiran na borbu protiv Kovida 19. Sada mora biti cilj da druge teme stavimo na agendu”, poručio je on.

    Kurc je rekao da se Austrija usaglasila sa Slovenijom, koja tokom predsjedavanja EU Zapadni Balkan stavlja visok na agendu prioriteta.

    „Nadam se da ćemo tako dati svoj doprinos da posle Kovida pokrenemo novu dinamiku u procesu evropskog približavanja Balkana”, objasnio je on.

    Treća tema Samita, rekao je, bila je borba protiv ilegalne migracije.

    Kazao je da borba protiv ilegalne migracije može biti uspješna samo djelovanjem sa partnerima, a države regiona su značajni partneri za Austriju.

    „Dogovorili smo da saradnju dalje proširimo, da pomognemo državama Zapadnog Balkana u toj borbi. To neće biti pomoć tim državama, već nešto od čega mi profitiramo. Što se prije stane na put ilegalnoj migraciji to je veća šansa da migranti ne dođu do EU”, objasnio je on.

    Rekao je da je cilj da se balkanska ruta učini što neatraktivnijom, čime bi se sprečilo da migranti krenu na put ka EU.

    Izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak je kazao da je Samit u Beču važan događaj u vrijeme refleksije i obnovljenog fokusa na Zapadni Balkan.

    Podsjetio je na povezanost EU i Zapadnog Balkana, ukazujući da je Unija najveći donator, investitor i trgovinski partner regiona.

    Istovremeno, konstatovao je, da poslije 18 godina od Soluna, nije došlo do većeg pomaka u pristupanju regiona Uniji.

    Ukazao je da je samo jedna država postala članica, dve pregovaraju, a ostale još nisu otvorile pristupne pregovore.

    „To pokazuje da ne radimo dobro. Zato je potreban dijalog, tako i o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, ali i o pristupanju regiona EU, te i dijalog između EU i zemalja regiona”, dodao je Lajčak.

    Najavio je da će ove godine biti puno događaja vezanih za Zapadni Balkan i izrazio nadu da će biti moguće deblokirazti proces proširenja.

    „To je u interesu regiona, ali i same EU”, zaključio je Lajčak.

  • Iranci biraju novog predsjednika: Očekuje se pobjeda radikalnog političara Ebrahima Raisija

    Iranci biraju novog predsjednika: Očekuje se pobjeda radikalnog političara Ebrahima Raisija

    Vrhovni vođa Ali Khamenei glasao je u petak ujutro u Teheranu na iranskim predsjedničkim izborima i tako službeno otvorio birališta, izvijestili su novinari agencije France Presse na terenu.

    Ajatolah Khamenei ubacio je svoj glasački listić u kutiju postavljenu posebno za njega u džamiji imama Khomeinija, pored njegovog ureda, u centru iranskog glavnog grada u 7:03 sati (4:33 sati po srednjoevropskom vremenu).
    Birališta se trebaju zatvoriti u ponoć (21:30 sati), ali se glasanje može produžiti za dva sata, objavila je vlada.

    Očekuje se pobjeda ultrakonzervativca Ebrahima Raisija, koji bi tako nakon dva mandata trebao zamijeniti umjerenog Hassana Rouhanija, prenosi AFP.


    Među njegovim protukandidatima su bivši čelnik Revolucionarne garde Mohsen Rezaee i ultrakonzervativni bivši pregovarač za nuklearni program Saeed Jalili.

    Takmiče se i bivši potpredsjednik Mohsen Mehralizadeh te guverner centralne banke Abdolnaser Hemmati, koje se smatra reformistima, ali nemaju podršku glavne reformističke koalicije.

    Ako nijedan kandidat u petak ne dobije jasnu većinu, dvojica kandidata s najvećim brojem glasova idu u drugi krug sedam dana kasnije, 25. juna.

    Vrhovnu vlast u Iranu od 1979. zapravo ima vjerski vođa, prvo Ruhollah Khomeini pa Ali Khamenei, ali i predsjednik države ima znatan utjecaj na pitanja koja se kreću od industrijske do vanjske politike.

    Oko 59 miliona ljudi ima pravo glasa na izborima, a početni rezultati očekuju se u nedjelju, izvještava dpa.

    Prema anketama, međutim, oko 40 posto birača s pravom glasa želi učestvovati na izborima – oko 30 posto manje nego na posljednjim izborima 2017. godine.

    Novi predsjednik trebao bi položiti zakletvu u augustu.

  • Mijenjaju se pravila za ulazak u Grčku

    Mijenjaju se pravila za ulazak u Grčku

    Komisija epidemiologa pri grčkom Ministarstvu zdravlja na današnjem sastanku odlučila je da uvede određene izmjene prilikom ulaska u tu zemlju, saopštio je zamjenik ministra civilne zaštite Nikos Hardalijas.

    Kako je on objasnio, za zemlje sa zelene liste biće dozvoljen ulazak u Grčku sa brzim negativim antigenskim testom, dok za djecu mlađu od 12 godine neće biti potreban test, prenose makedonski mediji.

    Evropska unija vratila je u srijedu Srbiju na zelenu listu. Nove mjere u Grčkoj stupiće na snagu kada budu objavljene u službenom listu.

    Kako podsjećaju na sajtu Ministarstva inostranih poslova Srbije, Srbija i Grčka potpisale su proljetos dokument po kom je državljanima Srbije koji su vakcinisani protiv korona virusa vakcinama dostupnim u Srbiji dozvoljeno da uđu u Grčku bez odlaska u karantin.

    Potrebno je da imaju povrdu o završenoj vakcinaciji (najmanje 14 dana prije dolaska u Grčku) koju je izdao nadležni organ, a potvrda pored ličnih podataka treba da sadrži tip primljene vakcine i broj doza.

    Oni koji nisu vakcinisani protiv korona virusa trebalo bi da obezbjede negativan PCR test, ne stariji od 72 sata, pri čemu su oslobođena djeca do šest godina starosti, ili potvrdu o preležanom kovidu-19 u prethodnih dva do devet mjeseci prije putovanja.

  • Ugledna finska političarka o NATO-u, Srebrenici, Haškom sudu i Ratku Mladiću: Njemačka i SAD će morati da se izvine Srbima

    Ugledna finska političarka o NATO-u, Srebrenici, Haškom sudu i Ratku Mladiću: Njemačka i SAD će morati da se izvine Srbima

    Njemačka i Francuska su se svojevremeno pokušale iskupiti polaganjem vijenaca za svu nepravdu koju su počinile prije sto godina tokom svojih kolonijalnih osvajanja afričkih zemalja. Hoće li biti potrebno novih 100 godina da SAD i Njemačka priznaju istinu o nasilju koje su počinile nad srpskim narodom i da se izvine nevinim ljudima poput generala Ratka Mladića i njegovim sunarodnicima?

    Zapitala se ovo u svom autorskom članku profesorica Pirko Turpeinen, ugledni psihijatar i nekadašnja funkcionerka finskih socijaldemokrata, reagujući na pojedine napise u finskim medijima kako bi nakon presude generalu Ratku Mladiću “Srbija trebalo da se suoči sa svojim ratnim zločinima”. Ova finska političarka, koja je godinama radila i kao stručni saradnik u Komisiji za ispitivanje torture i kršenja ljudskih prava Savjeta Evrope, smatra kako je nad Srbima tokom prošlog vijeka izvršen najveći genocid, te da je razaranje Jugoslavije od strane zemalja članica NATO-a i SAD zapravo najveći međunarodni zločin u Evropi od Drugog svjetskog rata. Prema njenim riječima, srpski narod je gotovo istrijebljen tokom Drugog svjetskog rata, a sve je nastavljeno tokom devedesetih godina.

    • Hrvatska imigracija i razne tajne službe finansirale su godinama jednu agresivnu antisrpsku propagandnu kampanju preko najpoznatijih marketinških agencija. Zvonar CIA Robert Ber je u jednoj od svojih knjiga napisao da je na raspolaganju imao na desetine miliona dolara kako bi povećao jaz između različitih etničkih grupa u SFRJ, a kako bi slomljene male države ispunile ciljeve nadnacionalnog kapitala iz SAD i Njemačke – navela je ova finska političarka.

    Ono što se kasnije desilo, kako kaže, ide na dušu tih velikih sila, koje su dozvolile da nakon “Oluje” Hrvatska bude etnički očišćena od Srba, a u čemu su, istakla je Turpeinenova, učestvovali i penzionisani američki generali.

    Ona smatra kako je Mladić, s kojim je imala prilike da razgovara u nekoliko navrata, vjerovatno jedini oficir tokom tih ratnih godina u BiH koji se više puta pozvao na zakone i međunarodne ugovore.

    • NATO sud ga je i pored toga osudio. Stavili su mu na dušu i Srebrenicu iako on uopšte nije bio u tom gradu tokom spornih događaja, a koji su kasnije iskonstruisani od strane tajnih službi i lažnih svjedoka. Mladić je nakon ulaska u Srebrenicu početkom jula 1995. razgovarao sa predstavnicima Srebrenice i generalom UN Karemansom. On je tada rekao kako Bošnjaci mogu odabrati hoće li ostati u gradu ili žele ići negdje drugdje. Organizovao je i prevoz, nahranio ih, te zatražio da u svakom autobusu bude i po jedan pripadnik UN. Nakon toga je otišao u Beograd – napisala je Turpeinenova pozivajući svjetske medije da objave izdvojeno mišljenje sudije Apelacionog suda Priske Matimbe Nijambe, koja se nije složila sa presudom Mladiću navodeći kako bi bilo najpravednije da se ovo suđenje ponovi.
  • Naoružana grupa u Nigeriji otela 80 đaka i pet nastavnika, ubijen policajac

    Naoružana grupa u Nigeriji otela 80 đaka i pet nastavnika, ubijen policajac

    Naoružane osobe ubile su jednog policajca i otele najmanje 80 učenika i pet nastavnika iz škole u nigerijskoj državi Kebbi, rekli su policijski izvori, mještani i jedan nastavnik.

    Ovo je bila treća masovna otmica u posljednje tri sedmice na sjeverozapadu Nigerije. Vlasti su saopćile da napade vrše naoružani banditi koji potom traže otkupninu.

    Usman Aliju, nastavnik u školi, rekao je da su napadači odveli više od 80 đaka, uglavnom djevojčica.

    “Ubili su policajca, provalili kroz kapiju i ušli pravo na časove”, rekao je Aliju Reutersu.

    Policijski glasnogovornik Nafiju Abubakar izjavio je da je policajac ubijen u razmjeni vatre i da je pogođen i jedan učenik, koji je dobio medicinsku pomoć.

    Glasnogovornik državnog guvernera rekao je da još sakupljaju podatke o ukupnom broju nestalih učenika.

    Napad je izvršen u državnom federalnom koledžu u gradu Birnin Yauri. Snage sigurnosti pretražuju obližnju šumu u potrazi za nestalim učenicima i nastavnicima.

    Lokalni mještanin Atiku Aboki, koji je došao u školu neposredno nakon što je prestala pucnjava, rekao je da je vidio scenu panike i konfuzije dok su ljudi tražili svoju djecu.

  • Uz određene uslove: Od 25. juna Njemačka dozvoljava ulazak putnicima van EU

    Uz određene uslove: Od 25. juna Njemačka dozvoljava ulazak putnicima van EU

    Njemačka vlada dozvoliće od 25. juna ulazak u zemlju putnicima van EU koji su primili obe doze vakcine, saopšteno je na sajtu njemačkog ministarstva unutrašnjih poslova.

    Oni će od tog datuma moći da uđu u zemlju i to najranije 14 dana nakon primljene druge doze.

    Putnici mogu da uđu u Njemačku bilo kao turisti, ili da posjete porodicu i prijatelje.

    Uslov za ulazak je, ipak, da su vakcinisani jednom od vakcina navedenih na spisku na sajtu Instituta Paul Erlih.

    Trenutno se priznaju samo one vakcine koje je odobrila Evropska agencija za ljekove (EMA).

    Druge vakcine koje nude sličan nivo zaštite biće dodate na spisak čim budu završene neophodne procjene, navedeno je na sajtu ministarstva.

    Njemačka je sa “crvene liste” država rizičnih za putovanja zbog korona virusa skinula BiH i Srbiju, kao i druge zemlje Zapadnog Balkana.

    Robert Koh institut (RKI), zbog opadajućeg broja novih slučajeva infekcije korona virusom, sa liste rizičnih zemalja skinuo je više zemalja, među kojima su Austrija, SAD, Kanada, Jermenija, Azerbejdžan, Kanada, Liban, Moldavija, Ukrajina, Kipar.

  • Amerika i Rusija smanjuju tenzije na Balkanu?

    Amerika i Rusija smanjuju tenzije na Balkanu?

    Iako su mnogi detalji razgovora Džoa Bajdena, američkog predsjednika, i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina, koji su vodili na samitu u Ženevi, i dalje nepoznati javnosti, opšti utisak novinara koji su prisustvovali samitu je da su odnosi u određenoj mjeri popravljeni i da postoji prostor za dalje unapređenje. Nijedna od relevantnijih publikacija nije objavila da su odnosi nakon samita pogoršani.

    Ako se ovo pokaže tačnim, moguće je očekivati i popravljanje odnosa na prostoru zapadnog Balkana te smanjivanje tenzija.

    Podsjećanja radi, “Nezavisne novine” su proteklih mjeseci pisale, pozivajući se na njemačke i američke izvore, da bi samit mogao dovesti do boljeg razumijevanja između ove dvije zemlje, a da je jedna kockica u tom mozaiku i sređivanje odnosa između dvije supersile na prostoru zapadnog Balkana, iako je većina medija i analitičara očekivala suprotne rezultate.

    Objašnjeno nam je da je Evropa, a posebno Njemačka, snažno insistirala i posredovala da SAD i Rusija postignu dogovor kako bi evropski kontinent izbjegao da ponovo postane središte hladnog rata između dvije najveće nuklearne sile. U tom kontekstu, objašnjeno nam je, a što se pokazalo tačnim, da ni Rusija ni Amerika neće odbiti njemačku inicijativu da dobije novog visokog predstavnika u BiH, koji će od 1. avgusta zamijeniti Valentina Incka.

    Iako na pres-konferenciji nijedan predsjednik nije govorio o zapadnom Balkanu, Putin je novinarima objasnio da su o svim temama o kojima se raspravljalo ostvareni konstruktivna atmosfera i razumijevanje.

    “Mislim da smo zaista imali ispravne procjene po brojnim pitanjima. Obje strane su izrazile želju da se međusobno bolje razumijemo, da tražimo zajednička stajališta. Razgovor je bio sasvim konstruktivan”, rekao je Putin.

    Sa druge strane, Bajden je na pitanja novinara odgovarao s određenom nervozom, jer je dio američkih medija izvještavao da je popustio pred Putinom, što nije tačno. Međutim, Bajden je između redova izjavio da su se SAD i Rusija dogovorili o nekim pitanjima u vezi sa Kinom.

    “Rusija se nalazi u teškoj situaciji, jer je pritisnuta od strane Kine. Oni očajnički žele da ostanu velika sila”, rekao je Bajden.

    Da zapadni Balkan bude na agendi dva lidera, pobrinula se Angela Merkel, njemačka kancelarka.

    Naime, upravo je Merkelova u pripremnim razgovorima pred samit spomenula zapadni Balkan u razgovoru s obojicom lidera. Iz Ministarstva spoljnih poslova Njemačke je, nakon razgovora sa Bajdenom krajem januara ove godine, u saopštenju objavljeno šest tema o kojima se razgovaralo, među kojima je bio i zapadni Balkan. U saopštenju nakon razgovora Merkelove s Putinom, koji je telefonski obavljen 8. aprila, a koji ima svega tri vrlo kratka pasusa, čak je direktno spomenuta i BiH, što je vrlo neuobičajeno za tako važan razgovor. Iz ovog se može zaključiti da je s Putinom razgovarala o novom visokom predstavniku.

    Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, međutim, smatra da nije došlo do napretka u odnosima SAD i Rusije. On je za “Nezavisne novine” ocijenio da je veći rezultat samita Bajdena s Putinom učvršćivanje odnosa Amerike i Evrope.

    “Meni se čini veoma bitnom izjava koju je dao visoki predstavnik EU Žozef Borel da EU mora biti spremna na još lošije odnose sa Rusijom, a to bi onda značilo da se Bajden i Putin u suštini nisu ništa dogovorili”, smatra Kočan.

  • Kurc: Cilj da se zapadni Balkan vrati visoko na agendu EU

    Kurc: Cilj da se zapadni Balkan vrati visoko na agendu EU

    U Beču će sutra, u organizaciji austrijske vlade, biti održana konferencija o zapadnom Balkanu, na kojoj će učestvovati i premijerka Srbije Ana Brnabić.

    U eksluzivnom intervjuu agenciji Tanjug, domaćin skupa, austrijski kancelar Sebastijan Kurc, rekao je da mu je cilj da ovom konferencijom vrati zapadni Balkan na visoko mjesto na agendi EU.

    “Zapadni Balkan je region koji je nama u Austriji, a i meni lično važan. Kada sam bio ministar spoljnih poslova počeo sam da se zalažem za taj region, i to sam nastavio i kao kancelar”, rekao je on.

    Kurc je kazao da je pandemija korona virusa mnoge teme zasjenila i stavila u drugi plan, a tako i zapadni Balkan.

    “Glavni cilj ove konferencije je da zapadni Balkan na evropskoj agendi podignemo na veoma visoko mjesto. Želimo da postoji snažniji fokus na ovaj region, kao i da i sve izjave, razgovori o evropskoj perspektivi, konačno postanu realnost”, objasnio je austrijski kancelar.

    Na konferenciji u Beču, prema najavi austrijske vlade, učestvovaće premijeri Crne Gore Ranko Krivokapić, Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, Bosne i Hercegovine Zoran Telgetija, kosovski premijer Aljbin Kurti, predstavnici Albanije, te i izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.

  • Putin: Bajden je znao šta želi i ponašao se vješto

    Putin: Bajden je znao šta želi i ponašao se vješto

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je izjavio danas da slika američkog predsjednika Džozefa Bajdena predstavljena u medijima nema nikakve veze sa realnošću

    “Slika američkog predsjednika Džoa Bajdena koju su stvorili ruski i američki mediji, nema nikakve veze sa realnošću”, rekao je danas Putin, a prenosi ruska agencija Tas s.

    Ruski predsjednik je pohvalio prijateljsku atmosferu koja je vladala na pregovorima sa američkim predsjednikom u Ženevi, napominjući da su uspjeli da postignu međusobno razumijevanje o brojnim ključnim pitanjima.

    “Atmosfera je bila prijateljska. Čini mi se da smo uspjeli da razumijemo jedan drugog i da se složimo oko stavova o ključnim pitanjima”, poručio je Putin.

    Ruski predsjednik je, kako javlja Rojters, pohvalio profesionalnost Bajdena nakon povratka kući sa njihovog prvog sastanka “oči u oči”.

    Putin je rekao da je Bajden znao šta želi da postigne i da se ponašao “vješto”.

  • Glavni zaključci samita Bajden-Putin: Zajednička deklaracija, prozivka za Kapitol i potpuni razlaz oko jednog teškog pitanja

    Glavni zaključci samita Bajden-Putin: Zajednička deklaracija, prozivka za Kapitol i potpuni razlaz oko jednog teškog pitanja

    Ruski i američki predsjednik Vladimir Putin i Džo Bajden sastali su se juče u Ženevi, što je ujedno bio i prvi zvaničan susret dvojice lidera na mjestu predsednika.

    Održana su dva sastanka u užem i širem obliku koji su trajali kraće nego što je bilo predviđeno oko četiri sata.

    Osim Bajdena i Putina sastanku su prisustvovali američki državni sekretar Entoni Blinken i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov, kao saradnici oba predsednika.


    Nakon samita dvojica predsjednika su održali odvojene konferencije za novinare – Putinova je trajala sat vremena, Bajdenova pola sata, a mediji koji su izvještavali bili su puni utisaka i prenosili su svaki potez i jedne i druge strane.

    Nakon sastanka izdato je zajedničko saopštenje u koje je navedeno da su obje strane dokazale da su sposobne da postignu napredak u zajedničkim ciljevima, čak i u periodima napetosti, kao i da rusko-američka saradnja pomaže u smanjenju pretnji sukoba i nuklearnim ratom.

    Na konferencijama za novinare predsjednici su istakli da je postignut sporazum o vraćanju ambasadora u diplomatska predstavništva u Moskvi i Vašingtonu i planom da se započne sa radom na postižanju novog sporazuma o ograničenju nuklearnog naoružanja.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov američki kolega usvojili su danas i zajedničku deklaraciju o strateškoj nuklearnoj stabilnosti s ciljem da se spriječi nuklearni rat.

    Ipak, dvojica lidera izrazila su veoma različita mišljenja o teškim pitanjima u koja spadaju i nasumični sajber-napadi koji se izvode sa teritorije Rusije. Putin je ponovo insistirao na tome da Moskva nema nikakve veze sa sajber-napadima iako američke obavještajne strukture tvrde suprotno.


    Bajden je naglasio da je Putina jasno upozorio da će ukoliko Rusija prekorači crvene linije i npr. izvrši napade na vitalne dijelove američke infrastrukture, njegova administracija odgovoriti i “posljedice tog odgovora će biti poražavajuće”.

    Predsjednik SAD Džo Bajden rekao je da su se on i ruski predsjednik Vladimir Putin saglasili da se nastave razgovore o čuvanju određenih dijelova ključne infrastrukture van domašaja sajber-napada.

    Bajden je najavio da će se dodatno razgovarati i o potrazi za izvršiocima nasumičnih sajber-napada i preložio da se 16 elemenata ključne infrastrukture, uključujući energetski sektor i vodosnabdevanje, zaštite od takvih diverzija.

    Iako se odnosi pogoršavaju od kako je Bajden u januaru stupio na dužnost oba lidera su potvrdila da su razgovori bili konstruktivni.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je ocijenio da tokom tročasovnih razgovora nije bilo “neprijateljskih tonova” i podsjetio da je pitanje ljudskih prava bilo jedna od tema, kao i da je Bajden izrazio zabrinutost za sudbinu ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog.

    Govoreći o kritikama na račun gušenja opozicije u Rusiji predsjednik Putin je predočio da ne želi da vidi pobunu u Rusiji kao onu na Kapitol hilu u januaru, niti događaje kakvi su doveli do organizovanja pokreta “Crni životi su važni”.

    On je ukazao na sve slične događaje u SAD i podsjetio na odgovor američkih snaga bezbjednosti tokom upada nezadovoljnih pristalica Trampa na Kapitol hil.

    Iako je izrazio sumnju da bi se odnosi SAD i Rusije uskoro mogli vratiti u ravnotežu, Putin je sugerisao da je Bajden iskusan političar s moralnim vrijednostima i neko s kim bi se moglo sarađivati.

    – Sastanak je zapravo bio vrlo efikasan, raspravljali smo o suštinskim pitanjima i na veoma određen način. Cilj je bio da se postigne ruzultat, a jedan od njih je i da se prošire granice povjerenja – rekao je Putin i posebno istakao da je predsjednik Bajden prihvatio da se nastave pregovori na novom sporazumu o kontroli nukleranog naoružanja nakon što postojeći sporazum Novi START prestane da važi 2026. godine.

    Putin je na konferenciji za novinare nakon susreta sa Bajdenom komentarisao raniju reakciju američkog predsjednika koji je potvrdno odgovorio kada je upitan da li smatra da je Putin “ubica”.

    – Uzmimo primer Avganistana. U samo jednom napadu je ubijeno 120 ljudi na jednom vjenčanju. Hajde da pretpostavimo da je to bila greška, jer takve stvari se događaju. Ali šta da kažemo na ubijanje ljudi u Iraku iz helikoptera ili dronova koji su očigledno civili. Šta je to? Ko je odgovoran za to? Ko je ubica – upitao je Putin.

    Mediji su zabilježili tokom kratkog zajedničkog forografisanja dvojice lidera pred početak ražgovora u vili La Granž na Ženevskom jezeru da govor tijela Putina i Bajdena nije odavao naročitu naklonost.

    Ipak, nakon višemjesečne oštre retorike iz Moskve i Vašingtona i uzajamnih optužbi, Putin i Bajden su se rukovali prije početka sastanka.

    Samit u Ženevi pratio je veliki broj novinara i medijskih kuća, a gotovo svi portali prenosili su konferencije uživo i izvještavali iz munuta u minut.

    Nakon sastanka u Ženevi, Putin se vratio u Moskvu, a Bajden u Vašington.